Prehrana i karcinom dojkeRak dojke i prehrana. Prehrana kod raka dojke. Karcinom dojke i prehrana. Osnovni tip prehrane koja se preporučuje je vegetarijanska prehrana ..
Kontakt Forum RSS
Lifestyle
U svijetu gdje tempo života postaje sve brži, sve više stresa i napetosti koje donosi svakidašnjica, predstavlja opasnost i prijetnju razvoju pojedinca i društva. Posljedica nepravilnog načina prehrane je povećanje broja oboljelih od tumora, kao i veća učestalost drugih kroničnih bolesti.

Prehrana i karcinom dojke

Vezano
Tema
Lifestyle
Vezani članci
Literatura
Datum zadnje izmjene: 7. siječnja 2017.

Pojavnost karcinoma dojke ..

oscilira i više nego pet puta u različitim zemljama svijeta.

Potomci migrantica, koje dolaze iz zemalja s niskom stopom karcinoma dojke, stječu već nakon 3. generacije višestruko povišeni rizik za nastanak karcinoma dojke koji odgovara novoj zemlji.

Ovo nesumnjivo ukazuje na utjecaj ekoloških čimbenika i stila života na etiologiju karcinoma dojke.

Udio genetskog opterećenja, kao i točan udio ekoloških čimbenika u većini slučajeva karcinoma dojke veoma je teško ustanoviti.


Sigurni genetski, odnosno reprodukcijski rizični čimbenici su:

  •  nasljedna mutacija tumorskog supresorskog gena BRCA1 i BRCA2 (oko 5% svih pacijentica s karcinomom dojke),

  • srodnici prvog reda s karcinomom dojke osobito prije 40. godine života,

  • starost prilikom prve menstruacije kao i u vrijeme nastupanja menopauze,

  • ukupno trajanje reprodukcijskog razdoblja,

  • starost kod prve i broj iznešenih trudnoća, kao i

  • pretilost u poslijemenopauzi.

Najsigurniji rizični čimbenik kod sporadičnog karcinoma dojke je duljina izloženosti endogenim estrogenima tijekom života, odnosno prosječna razina estrogena i broj menstruacijskih ciklusa tijekom života.


 VEGETARIJANSKA
PREHRANA

URAVNOTEŽENJE
EIKOZANOIDA


POTICANJE
IMUNITETA


DETOKSIFIKACIJA
JETARA


VITAMINSKE
NADOPUNE




Ekološki čimbenici moduliraju rizik nastanka karcinoma dojke širom svijeta za 5 do 10 puta.

U razmatranja nastanka sporadičnih (nenasljednih) formi karcinoma dojke, koje čine 90 - 95% svih slučajeva oboljenja znakovitu ulogu igraju:
  • visok unos kalorija (šećeri, masti, proteini) tijekom dijetinjstva uz nizak utrošak energije, što vodi ubrzanom rastu, pretilosti tijekom djetinjstva i adolescencije, i ranoj pojavi prve menstruacije,
  • uporaba alkohola,
  • nizak sadržaj povrća i biljnih vlakana u prehrani,
  • izloženost jonizirajućem zračenju prije 40. godine života,
  • pušenje prije 16. godine starosti i
  • najznačajniji biološki čimbenik u nastanku karcinoma dojke sigurno je trajanje izloženosti endogenim i egzogenim estrogenima tijekom života.

Kao mogući protektivni čimbenici raspravljaju se vitamin C i A, karotenoidi, povrće kao što je zelje i kupus, te biljne namirnice bogate vlaknima, kao i nezasićene masne kiseline iz maslinovog ulja.

Najznačniji ekološki čimbenik, koji utiče na nastanak raka dojke, kako protektivnog, tako i visoko rizičnog karaktera je prehrana.

Pri tome bitnu ulogu igraju ukupan energetski unos, tjelesna aktivnost, dodatak antioksidativnih tvari, kao i fitoestrogena prehrani.

Učestalost karcinoma dojke najmanja je u kulturama s vegetarijanskom prehranom, odnosno najniža je u društvima u kojima prehrana sadrži manje masti, osobito životinjskih masti i više povrća, voća, žitarica i mahunarki.

Prehrana bogata mastima u industrijskim društvima gdje je visoka učestalost karcinoma dojke gotovo redovito obuhvaća velike količine nezasićenih i djelomično hidrogeniziranih masti, koje se povezuju s većom uporabom rafiniranih ugljikohidrata i nedovoljnim unosom antioksidansa, te svježeg voća i povrća.

Vrlo zanimljiv pristup kineske medicine prema karcinomu dojke otkriva kako se u Kini karcinom dojke smatra bolešću čiji je uzrok melankolija.

Osjećaj težine u grudima onemogućuje dobru cirkulaciju i povećava količinu "sluzi", što navodi na dva zaključka. Potrebno je poboljšati cirkulaciju u grudima, te smanjiti količinu "sluzi", čime će se povećati izgledi za sprječavanje nastanka karcinoma. Najlakši način da se ovo postigne je izbjegavati hranu kao što je sir, čokolada, pržena hrana i mlijeko. U kineskoj prehrani nema mliječnih proizvoda, u njihovoj prehrani prevladavaju žitarice i zeleno povrće.

U sprječavanju nastanka karcinoma dojke, kao i u sprječavanja nastanka recidiva nakon operacije ili zračenja zbog karcinoma dojke, prehrana može pomoći na više načina.


Osnovni tip prehrane ..

koja se preporučuje je vegetarijanska prehrana, s malim sadržajem masti. To je prehrana koja se sastoji od sirovih namirnica, kao što su povrće, voće, žitarice, orašasti plodovi i sjemenke. Neke namirnice osobito su ljekovite u odnosu na karcinom dojke. Ovdje spadaju:
  • Soja, proizvodi od soje i lima grah:
    izoflavoni i fitoestrogeni sadržani u ovim namirnicama štite od karcinoma dojke. Niska učestalost karcinoma dojke u Japanu većinom se pripisuje značajnim količinama soje u svakodnevnoj prehrani.
  • Lan:
    laneno sjeme bogato je omega-3 masnim kiselinama, koje posjeduju zaštitno djelovanje u nastanku karcinoma dojke.
  • Riba:
    losos, tuna, sardina, skuša i haringa sadrže obilje omega-3 masnih kiselina.
  • Kupusnjače:
    povrće kao što je kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, brokoli i prokulice sadrže značajne količine indol-3-karbinola. Mogući mehanizam djelovanja ovih namirnica je promjena metabolizma estrogena, pri čemu raste produkcija 2-OH estradiola u odnosu na 4-OH i 16-alfa-OH-estradiol.

Ljutu, začinjenu hranu, masnu hranu te stimulacijska sredstva kao što su kava, crni čaj, droge i alkohol treba izbjegavati. Alkohol je dobro potvrđeni rizični čimbenik u nastanku karcinoma dojke.

Eksperimentalno pojačava staničnu proliferaciju i broj estrogenskih receptora (ER alpha) u tumorskim stanicama, pa je pretpostavljeni mehanizam djelovanja porast razine endogenih estrogena. Alkohol povisuje rizik nastanka karcinoma dojke osobito u kombinaciji s hormonskim estrogenskim liječenjem, pri čemu glavnu ulogu igra značajni porast razine estrogena.

Prehrana s velikim udjelom masti, osobito zasićenih masti povećava stvaranje slobodnih radikala. Ovo povećano stvaranje slobodnih radikala oštećuju stanice, a stanice u pokušaju samoobnavljanja mogu maligno alterirati. Osobito štetna kombinacija je masna prehrana uz alkohol i pušenje.

Za razliku od prehrane bogate zasićenim mastima, mediteranska dijeta označuje prehranu bogatu nezasićenim masnim kiselinama iz maslinovog ulja u kombinaciji s povrćem i voćem, i unatoč povišenom unosu masti povezana je s niskim rizikom nastanka karcinoma dojke.

Tako se rizik nastanka karcinoma dojke smanjuje za 2% kod zamjene zasićenih masnih kiselina s mononezasićenim masnim kiselinama, i čak 13% kod zamjene zasićenih masnih kiselina s polinezasićenim masnim kiselinama.

Povećani unos namirnica bogatih vlaknima s udjelom od najmanje 20 g/dan, smanjuje rizik pojavnosti karcinoma dojke. Pretpostavljeni mehanizam djelovanja je smanjenje crijevne reapsorpcije estrogena (enterohepatička recirkulacija estrogena) putem biljnih vlakana.

Zeleno povrće kao i žitarice imaju najjači zaštitni učinak, dok je korjenasto povrće prije povezano s čak lagano povišenim rizikom za nastanak karcinoma dojke. Namirnice koje se preporučuju su: pšenične klice, ražev kruh, zobene pahuljice, bijeli grah.

Kako slobodni radikali potiču stvaranje karcinoma, te njegovu ponovnu pojavu, antioksidansi u prehrani mogu izravno utjecati na usporavanje stvaranja slobodnih radikala. Postoje različiti protokoli uzimanja antioksidativnih vitamina u cilju zaštite tkiva dojke od štetnih učinaka slobodnih radikala.

Većina ovih preporuka sadrže slijedeće elemente:
  • vitamin A (5.000 do 50.000 IU)
  • beta karoten (do 100 mg)
  • vitamin B1 (400 mg)
  • vitamin B6 (500 mg)
  • folna kiselina (3,2 mg)
  • vitamin C (do 5 g)
  • koenzim Q10 (270 mg)
  • laneno ulje (1 žličica)
  • melatonin (do 10 mcg)
  • piknogenol (150 mg)
  • sok aloe vera (oko 3 dl).

Ključnu ulogu u sprječavanju štetnih učinaka slobodnih radikala imaju elementi u tragovima.

Naše tijelo sadrži neke antioksidirajuće proteine kao što je superoksid dismutaza koja neutralizira slobodne radikale nastale oksidacijom . Ipak kako bi ovaj enzim ostvario svoj antioksidacijski učinak, neophodni su cink, bakar i mangan.

Nedostatak bilo kojeg od njih stvara uvjete za nedovoljno antioksidacijsko djelovanje, a posljedica je povećana sklonost prema karcinomu dojke.

Ostali mikroelementi u tragovima značajni u sprječavanju nastanka karcinoma dojke, a koji se mogu uzimati i dodatno su selen, krom i molibden.


dr. Vesna Harni


Literatura