Pesticidi i Parkinsonova bolestPesticidi i Parkinsonova bolest. Prije oko 200 godina Parkinsonova bolest je bila vrlo rijetka, danas se radi o drugoj po učestalosti neurodegenerativnoj bolesti. Novije studije jasno ukazuju da genetski čimbenici igraju manje značajnu ulogu u razvitku ove bolesti, a etiološka uloga ekološkog čimbenika nailazi na povećano zanimanje.
Kontakt Forum RSS
Lifestyle
U svijetu gdje tempo života postaje sve brži, sve više stresa i napetosti koje donosi svakidašnjica, predstavlja opasnost i prijetnju razvoju pojedinca i društva. Posljedica nepravilnog načina prehrane je povećanje broja oboljelih od tumora, kao i veća učestalost drugih kroničnih bolesti.

Pesticidi i Parkinsonova bolest

Datum zadnje izmjene: 15. veljače 2013.
Pestidicidi | Pesticidi i reprodukcijsko zdravlje muškaraca | Pesticidi i spermiogram | Pesticidi i Parkinsonova bolest | Pesticidi i kongenitalne anomalije | Anomalije srca i pesticidi | Urogenitalne anomalije i pesticidi | Pesticidi i rak dojke


Prije oko 200 godina Parkinsonova bolest je bila vrlo rijetka, danas se radi o drugoj po učestalosti neurodegenerativnoj bolesti. Novije studije jasno ukazuju da genetski čimbenici igraju manje značajnu ulogu u razvitku ove bolesti, a etiološka uloga ekološkog čimbenika nailazi na povećano zanimanje.

Otkriće da MPTP (1 - Methyl - 4Phenyl - 1,2,3,6-Tetrahydro Pyridine), sadržan u nekim ilegalnim drogama, a kemijski srodan pesticidima izaziva Parkinsonovu bolest, bilo je podloga za daljnja istraživanja američkih znanstvenika.

Tako su znanstvenici s Emory University u Atlanti potvrdili kako kontakt s pesticidima izaziva u životinja simptome slične Parkinsonovoj bolesti u ljudi.

U opisanom pokusu žrtve su bili štakori kojima je tijekom nekoliko tjedana u vrlo niskim koncentracijama ubrizgavan rotenon, insekticid koji je u veoma širokoj primjeni.

Rotenon izaziva u štakora tipične simptome Parkinsonove bolesti, kao što su drhtanje, ukočenost i teškoće prilikom kretanja.

Štakori nisu pokazivali samo karakteristične motoričke smetnje, nego i slične promjene u moždanim strukturama. Istraživači pretpostavljaju da rotenon izaziva promjene u mitohondrijima čiji je rezultat povećana produkcija slobodnih radikala. Slobodni radikali su reaktivne tvari, koje na različite kemijske načine izazivaju oštećenja u ljudi.

Rezultati istraživanja potvrđuju stavove stručnjaka da Parkinsonovu bolest ne izaziva jedan jedini uzrok. Glavni rizik nastanka Parkinsonove bolesti i dalje je starost (od Parkinsonove bolesti boluje točno 1% ljudi starijih od 65 godina).

Epidemiološka i animalna istraživanja ukazuju na bitnu povezanost između ekspozicije pesticidima i razvitka Parkinsonove bolesti.

Curr Opin Neurol 2000; 13 (6): 687-690
Eur J Neurosci 2000; 12 (12): 4525-4535



dr. Vesna Harni