Kolposkopija Kolposkopija i vulvoskopija su metode promatranja vulve, vagine i cerviksa pod povećanjem.
Kontakt Forum RSS
Kolposkopija
Kolposkopija i vulvoskopija su metode promatranja vulve, vagine i cerviksa pod povećanjem.

Kolposkopija

Vezano
Vezani članci
Datum zadnje izmjene: 13. studenog 2016.

Kolposkopija i vulvoskopija..

metode su promatranja vulve, vagine i cerviksa uz pomoć kolposkopa, specijalno za tu prigodu konstruiranog pokretnog mikroskopa uz uvećanje od 0 - 40 (najčešće 12) puta. Točnost ove metode u dijagnostici cervikalnog karcinoma i njegovih predstadija leži između 60 - 85%, u kombinaciji s citologijom 98 - 99%.

Učestalost lažno-pozitivih nalaza se procjenjuje na 7% i lažno-negativnih dijagnoza na 13%. Kolposkopija je izvanredna dijagnostička dopuna citologiji. Omogućuje pouzdanu procjenu lokalizacije i proširenosti patološke epitelne lezije, te ciljanu biopsiju iz suspektnog područja.

Jednostavna ili nativna kolposkopija ..

označuje jednostavno promatranje cerviksa, a proširena kolposkopija podrazumijeva uporabu optičkih ili kemijskih pomoćnih sredstava. Optičko pomoćno sredstvo je zeleni filtar koji osobito poboljšava uočavanje krvnih žila na površini vrata maternice. Kemijska pomoćna sredstva su 3% octena kiselina i Lugolova otopina (otopina joda u kalijevom jodatu).

Pod utjecajem octene kiseline u područjima abnormalnog epitela gdje je manji broj isntercelularnih "mostića", staničnih veza (gap junction), octena kiselina lakše prodire u stanice i izaziva denaturaciju staničnih bjelančevina. Rezultat toga je bubrenje cilindričnog epitela koji postaje anemičan i daje sliku bijelog epitela ("acetobijeljenje"), što se označava kao pozitivna octena reakcija.

Nanošenjem Lugolove otopine (Schillerova proba) na površinu pločastog epitela, glikogen iz površnih stanica vezuje jod iz otopine, a epitel se boji u tamno smeđu boju - jod pozitivna reakcija. Jod pozitivna reakcija s velikom sigurnošću isključuje postojanje epitelne atipije stanica.

Različite kombinacije ovih reakcija imaju različito značenje u procjeni promjena na cervikalnoj površini. Displastični epitel je u pravilu acetobijele boje i ne prima jod (jod-negativne promjene).

Tehniku kolposkopiranja, kao i kolposkopsku nomenklaturu prvi je opisao Hinselmann u dvadesetim godinama prošlog stoljeća. Tada važeća kolposkopska terminologija po prvi puta revidirana je u listopadu 1975. godine na II Svjetskom kongresu cervikalne patologije i kolposkopije održanom u Grazu, te je usvojena nova terminologija poznata pod nazivom "Klasifikacija kolposkopskog nazivlja prema Burghardtu".

Godine 1990. na VII svjetskom kongresu cervikalne patologije i kolposkopije u Rimu revidirana je postojeća i dopunjena nova temeljna kolposkopska terminologija. Već tada je Odbor za nazivlje naveo kako niti jedna terminologija nije savršena, te je predvidio da će se nova terminologija prilagođavati sukladno novim znanstvenim spoznajama.

Na X Svjetskom kongresu iz cervikalne patologije i kolposkopije u Buenos Airesu 1999. godine preporučeno je da skupina uglednih znanstvenika sastavi novu kolposkopsku klasifikaciju, koja je potom izložena na XI kongresu u Barceloni 2002. godine.

U srpnju 2011. godine je u Rio de Janeiru održan XIII svjetski kongres iz cervikalne patologije i kolposkopije i sukladno dosadašnjoj praksi modernizirana kolposkopska klasifikacija. Hrvatsko društvo za ginekologiju i opstetriciju, kao i Hrvatsko društvo za kolposkopiju i patologiju vrata maternice usvojili su u studenom 2011. godine jedinstveni kolposkopski obrazac, koji omogućuje semikvantitativnu procjenu kolposkopskih promjena (indeksirana kolposkopska klasifikacija).




dr. Vesna Harni

Kolposkopija