Atrijski septalni defektASD - atrijski septalni defekt i VSD - ventrikualrni septalni defekt, prirođene srčane greške.
Kontakt Forum RSS
Trudnoća
U slučaju oplodnje, mijenjaju se osjećaji žene, ona priprema gnjezdašce za dijete, u kojem sve mora biti na svom mjestu.

Atrijski septalni defekt

Datum zadnje izmjene: 26. listopada 2016.
Preporučene pretrage | Kombinirani probir | Double/Triple test | NIPT | Ultrazvuk u trudnoći
5D ultrazvukKolor Dopler u trudnoći  | Ultrazvučni biljezi | Prirođene srčane greške | Ultrazvučne tablice

Prenatalna dijagnostika | Atrijski septalni defektAtrioventrikularni septalni defekt


Ultrazvučna dijagnostika je ključna u otkrivanju prirođenih srčanih grešaka iako one spadaju u anomalije koje se najčeće previde ultrazvučnom prenatalnom dijagnostikom. Otkrivanje i dijagnosticiranje ovisi o mnogo faktora: iskustvu ultrasoničara, debljini stijenke trbuha majke (kod debljih trudnica je pregled otežan), kvaliteti ultrazvučnog aparata, eventualnih ožiljaka u području trbuha, količini plodne vode, gestacijskoj dobi i poziciji fetusa prilikom pregleda. Ultrazvučni pregled srca se preporučuje između 18-26 tjedna, no neke greške se mogu i ranije dijagnosticirati. Pogotovo se treba obratiti pažnja na pregled srca u slučaju ako postoji povećani nuhalni nabor fetusa sa 12. tjedana.


Atrijski septalni defekt


Za vrijeme trudnoće postoji otvor između dvije pretklijetke koji se zove foramen ovale i kroz koji teče krv iz desne pertklijetke u lijevu. Nakon rođenja se taj otvor zatvara. Ako ne dođe do zatvaranja otvora ostaje defekt koji zovemo atrijski septalni defekt. To je najčešći oblik atrijskog defekta. Osim njega postoji i defekt ostium primum. 1 od 1500 novorođenčadi ima atrijski septalni defekt.

30-40% svih srčanih bolesti kod odraslih čini atrijski septalni defekt. Otvoren foramen ovale se nalazi kod 10-20 % populacije ali ne uzrokuje tegobe i zbog toga ostaje i neotkriven.

Atrijski defekti manji od 5 mm često ne uzrokuju nikakve probleme i otkriju se u kasnijoj životnoj dobi. Često se i spontano sami zatvore kako srce raste. Defekti od 8 – 10 mm najčešće se spontano ne zatvaraju i zahtijevaju daljnje praćenje i liječenje.

Simptomi..

koji prevladavaju i najčešće počinju u kasnijoj životnoj dobi su
  1. zaduha
  2. učestale respiratorne infekcije
  3. iznenadni osjećaji lupanja srca
  4. osjećaj nedostatka zraka prilikom fizičke aktivnosti.

Dijagnoza se bazira na auskultaciji i ultrazvuku srca te daljnoj dijagnositi (koronarografija, kateterizacija…).
Kod manjih defekata nije potrebno nikakvo liječenje. Kod većih se uz pomoć kateterizacije ili operativnim zahvatom zatvora defekt.

Pacijenti s većim defektom atrijskog septuma su pod povećanim rizikom za:
  1. aritmije
  2. zatajenje srca
  3. endokarditis
  4. pulmonalnu hipertenziju
  5. moždani udar
  6. hipertenziju



Ventrikularni septalni defekt


Desna i lijeva klijetka su odvojene pregradom (septumom) koja se formira tijekom razvoja srca fetusa. Ako ne dođe do potpunog formiranja septuma, ostaje defekt između klijetki koji se naziva ventrikularni septalni defekt.

Ventrikularni septalni defekt je najčešća prirođena srčana greška i općenito najčešća prirođena srčana greška koja zahtijeva kiruršku korekciju. Otprilike 30-60% srčanih grešaka uključuje VSD, tj 3-6 djece na 1000 novorođenih. Može se pojaviti kao samostalna srčana greška ili zajedno sa drugim greškama.

Ventrikularni septalni defekt može biti perimembranozni i mišićni.

Perimembranozni je smješten u izlaznome traktu ispod aortalne valvule i općenito predstavlja najčešću srčanu grešku.
Mišićni defekt se može pojaviti u svakom dijelu septuma između klijetki i može biti multipli. Mišićni defekti se često spontano sami zatvore.

Dijete s VSD-om ne mora imati nikakvih simptoma, pogotovo ako je defekt mali, no ako je veći dolazi do:
  1. ubrzanog disanja
  2. krakog daha
  3. teškog disanja
  4. blijede puti
  5. respiratornih infekcija
  6. smanjenog rasta djeteta.

Dijagnoza se postavlja utvrđivanjem šuma stetoskopom te daljnim dijagnostičkim metodama (UZV srca, kateterizacija…).

Prognoza ovisi o veličini defekta. Manji defekti se zatvaraju spontano kako dijete raste, najčešće u prvoj godini života te zahtijevaju samo praćenje.

Veći defekti zahtijevaju terapiju lijekovima ili kirurško zbrinjavanje. Kirurško zbrinjavanje zahtijevaju sljedeći defekti:
  1. VSD koji ne reagira na terapiju a uzrokuje kongestiju (zastoj krvi)
  2. VSD s pulmonalnom stenozom
  3. veliki VSD s plućnom hipertenzijom
  4. VDS s aortnom regurgitacijom


:: Dubravka Dedeić, dr.med. :: spec. ginekologije i opstetricije :: Poliklinika Harni ::


Literatura