PCBs i psihosomatski razvitakPCBs i psihosomatski razvitak. U unutarnje čimbenike ubrajaju se prije svega genetička i biokemijska indukcija i modulacija, dok su najznačajniji vanjski čimbenici psihosocijalni i psihokemijski čimbenici, te njihove interakcije.
Kontakt Forum RSS
Lifestyle
U svijetu gdje tempo života postaje sve brži, sve više stresa i napetosti koje donosi svakidašnjica, predstavlja opasnost i prijetnju razvoju pojedinca i društva. Posljedica nepravilnog načina prehrane je povećanje broja oboljelih od tumora, kao i veća učestalost drugih kroničnih bolesti.

PCBs i psihosomatski razvitak

Datum zadnje izmjene: 15. veljače 2013.
PCBs - poliklorirani bifenili | Ekspozicija PCBs u trudnoći i inteligencija djece | PCBs i psihosomatski razvitak u ranom djetinjstvu | PCBs i karcinom dojke


Kao što je poznato, različiti unutarnji i vanjski čimbenici, kao i njihove interakcije reguliraju rani humani razvitak.

U unutarnje čimbenike ubrajaju se prije svega genetička i biokemijska indukcija i modulacija, dok su najznačajniji vanjski čimbenici psihosocijalni i psihokemijski čimbenici, te njihove interakcije.

Unutar vanjskih čimbenika koji utječu na rani psihomotorni razvitak djeteta, najznačajnija je kemijska ekspozicija za vrijeme prenatalne faze života, odnosno tijekom ranog moždanog razvitka. Tako zasigurno ekološki zagađivači kao što su anorgansko olovo ili organska živa, zaslužuju uz poliklorirane bifenile najveću pozornost.

Poliklorirani bifenili - PCBs spadaju zajedno s DDT, HCH (lindan) i HCB u skupinu pesticida insekticida, no za razliku od njih ne predstavljaju kemijski jedinstvenu tvar, nego se radi o 209 spojeva s različitim sadržajem klora.

Dileme oko negativnog utjecaja polikloriranih bifenila iz okoliša na mentalni i motorički razvitak u ranom djetinjstvu, pokušali su razjasniti epidemiolozi, toksikolozi i pedijatri iz Düsseldorfa. Postavljena pitanja odnosila su se ne samo na mogući negativni utjecaj PCBs, nego i na trenutak djelovanja - prenatalna i/ili postnatalna ekspozicija, kao i utjecaj kućnog mikro-miljea.

U razdoblju između 1993. i 1995. godine praćeno je 170 zdravih parova majka-dijete. Prenatalna ekspozicija PCBs određivana je mjerenjem razine PCBs u pupčanoj vrpci prilikom rođenja, a perinatalna ekspozicija određivanjem razine PCBs u majčinom mlijeku.

Psihomotorni razvitak ocjenjivan je indeksom The Bayley Scales of Infant Development u uzrastu od 7, 18 i 30 mjeseci, kao i Kaufman Assessment Battery fod Children u dobi od 42 mjeseca.

U dobi od 42 mjeseca određivana je razina PCBs u serumu djeteta. Utjecaj kućnog mikro-miljea analiziran je u dobi od 18 mjeseci pomoću testa The Home Observations for Measurement of the Environment.

U svim dobnim skupinama nađena je negativna povezanost između razine PCBs u majčinom mlijeku i mentalnog/motoričkog razvitka, koja je nakon uzrasta od 30 mjeseci i statistički značajna. Mentalni razvitak djeteta se u prosjeku smanjivao za 8.3 boda, a motorički razvitak za 9.1 bod kako je razina PCBs rasla s 173 ng/g lipida u mlijeku (5. percentila) na 679 ng/g lipida u mlijeku (95. percentila).

Boravak u kući je pozitivno utjecao na psihomotorni razvitak od 30 mjeseca nadalje (porast na skali za 9.4 bodova).

Prenatalna ekspozicija, kao i postnatalno ekološko opterećenje polikloriranim bifenilima inhibiraju mentalni i motorički razvitak djece u ispitivanoj dobi do 42 mjeseca, zaključak je istraživanja.

Lancet 2001; Vol 358 (9293): 1602-1607


dr. Vesna Harni