Pogoršanje astme u trudnoći povezano s težinom trudnice
Pretilost i dobitak na težini veći od 5 kg u prvom tromjesečju trudnoće u žena s astmom statistički su značajni pretkazatelji pogoršanja astme tijekom trudnoće, rezultat je istraživanja označenog kao MAP – "Management of Asthma during Pregnancy" studija.
Od 1,018 žena obuhvaćenih prospektivnim istraživanjem, 370 trudnica su ukupno doživjele 407 astmatičnih napadaja. Rizik astmatičnog napadaja bio je najveći u onih trudnica čiji je indeks tjelesne mase prelazio 30 kg/m2 (omjer rizika 2.2) i onih čija se težina povećala za više od 5 kg tijekom prvog tromjesečja trudnoće (omjer rizika 8.2), izvijestili su danski znanstvenici iz Kopenhagena, na internacionalnom sastanku Američkog torakalnog društva.
Drugi rizični čimbenici za pogoršanje astme u trudnoći obuhvaćali su ranija pogoršanja astme, nekontroliranu astmu, uporabu inhalirajućih kortikosteroida i aktualno ili ranije pušenje, navode autori.
Rizični čimbenici za teško pogoršanje astme u trudnoći, koje je zabilježeno kod 157 žena, uključivali su dobitak na težini veći od 5 kg u prvom tromjesečju i starosnu dob trudnice.
Nakon isključivanja žena čiji je indeks tjelesne mase prije trudnoće bio iznad prosjeka od 24.1, rizični čimbenici za pogoršanje astme uključivali su dobitak na težini veći od 5 kg tijekom prvog tromjesečja trudnoće (omjer rizika 13.1) i manju tjelesnu težinu prije trudnoće (omjer rizika 0.9), zabilježili su znanstvenici.
Ispitanice obuhvaćene istraživanjem imale su dijagnozu astme, te su u terapiji održavanja koristile bronhodilatatore, prvi pregled u trudnoći učinjen je unutar prvih 18 tjedana trudnoće te su redovito kontrolirane svaka 4 tjedna u trudnoći i tijekom 3 mjeseca nakon poroda. Prosječna starost žena je bila 31 godina, 73% nikada nisu pušile, a njihov prosječni forsirani ekspiracijski volumen u 1 sekundi (FEV1) % iznosio je 92; prosječan udio izdahnutog dušičnog oksida iznosio je 20 ppb.
FEV1% bio je značajno veći na početku trudnoće kod žena koje nisu imale pogoršanje u odnosu na trudnice s pogoršanjem astme tijekom trudnoće (93 vs. 90), a udio izdahnutog dušičnog oksida bio je u ovoj skupini značajno niži (18 vs. 23 ppb).
Rezultati istraživanja su važni, kako su akutna pogoršanja astme tijekom trudnoće najvaćniji rizični čimbenik za nepovoljan ishod trudnoće kod žena s astmom, navode istraživači, bilježeći da se pogoršanje astme dešava kod oko 30% trudnica s astmom, te je povzeano s komplikacijama kao što su prijevremeni porod, niska porodna težina, obilna poslijeporođajna krvarenja i carski rez.
Rizični čimbenici za pogoršanje astme prepoznati u ranijim istraživanjima obuhvaćaju težinu astme, virusne infekcije, izloženost duhanskom dimu, nekontrolirano liječenje i moguće ženski fetalni spol kao i indeks tjelesne mase trudnice, navode danski znanstvenici.
Ključni klinički zaključak:
Težina na početku trudnoće i dobitak na težini u trudnoći pretkazuju učestalost astmatičnih napadaja tijekom trudnoće.
Najznačajni nalaz:
Najveći rizik pogoršanja astmatičnih napadaja u trudnoći imale su trudnice čiji je indeks tjelesne mase prelazio 30 kg/m2 ili je dobitak na težini bio veći od 5 kg u prvom tromjesečju trudnoće. .
Izvor podataka:
Prospektivna MAP studija obuhvatila je 1,018 žena.
Ob.Gyn. News Digital Network
dr. Vesna Harni