CINCIN. Cervikalna intraepitelna neoplazija – CIN predstavlja intraepitelni predstadij raka vrata maternice, abnormalne promjene ograničene na sluznicu vrata maternice. Premu stupnju zahvaćenosti epitela se razlikuju CIN 1 (blaga displazija CIN I); CIN 2 (umjerena displazija CIN II) i CIN 3 (teška displazija CIN III). Kronična HPV infekcija povisuje rizik nastanka raka vrata maternice. Nalaz bilo kojeg stupnja cervikalne displazije indikacija je za proširenu kolposkopiju s identifikacijom promjena, a pri kolposkopskoj verifikaciji abnormalnog epitela provodi se histološka dijagnostika (biopsija). a za 65, a kod onkogenih, visokorizičnih tipova i za 130 puta. Pušenje predstavlja najznačajniji čimbenik pojavnosti cervikalne displazije i neovisni je rizični čimbenik u nastanku raka cerviksa. U liječenju CIN-a prevladava stav o što poštednijem liječenju, koje će omogućiti što ranije "rješavanje" displazije, bez značajnijih ili trajnijih posljedica. S obzirom na znatnu mogućnost spontane regresije nalaza: kod CIN 1 do 60%, kod CIN 2 i CIN 3 prosječno 35%, osobito nakon liječenja upalnih promjena, prvi korak je bakteriološka i virološka obrada cerviksa, te liječenje prisutne infekcije. U slučaju nalaza HPV infekcije visokorizičnim tipovima, nužno je načiniti kolposkopiju, a ovisno o kolposkopskom nalazu i dijagnostičku ("punch") biopsiju ili eksciziju sumnjive lezije, odnosno svih sumnjivih lezija. Razlika između "punch" biopsije i "ekscizijske biopsije" je u načinu i opsegu odstranjivanja oboljelog tkiva. Kod "punch" biopsije uzima se samo manji uzorak tkiva klještima za biopsiju, dok "ekscizijska" biopsija označuje plitko uklanjanje cijele lezije, najčešće dijatermijskom petljom/omčicom (LETZ biopsija, LETZ ekscizija ili LETZ konizacija). Regresija nalaza - povlačenje displazije nakon biopsije iznosi i do 70%.
Kontakt Forum RSS
Onkologija
Najznačajnija spoznaja tijekom posljednjih godina jeste ta da je karcinom izlječiva bolest, a najznačajniji čimbenik uspješnog liječenja bilo kojeg oblika raka je rana dijagnostika.

CIN

Datum zadnje izmjene: 17. listopada 2017.
PAPA test | HPV infekcija | CIN | Kolposkopija | Konizacija | LETZ
Karcinom cerviksa | Stadiji cervikalnog karcinoma | Liječenje cervikalnog karcinoma


Cervikalna intraepitelna neoplazija – CIN...

predstavlja intraepitelni predstadij karcinoma cerviksa. Intraepitelni stadij označuje pojavu diskariotičnih i atipičnih stanica unutar epitela cerviksa.

Diskariotične i atipične stanice su stanice čiji izgled manje ili više odstupa od normalnog izgleda, a ova odstupanja obuhvaćaju nejednakosti u obliku i veličini ne samo stanica već i njihovih jezgara, poremećaj sazrijevanja i odnosa citoplazma/jezgra, različitu količinu i kvalitetu kromatina, izgled i broj nukleolusa, prisutnost mitoza, kao i način orijentacije jezgara. Nisu svi stupnjevi CIN obavezno i prekanceroze: u prekanceroze ubrajamo samo tešku displaziju i CIS (promjene označene s CIN3).


Učestalost

cervikalne intraepitelne neoplazije se procjenjuje na 2 - 5% svih žena, a maligni potencijal na 10 - 15%. Vrlo rijetko intraepitelna neoplazija potječe od žljezdanog epitela (Adenocarcinoma in situ), što se označuje kao cervikalna intraglandularna neoplazija - CIGN.

Razlikuju se 3 stupnja cervikalne intraepitelne neoplazije (CIN):
  • CIN 1 - Blaga displazija:
    Predstavlja najblaži oblik cervikalne intraepitelne neoplazije. Promjene ne stanicama ne zahvaćaju više od 1/3 debljine epitela, mjereno od bazalne membrane. U bazalnom sloju se nalaze mitoze, a broj mitoza je malen. Atipične stanice s atipičnim jezgrama su rijetke. Gornje 2/3 epitela su izdiferencirane, a tek po koja atipična stanica dospijeva na površinu epitela. U PAPA testu se nalazi diskarioza na superficijalnim stanicama: citoplazma je intaktna i izdiferencirana, a jezgra je blago povećana, nepravilnog oblika s hiperkromazijom ili grudičastim kromatinom.
  • CIN 2 - Umjerena displazija:
    Označuje srednji teški poremećaj kod kojega su opisane promjene na stanicama nešto izraženije i prisutne u donje 2/3 epitela. Prije svega se radi o poremećaju rasporeda i sazrijevanja stanica, uz vidljivo prisustvo nezrelih stanica, s povećanim sadržajem kromatina. Sazrijevanje epitela je izraženo najviše u gornjoj 1/3 epitela. Sloj bazalnih stanica je jasno proširen i sadrži veći broj mitoza, kao i veći broj stanica s atipičnim jezgrama, odnosno atipičnog izgleda. U PAPA testu se nalazi diskarioza na superficijalnim i intermedijarnim stanicama.
  • CIN 3 - Teška displazija:
    Ova skupina promjena obuhvaća tešku displaziju, ca in situ, kao i atipične kondilomatozne promjene. Kod ovog tipa CIN nezrele displastične stanice se nalaze u više od 2/3 debljine epitela. Mnogobrojne su mitoze, kao i stanice s izrazitim promjenama na jezgrama. Znaci sazrijevanja i diferencijacije epitela nalaze se tek u gornjoj trećini epitela. U PAPA testu diskariotične stanice se nalaze u slojevima superficijalnih, intermedijarnih i parabazalnih stanica. U kategoriju CIN 3 spada i Carcinoma in situ - CIS. CIS je prekanceroza s maksimalno izraženim citomorfološkim i histološkim znacima atipije. U potpunosti nedostaju znaci regularne građe epitela kao i sazrijevanje stanica. Diskariotične stanice, kao i mitoze prisutni su cijelom debljinom epitela. CIN 3 je predstadij karcinoma cerviksa (obligatna prekanceroza), a maligni potencijal CIN 3 iznosi 30 - 45%. Latentni period: period između nastanka CIN 3 i nastanka karcinoma cerviksa najčešće iznosi oko 10 godina, ali su opisani i kraći vremenski intervali (1 - 3 godine).

Intraepitelni predstadiji (CIN 3) i rani stadiji karcinoma cerviksa obično ne pokazuju nikakvih simptoma.


Dijagnoza CIN


postavlja se u okviru redovitih ginekoloških pregleda. Veoma rijetko su suspektne promjene vidljive makroskopski. Temelj dijagnostike intraepitelnih promjena sačinjavaju citološka dijagnostika (PAPA test), HPV test i kolposkopija. Kod citološki i kolposkopski sumnjivih nalaza dijagnostiku dopunjuju biopsija i endocervikalna kiretaža, odnosno konizacija koja ima istodobno i terapeutsko značenje.


U liječenju CIN-a ..

prevladava stav o što poštednijem liječenju, koje će omogućiti što ranije "rješavanje" displazije, bez značajnijih ili trajnijih posljedica. S obzirom na znatnu mogućnost spontane regresije nalaza: kod CIN1 do 60%, kod CIN2 i CIN3 prosječno 35%, osobito nakon liječenja upalnih promjena, prvi korak je bakteriološka i virološka obrada cerviksa, te liječenje prisutne infekcije. U slučaju nalaza HPV infekcije visokorizičnim tipovima, nužno je načiniti kolposkopiju, a ovisno o kolposkopskom nalazu i dijagnostičku ("punch") biopsiju ili eksciziju sumnjive lezije, odnosno svih sumnjivih lezija.

Razlika između "punch" biopsije i "ekscizijske biopsije" je u načinu i opsegu odstranjivanja oboljelog tkiva. Kod "punch" biopsije uzima se samo manji uzorak tkiva klještima za biopsiju, dok "ekscizijska" biopsija označuje plitko uklanjanje cijele lezije, najčešće dijatermijskom omčicom (LETZ biopsija, LETZ ekscizija ili LETZ konizacija). Regresija nalaza - povlačenje displazije nakon biopsije iznosi i do 70%.

Kako bi obrada i liječenje pacijentica s CIN-om i na našim prostorima bila standardizirana i u skladu s najnovijim spoznajama medicinske znanosti, od 2001. godine su u primjeni Postupnik i potom Revidirani dijagnostičko-terapijski postupnik za premaligne bolesti cerviksa, a od 2012. godine i S3 smjernice za liječenje cervikalnih intraepitelnih lezija.

Kod progresije nalaza i perzistencije promjena metoda izbora je konizacija. U slučaju perzistencije teške displazije: CIN3 i CIS, kao i kod nalaza CIN1 i CIN2 uz HPV "high risk", a koji se ne mijenja > 12 mjeseci preporučuje se konizacija. Svakako tek histološka analiza konusa omogućuje konačnu dijagnozu.

U slučaju da bolesno tkivo nije odstranjeno u cijelosti može se načiniti rekonizacija ili histerektomija (odstranjenje maternice). Nakon operativne sanacije nužne su češće citološke kontrole, najčešće svakih 3-4 mjeseca kao i kontrolni HPV obrisak.



dr. Vesna Harni
Literatura
CIN