Izvanmaterična trudnoćaVanmaterična trudnoća. Izvanmaterična trudnoća. ektopična trudnoća. Vanmaternična ili ektopična trudnoća pojam je koji označuje razvitak trudnoće izvan materične šupljine. Daleko najčešća lokacija vanmaternične trudnoće je jajovod: u 95 - 98% ektopičnih trudnoća zametak se nalazi u jajovodu. Daleko rjeđe lokacije su jajnik (ovarijska trudnoća), bilo koji dio trbušne šupljine (abdominalna trudnoća). Ektopična trudnoća koja se razvija u maternici, ali ne u materničnoj šupljini naziva se cervikalna trudnoća. U ovom slučaju zametak se razvija u vratu maternice.
Kontakt Forum RSS
Trudnoća
U slučaju oplodnje, mijenjaju se osjećaji žene, ona priprema gnjezdašce za dijete, u kojem sve mora biti na svom mjestu.

Izvanmaterična trudnoća

Datum zadnje izmjene: 17. listopada 2017.




Izvanmaternična ili ektopična trudnoća označuje razvitak trudnoće izvan materične šupljine.

Daleko najčešća lokacija izvanmaternične trudnoće je jajovod: u 95 - 98% ektopičnih trudnoća zametak se nalazi u jajovodu.

Iznimne lokacije su jajnik (ovarijska trudnoća), bilo koji dio trbušne šupljine (abdominalna trudnoća).

Ektopična trudnoća koja se razvija u maternici, ali ne u materničnoj šupljini naziva se cervikalna trudnoća. U ovom slučaju zametak se razvija u vratu maternice.

Računa se da se na 100 porođaja javlja otprilike jedna izvanmaternična trudnoća.

Svaka izvanmaternična trudnoća predstavlja opasnost po život žene.

Najveća opasnost je u iznenadnom obilnom krvarenju u trbušnu šupljinu i šoku uslijed iskrvarenja.

Dva su temeljna razloga zašto nastaje izvanmaternična trudnoća.

Prvi razlog je postojanje nepravilnosti i prepreka na putu kojim prolazi oplođena jajna stanica.

Glavni razlog postojanju ovih prepreka je upala jajovoda (salpingitis, adnexitis, PID) koja ostavlja iza sebe ne samo priraslice jajovoda s drugim organima već i priraslice unutar samog lumena jajovoda.


 SPONTANI POBAČAJ


IZVANMATERNIČNA
TRUDNOĆA


PLACENTA PREVIA





Najčešći uzročnici ovakvih promjena jajovoda su infekcije klamidijom i gonokokom, ali i endometrioza ili operativni zahvati na jajovodima (salpingolysis, salpingostomia).

U ovu skupinu treba ubrojiti i anatomske deformacije jajovoda (hipoplazija, divertikuli, duge tube).

Drugi razlog nastanka izvanmaternične trudnoće je nepravilna peristaltika jajovoda, nepravilni fini pokreti jajovoda zbog nedostatne ili nepravilne funkcije jajnika (hipoplastični jajovodi).

Ostali uzroci nepravilne peristaltike su oštećenja mišićnog sloja jajovoda kod postojanja priraslica i tumora u maloj zdjelici zbog čega je oblik i funkcija jajovoda izmijenjena.


Klinička slika ..

izvanmaternične trudnoće ovisi o mjestu implantacije oplođenog jajašca.

Ukoliko se jajašce zadržava u "ampularnom" dijelu, proširenom dijelu jajovoda okrenutom prema jajniku nastaje tubarni abortus.

U drugom slučaju ako se oplođeno jajašce implantira u "istmičnom" dijelu , uskom dijelu jajovoda uz samu maternicu rastom jajašca nastaje pucanje jajovoda ili ruptura tube.

Na isti način se završava i intersticijska ili kornualna trudnoća kada se oplođeno jajašce implantira u predjelu materničnog ušća jajovoda.

Tubarni abortus češći je 6 - 10 puta od tubarne rupture. Ima spori tijek, a klinička slika se razvija postupno.

U prvom stadiju ne postoje simptomi, u drugom stadiju simptomi su vrlo rijetki i tek u trećem stadiju nastupaju tegobe.


Prvi simptomi ..

obuhvaćaju uglavnom jednostrane bolove u donjem dijelu trbuha koji su praćeni nepravilnim tamnim krvarenjem nakon izostanka menstruacije.

Kod neprepoznate izvanmaternične trudnoće ili kasnog javljanja liječniku, uslijed krvarenja u trbuh nastupa peritonealni podražaj i kolaps, što bez pravovremenog kirurškog zahvata završava smrću.

Klinička slika tubarne rupture daleko je dramatičnija uslijed naglog pucanja jajovoda.

Bolovi u trbuhu su snažni, grčevitog karaktera, obično samo s jedne strane i javljaju se već 6 - 8 tjedana nakon izostanka menstruacije.


Dijagnoza ..

izvanmaternične trudnoće postavlja se na osnovu podataka iz anamneze, vaginalnog i ultrazvučnog pregleda, uz pomoć testa na trudnoću odnosno određivanja razine ß-hCG u serumu.

Kod 90 - 95% pacijentica s izvanmaterničnom trudnoćom postoji kašnjenje ili izostanak menstruacije.

Bol u trbuhu javlja se kod 70% pacijentica, a nepravilno (obično tamno smeđe i oskudno) krvarenje prisutno je u 52% pacijentica.

Kod vaginalnog pregleda u početnim stadijima ne mora se nalaziti nikakvih abnormalnosti, dok se kod uznapredovalih stadija ili krvarenja u trbuh palpira se adneksalna masa uz izrazitu bolnost pri pomicanju vrata maternice.

Sigurni ultrazvučni znak izvanmaternične trudnoće je nalaz vitalnog embrija izvan maternice.

Vjerojatni znaci ("ultrazvučni trijas") za izvanmaterničnu trudnoću su nedostatak ultrazvučnih znakova trudnoće u maternici, adneksalni tumor i prisutnost tekućine u trbuhu.

Sumnjivi ultrazvučni nalaz je već i nedostatak nalaza embrija u maternici kod izostanka menstruacije.

U svim ovim slučajevima radi se ili brzi test na trudnoću iz urina ili se određuje razina ß-hCG u serumu (daleko pouzdanija pretraga).

U vrlo malom broju slučajeva moguće je konzervativnim putem liječiti izvanmaterničnu trudnoću. U ove postupke ubrajaju se
  • samoizlječenje (vrlo rijetko) kada se radi o komplentom spontanom pobačaju ili resorpciji trudnoće u jajovodu ili
  • tehnike koje podrazumijevaju lokalnu infiltraciju metotreksata, prostaglandina ili obične glukoze bilo pod kontrolom ultrazvuka, bilo laparoskopskim putem.

Liječenje ..

izvanmaternične trudnoće zasniva se na operativnim tehnikama koje se sve češće izvode laparoskopski.

Radikalni zahvat podrazumijeva odstranjenje jajovoda s izvanmaterničnom trudnoćom (salpingektomija) ili u slučaju dodatne patologije na pripadajućem jajniku odstranjenje i jajovoda i jajnika (adneksektomija).

Mikrokirurški zahvati obuhvaćaju salpingotomiju i salpingostomiju, postupke segmentne resekcije i anastomoze i resekciju tubarnog kuta s reimplantacijom.

Oko 17% žena svoju prvu trudnoću zanese izvan maternice, oko 40% ovih žena kasnije neće moći ostvariti urednu spontanu trudnoću.

Nakon radikalnih kirurških zahvata 50% žena neće više zanositi, a rizik ponovne izvanmaternične trudnoće iznosi 10 - 15%.

Nakon mikrokiruškog zahvata kod izvanmaternične trudnoće 1/3 žena nikada više neće zanijeti, 1/3 žena ponovno će zanijeti izvan maternice, a 1/3 žena ostvariti će urednu spontanu trudnoću.




dr. Vesna Harni

Literatura



 KRVARENJE
U TRUDNOĆI



TORCH I DRUGE
INFEKCIJE
GESTACIJSKI
DIJABETES

EPH GESTOZA
PREEKLAMPSIJA
 
RH
INKOMPATIBILNOST