Ekološke katastrofe i sindromiSvakodnevno nastaje dvadeset do pedesetak novih kemijskih spojeva koji opterećuju okoliš, a ulazeći u lanac prehrane postaju teški otrovi za čovjeka.Mnogobrojne su ginekološke bolesti izazvane ili barem djelomično izazvane ekološkim zagađivačima. Ekološke katastrofe i sindromi. Pri tome su naročito osjetljive djevojčice i mlade djevojke, trudnice i dojilje. Osobito loše statistike se odnose na rak dojke, koji se javlja sve iznenadnije, češće i u sve mlađem životnom dobu. Broj novoregistriranih slučajeva se od 1970. godine udvostručio.
Kontakt Forum RSS
Lifestyle
U svijetu gdje tempo života postaje sve brži, sve više stresa i napetosti koje donosi svakidašnjica, predstavlja opasnost i prijetnju razvoju pojedinca i društva. Posljedica nepravilnog načina prehrane je povećanje broja oboljelih od tumora, kao i veća učestalost drugih kroničnih bolesti.

Ekološke katastrofe i sindromi

Objavljeno: 15. veljače 2013.
Ekološke katastrofe i sindromi | Sindrom bolesne zgrade | Amalgamski sindrom | YUSHO sindrom | Itai Itai sindrom | Formaldehidski sindrom | Minamata sindrom | Ozonski sindrom | Sindrom drvnog zaštitnog sredstva

Pojam ekoloških bolesti ..

sve češće je prisutan u našem svakodnevnom životu. Svaki drugi stanovnik ne podnosi jednu ili više namirnica ili tvari prisutnih u našem okolišu, a svaki treći ili četvrti boluje od alergije.

Oko 10 - 15% stanovništva boluje od alergijskog rinitisa, što je prije dvadesetak godina iznosilo svega 2%. Oko 15% stanovništva velikih gradova ima astmu, a otprilike isto toliko djece boluje od različitih ekcema (kožnih osipa i promjena).

Iznova se raspravlja mogu li ekološki zagađivači uopće biti razlogom takovih alergija. Činjenica je da su u porastu alergije protiv polena, plijesni, grinja, dlaka i perja domaćih životinja. Pri tome, broj čestica polena, plijesni, grinja, dlaka i perja domaćih životinja nije porastao. Veća je mogućnost da se njihov broj smanjio Također, čest krivac za alergije - duhanski dim, odnosno pušenje, nije u porastu, već prije možemo govoriti o opadanju broja pušača.

Danas se zna da se ove alergije javljaju usporedo s oštećenjem imunološkog sustava. Ono što je u ogromnom porastu je ekološko opterećenje različitim tvarima i zagađivačima. Godišnje se na srednje-europskom području odlaže 30,000 tona kemikalija, najčešće u obliku prašine i sitnih djelića na površinu čestica polena, plijesni, grinja, odnosno krzna, dlake i perja domaćih životinja. Na ovaj način dolazi do višestrukog potenciranja njihovog alergenog djelovanja.

U posljednjih dvadesetak godina ..

broj oboljelih od raka je u stalnom porastu. Dok je još prije tridesetak godina rak u manje od 15% bio krivac za smrtnost stanovništva, danas je rak razlog smrti u gotovo 25% slučajeva. Osobito je u porastu javljanje leukemije u djece, raka dojke u žena, raka prostate i debelog crijeva u muškaraca.

Jedan jedini razlog za ovakvu tendenciju ne može se identificirati. Ono što se pak bilježi točno u ovom vremenskom razdoblju je povećanje ekološkog opterećenja i onečišćenja prije svega sredstvima za zaštitu biljaka i drveta, naročito organoklornim spojevima i osobito dioksinima i furanima, kao i teškim metalima.

Svakodnevno nastaje dvadeset do pedeset novih kemijskih spojeva koji dodatno opterećuju okoliš - zrak, zemlju i vodu, a ulazeći u lanac prehrane postaju teški otrovi za čovjeka. Smatra se da srednje-europski stanovnik godišnje u sebe unese prosječno 3 - 4 kg čistih kemikalija.

Mnogobrojne su ginekološke bolesti ..

izazvane ili barem djelomično izazvane ekološkim zagađivačima. Pri tome su naročito osjetljive djevojčice i mlade djevojke, trudnice i dojilje. Osobito loše statistike se odnose na rak dojke, koji se javlja sve iznenadnije, češće i u sve mlađem životnom dobu. Broj novoregistriranih slučajeva se od 1970. godine udvostručio.

Nad ovim se treba dobro zamisliti, osobito u svjetlu činjenice da je razvitak raka dojke jedan dugotrajan proces koji najčešće traje 10 - 20 godina.

Na sljedećim stranicama prikazane su najveće ekološke katastrofe i sindromi, te opisane njihove izravne i očigledne posljedice na zdravlje čovjeka.


dr. Vesna Harni
Literatura