Astma i trudnoćaAstma i trudnoća. Astma u trudnoći. Lijekovi za astmu u trudnoći. Astma kronična je difuzna upala dišnih putova izazvana različitim podražajima koji dovode do djelomičnog ili potpunog, ali privremenog suženja bronha. Obilježena je napadajima kašlja, otežanog disanja (dispneja), stezanja u prsištu i piskanja (wheezing). Simptomi astme mogu pratiti dnevni ritam, a obično se pogoršaju u noćnim satima i pred jutro.U trudnoći povećanjem maternice nastaju anatomske promjene prsnog koša. Pri disanju veću ulogu ima ošit (dijafragma) nego prsni koš, a nastaju i određene promjene u plućnoj funkciji i ventilaciji. Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) koja je izrazito česta u trudnoći, može pogoršati astmu. Loše kontrolirana astma u trudnoći povećava opasnost pojave preeklampsije/eklampsije, prijevremenog porođaja, zastoja u rastu ploda, vaginalnog krvarenja i perinatalnog mortaliteta. Slabo kontrolirana astma i hipoksija su u trudnoći i rizik za dijete i opasniji su od lijekova koji se primjenjuju za liječenje astme.
Kontakt Forum RSS
Trudnoća
U slučaju oplodnje, mijenjaju se osjećaji žene, ona priprema gnjezdašce za dijete, u kojem sve mora biti na svom mjestu.

Astma i trudnoća

Vezano
Tema
Trudnoća
Datum zadnje izmjene: 8. siječnja 2017.




Astma je kronična difuzna upala dišnih putova izazvana različitim podražajima koji dovode do djelomičnog ili potpunog, ali privremenog suženja bronha.

U okolnostima trudnoće, kada je ne samo trudnica već cijela obitelj odgovorna za za još jedno živo biće, sve što se događa s trudnicom dobiva još veći značaj i težinu.

Astma je najčešća kronična bolest dječje dobi i među prvih pet najčešćih kroničnih stanja odraslih osoba, od koje boluje 4 – 6 % pučanstva.

Prirodni tijek astme pokazuje varijabilnost, što znači da nakon razdoblja poboljšanja često slijedi pogoršanje.

Obilježena je napadajima kašlja, otežanog disanja (dispneja), stezanja u prsištu i piskanja (wheezing).

Simptomi astme mogu pratiti dnevni ritam, a obično se pogoršaju u noćnim satima i pred jutro.


Od astme boluje 4-7% ukupnog svjetskog stanovništva, a pojavnost bolesti je u stalnom porastu.

Nastanak astme ovisi o međudjelovanju većeg broja gena i vanjskih faktora u koje ubrajamo prašinu, grinje, životinjske dlake, plijesan, pelud, prehrana siromašna vitaminom C, E i omega-3 masnim kiselinama, pušenje, zagađenost zraka..



 ALERGIJE I
TRUDNOĆA

ASTMA I
TRUDNOĆA


REUMATSKE BOLESTI I
  TRUDNOĆA





Dijagnoza astme temelji se na anamnezi, fizikalnom pregledu i testovima plućne funkcije, rentgenogramu pluća i alergološkim testovima.



Kategorije astme

  • Blaga povremena astma: dnevni simptomi trajanja do dva dana, noćni simptomi do dva puta mjesečno, pogoršanja u trajanju od nekoliko sati do dana.

  • Blaga trajna astma: dnevni simptomi češći od dva puta, ali ne svakodnevno, noćni simptomi češći od dva puta mjesečno, pogoršanje ponekad ograničava aktivnost.

  • Umjerena trajna astma: svakodnevni napadi, noćni simptomi više od jedanput, pogoršanja ograničavaju aktivnost i mogu trajati danima, potreba za svakodnevnim uzimanjem inhalacijskog kratkodjelujućeg beta-agonista.

  • Teška trajna astma: stalni simptomi, učestali noćni simptomi, česta pogoršanja, ograničena tjelesna aktivnost.

Liječenje astme

  • kontrola nad pokretačima astme:
o izbjegavanje alergena: izbaciti iz kuće tepihe, zavjese, tapecirani namještaj i plišane igračke, drugdje zbrinuti kućne ljubimce, održavati higijenu madraca i posteljine, svakodnevno tuširanje i pranje kose osobito u sezoni pojačane cvatnje
o prestanak pušenja
o regulacija tjelesne težine
o izbjegavanje tjelesnih napora u hladnoj i suhoj sredini
o izbjegavanje stresa i jakih emotivnih reakcija (uznemirenost, ljutnja i uzbuđenje pokreću astmatsku reakciju)
o pravovremeno liječenje respiratornih infekcija
o kod gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB) povisiti uzglavlje za petnaestak centimetara, uzimati manje obroke, koristiti antacide ili blokatore H2 receptora.
o izbjegavanje crnog vina (osobe osjetljive na sulfite)
o izbjegavanje jakih mirisa
o izbjegavati lijekove koji mogu izazvati napadaj (nesteroidni antireumatici, neselektivni blokatori beta-receptora)

  • redovito i pravilno korištenje terapije koja se prilagođava težini bolesti

  • edukacija bolesnika

  • vježbe disanja

  • svim pacijentima kratkodjelujući beta-agonist olakšava smetnje.



Astma je najčešća opstruktivna plućna bolest koja se javlja u 0.4-1.3% trudnica. U trećine trudnica astma se pogorša, u trećine poboljša, a u trećine bude bez promjena.


U trudnoći..

događaju se fiziološke promjene sluznice dišnog sustava, radi kojih se mijenja podnošenje pojedinih plućnih bolesti, pa tako i astme.

Zbog djelovanja hormona, prvenstveno estrogena, u trudnoći se javljaju povećana prokrvljenost i oticanje dišne sluznice (osjećaj začepljenosti nosa) uz pojačano stvaranje sluzi.

Povećanjem maternice nastaju anatomske promjene prsnog koša. Pri disanju veću ulogu ima ošit (dijafragma) nego prsni koš, a nastaju i određene promjene u plućnoj funkciji i ventilaciji. Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) koja je izrazito česta u trudnoći, može pogoršati astmu.

Za porodništvo je važna povezanost astme s čimbenicima kao što su pretilost trudnice, mlađa dob majke, slaba ishrana trudnice, izloženost duhanskom dimu, prijevremeni porođaj, niska porođajna težina, kratkotrajno dojenje.

Loše kontrolirana astma povećava opasnost pojave preeklampsije/eklampsije, prijevremenog porođaja, zastoja u rastu ploda, vaginalnog krvarenja i perinatalnog mortaliteta.

Slabo kontrolirana astma i hipoksija predstavljaju rizik za dijete i opasniji su od lijekova koji se primjenjuju za liječenje astme.

Kod bolesnica sa simptomatskom astmom, najveće tegobe očekuju se od 24. do 36. tjedna trudnoće.

Astma se u trudnoći liječi uobičajenim lijekovima za astmu. Svako akutno pogoršanje astme treba liječiti kortikosteroidima parenteralno, postići odgovarajuću oksigenaciju, a nakon stabilizacije bolesti nastavlja se oralna terapija.

Sedativi su kontraindicirani, mukolitici (sredstva za razrjeđivanje sluzi) mogu pogoršati bronhospazam, dok antihistaminici nemaju mjesta u terapiji astme.

Uz dobru kontrolu astme, ishod trudnoće je obično dobar.

Dobra kontrola astme u trudnoći znači da trudnica može obavljati svakodnevne aktivnosti bez astmatskih tegoba i prespavati noć bez buđenja radi astme. Osnovni pokazatelj stanja bolesti dobiva se analizom plućne funkcije spirometrijom.


Glavne skupine lijekova u liječenju astme i FDA-kategorija rizika:

  • bronhodilatatori (skupina C) koriste se za simptomatsko liječenje astme u trudnoći:
o beta-agonisti kratkog djelovanja: salbutamol (Ventolin), bitolterol, levsalbutamol, pirbuterol
o beta-agonisti dugog djelovanja: salmeterol, formoterol
o antikolinergici (skupina B): ipratropij
  • kortikosteroidi (skupina C) koriste se za kontrolu astme:
o inhalacijski: beklometazon, budezonid, flunisolid, flutikazon, triamcinolon
o sistemski: metilprednizolon, prednizolon, prednizon
  • modifikatori leukotrijena: montelukast (skupina B), zafirlukast (skupina C), zileuton (skupina C)
  • metilksantini (skupina C): teofilin, aminofilin
  • stabilizatori mastocita: kromolin, nedokromil
  • fiksne kombinacije lijekova: ipratropij i salbutamol, flutikazon i salmeterol

Antiastmatici nisu pokazali štetne učinke na fetus.

Astmu u trudnoći treba pravilno liječiti bez straha od učinka lijekova na fetus, a davati treba najmanju djelotvornu dozu.


Merck Manual, Porodništvo, Williams Obstetrics, Farmakoterapijski priručnik, Ginekologija i perinatologija, Astma škola za djecu i odrasle Bolnice Srebrnjak.





 KRVNE I
KRVOŽILNE BOLESTI



BOLESTI JETRE,
BUBREGA I CRIJEVA
ENDOKRINOLOŠKE
BOLESTI

BOLESTI ŽIVČANOG
I MIŠIĆNOG SUSTAVA
 
IMUNOLOŠKE I
REUMATOLOŠKE BOLESTI