Vulvoskopija tri prstena"Vulvoskopija tri prstena” naziv je izvorne metode kolposkopiranja vulve, inauguriran od strane zagrebačkog autorskog tima.
Kontakt Forum RSS
Vulvoskopija tri prstena
"Vulvoskopija tri prstena” naziv je izvorne metode kolposkopiranja vulve, inauguriran od strane zagrebačkog autorskog tima.

Vulvoskopija tri prstena

Vezano
Vezani članci
Datum zadnje izmjene: 13. studenog 2016.

Autorski tim – dr. sc. Vesna Harni, prof. dr. Damir Babić i prof. dr. Dubravko Barišić, objavio je izvornu metodu vulvoskopiranja u hrvatskom znanstvenom časopisu "Gynaecologia et Perinatologia" (Gynaecol Perinatol 2015; 24 (1):37-45 ) i potom poglavlje "Three Rings Vulvoscopy – A New Approach to the Vulva" u knjizi "Colposcopy et Cryotherapy" koja je nedavno objavljena u New Yorku (Cryosurgery and Colposcopy: Practices, Outcomes and Potential Complications. Editor: Lillian Watson. Nova science publishers Inc, NewYork 2016. ISBN: 978-1-63484-507-6).

"Vulvoskopija tri prstena”..

naziv je izvorne metode kolposkopiranja vulve koja omogućuje bolje, brže i točnije razlikovanje kolposkopskih promjena i odabir adekvatnog dijagnostičkog i postupka liječenja za svaku pacijenticu.

Vulva je vanjski spolni organ žene, ograničen sprijeda masnim tkivom prekrivenim kožom, lateralno preponama i analnim otvorom straga. Kompleksne je građe, embrionalnog porijekla i histološke strukture.

Složenost vulve ogleda su u prisutnosti tri vrste tkiva.

U predjelu vulve nalazimo kožu, modificiranu mukozu i glikogeniziranu mukozu.

Koža je embrionalnog podrijetla iz ektoderma. Sastoji se od epidermisa i dermisa, epidermis je građen od mnogoslojnog pločastog epitela koji orožnjava, a u dermisu je prisutno masno tkivo i kožni adneksi: lojnice, znojnice i dlake.

Modificirana mukoza embriološki potječe od ektoderma i dijelom mezoderma. Gradi ju mnogoslojni pločasti epitel koji orožnjava, a sadrži lojnice i znojnice, ali nije prisutno potkožno masno tkivo niti su prisutne dlake.

Glikogenizirana mukoza potječe od endoderma, a histološki se radi o mnogoslojnom pločastom epitelu koji ne orožnjava. Nema potožnog masnog tkiva, niti kožnih adneksa.




Prirodan raspored ovih tkiva nije ravan, već se radi o kružnim ili bolje rečeno prstenastim strukturama koje se naslanjaju jedna na drugu.

Kako se radi o tri vrste tkiva, tri klicina listića, tri prstena, naša radna skupina koja se ovom problematikom bavi od 2009. godine je ovu embriološko-histološku specifičnost označila pojmom „tri vulvarna prstena”.

Tri vulvarna prstena čine:

  • VANJSKI VULVARNI PRSTEN  -  'OUTER RING OF THE VULVA'
  • SREDNJI VULVARNI PRSTEN  -  'MIDDLE VULVAR RING' i
  • UNUTRAŠNJI PRSTEN VULVE -  'INNER RING OF THE VULVA'.







Strukture koje čine tri prstena vulve su:
  • 'OUTER RING' vulve: mons pubis, velike labije (outer labia) i perineum.
  • 'MIDDLE RING' vulve: prednja komisura, prepucijum klitorisa, interlabijalni sulkusi, male labije (inner labia) i stražnja komisura.
  • 'INNER RING' vulve: klitoris, subklitoralni romb, intoritus vagine, Hartova linija, vanjsko ušće uretre, velike vestibularne žlijezde – Skeneove i Bartolinove žlijezde, male vestibularne žlijezde i himen.

Pored vulvarnih prstenova, radi jednostavnijeg mapiranja lezija vulve, a temeljem aktualne literature, nakon isključenja pre- i malignih, te upalnih promjena, sve ostale vulvarne lezije smo razvrstali u dvije skupine: nespecifične i specifične lezije.
Nespecifične lezije su:
  • Nespecifični eritem u odsutnosti infekcije na bilo kojem dijelu vulve
  • Punktacije i papile
  • Glatkoća i ishemija tkiva
  • Ekskorijacije u odsutnosti vuvarne dermatoze

Specifične lezije su:
  • Ekcematozne promjene sa zadebljanom kožom i ekskorijacijama u okviru lihena simpleksa vulve
  • Bijele lezije vulve
  • Skleroza, resorpcija, aglutinacija, gubitak vulvarne arhitekture
  • Psorijatičke eritematozne papule i zadebljani plakovi

Treća važna karakteristika u diferencijalnoj dijagnozi promjena na vulvi je prisutnost ili odsutnost subjektivnih tegoba, prema čemu razlikujemo asimptomatske i simptomatske pacijentice.

Uzimajući u obzir tegobe i specifičnost lezija, autoski tim je proučavao raspored i vrstu promjena u četiri skupine ispitanica:
  1. Asimptomatske pacijentice bez promjena na vulvi, ovu skupinu smo označili pojmom "normalna vulva
  2. Asimptomatske pacijentice s nespecifičnim promjenama na vulvi, ovu skupinu smo nazvali "oštećena vulvarna koža"
  3. Simptomatske pacijentice sa specifičnim promjenama na vulvi činile su skupinu vulvarnih dermatoza i
  4. Simptomatske pacijentice bez ikakavih ili s nespecifičnim promjenama na vulvi činile su skupinu vulvodinije.

Pacijentice sa specifičnim promjenama – ukoliko nisu imale simptoma, svrstane se u vulvarnu dermatozu, dok su simptomatske pacijentice bez ikakvih promjena svrstane u skupinu vulvodinije.

Vulvoskopija vanjskog prstena vulve

pokazala je kod različitih skupina  sljedeće:
  • Daleko najveći broj kolposkopskih promjena u vanjskom prstenu vulve, s visokom statističkom značajnosti, nađen je kod pacijentica s vulvarnom dermatozom (93.94%).
  • Premda prema ranijoj definiciji kod vulvodinije nema vidljivih promjena na vulvi, kolposkopske promjene bile su prisutne kod 13.3% ispitanica, za razliku od pacijentica s oštećenom vulvarnom kožom kod kojih su promjene registrirane u 3.7%. Prema definiciji kod pacijentica s normalnom vulvom nisu nađene promjene na vulvi.
  • Promjene su najčešće bile lokalizirane u predjelu velikih labija (69.7%) i perineuma (69.2%) i potom u predjelu monsa pubisa (39.4%).



 
zvorni članak

"Vulvoskopija u tri prstena" - novi pristup vulvi                                

Gynaecologia et Perinatologia 2015; 24 (1): 37-45




engleski, 
PDF 487  kB  


 
Chapter

"Three Rings Vulvoscopy" - A New Approach to the Vulva

Colposcopy and Cryotherapy, Practices, Outcomes and Potential Complications.
Editor: Lillian Watson. Nova science publishers Inc, NewYork 2016.
ISBN: 978-1-63484-507-6






Vulvoskopija srednjeg prstena vulve

pokazala je:
  • Statistički značajno najveći broj promjena u srednjem prstenu vulve nađen je kod pacijentica s vulvarnom dermatozom (96.97%). Promjene su najčešće bile lokalizirane u predjelu interlabijalnih sulkusa (93.9%).
  • Odsutnost nespecifičnog eritema u predjelu interlabijalnih sulkusa i stražnje komisura statistički se značajno češće viđao u skupini pacijentica s normalnom vulvom.
  • Kolposkopske promjene su u velikom postotku nađene i kod pacijentica s vulvodinijom (72.0%) te kod pacijentica s oštećenom vulvarnom kožom (55.56%), ova razlika nije bila statistički značajna. Kod ovih pacijentica promjene su bile najčešće u predjelu stražnje komisure.


Vulvoskopija unutrašnjeg prstena vulve

pokazala je:
  • Za razliku od prethodna dva prstena, vulvoskopija unutrašnjeg prstena pokazuje najčešće lezije kod oštećene vulvarne kože (98.1%) i vulvodinije (97.3%), promjene su statističke značajne (p<0.05).
  • Promjene u unutrašnjem prstenu vulve su također prisutne u visokom postotku kod pacijentica s vulvarnom dermatozom (87.88%).
  • Glatkoća subklitoralnog romba (sulkus uretralis), punktacije i papile u predjelu Hartove linije bile su najčešće kod pacijentica s vulvodinijom.
  • Nalaz specifičinih promjena u bilo kojem dijelu unutrašnjeg prstena je očekivano bio statistički značajno češći kod pacijentica s vulvarnom dermatozom, pored toga su sveukupne promjene u predjelu klitorisa bile najčešće kod pacijentica s vulvarnom dermatozom (63.6%).
  • Odsutnost većine promjena u predjelu unutrašnjeg prstena vulve bila je statistički značajno češća kod pacijentica s normalnom vulvom. Vestibularne papile su nađene kod 11.1% pacijentica s normalnom vulvom.

Zaključak istraživanja je bio da se kolposkopske lezije u okviru vulvarnih dermatoza se javljaju predominantno u predjelu vulvarne kože, dakle u vanjskom i srednjem vulvarnom prstenu, ali i da je u kolposkopiranju vulve veoma važno je razlikovati specifične i nespecifične lezije, jer su specifične lezije vezane uz vulvarne dermatoze.

Oštećena vulvarna kože i vulvodinija vjerojatno imaju isto podrijetlo, jer su oba stanja predominantni u unutrašnjem prstenu vulve i oba stanja karakteriziraju nespecifične kolposkopske lezije

Vulvodinija vjerojatno posljedica dubljeg oštećenja mukoze i snažnije aktivacijeperifernih živčanih završetaka. Karakteristične kolposkopske slike za vulvodiniju su pored eritema izvodnih kanala Bartolinovih žlijezda, glatkoća subklitoralnog romba, punktacije i papile u predjelu Hartove linije.

Zaključci:

  1. Opisana je izvorna tehnika kolposkopiranja vulve koja je nazvana „Vulvoskopija Tri Prstena”, uzimajući u obzir tri različita tipa kože i zone koje su gotovo prstenastog oblika i podjelu vulvarnih lezija prema njihovoj specifičnosti.
  2. Nova vulvoskopska tehnika izgleda obećavajuće u diferencijalnoj dijagnozi vulvarnih tegoba.
  3. Vulvoskopija ukazuje na važnost održavanja integriteta vulvarne kože. Ranije je pokazano da su smjernice za njegu vulve uspješne u liječenju vulvarnih simptoma kao što su dispareunija, pečenje nakon spolnog odnosa, pečenje vulve, svrbež i vulvarna bolnost.
  4. Istraživanje otvara raspravu jesu li pacijentice s oštećenom vulvarnom kožom moguća ciljna populacija za prevenciju vulvodinije.
  5. "Vulvoskopija Tri Prstena" predstavljena je kako bi se tehnika dalje proširila i ispitala u kliničkoj praksi.

dr. Vesna HarniSave
Vulvoskopija tri prstena