Veća porodna težina kod transfera zamrznutih embrija
Jednoplodno rođena djeca nakon transfera zamrznutih embrija imaju znatno veći rizik za preveliku porodnu težinu u onsou na trajanje trudnoće / gestacijsku dob (large for gestational age - LGA) prilikom porođaja, pokazuju rezultati retrospektivne kohortne studije. Transfer zamrznutog embrija (frozen embrio transfer FET) je značajan neovisan čimbenik rizika za LGA kod jednoplodnih FET (omjer, 1,697; P = 0,032) u skladu sa multiparitetom (OR, 1.615; P = 0,039) i majčinim indeksom tjelesne mase (BMI) između 25 kg / m2 i 30 kg / m2 (OR, 1,85; P = 0,026).
BMI veći od 30 kg / m2 utrostručuje rizik za LGA (OR, 3,12; P = 0,002) . Transfer svježeg embrija (ET) i intra-citoplazmatsko injiciranje spermija nije imalo učinka na LGA, a dupli prijenos embrija neznatno smanjuje rizik za LGA, izvjestila je autorica studije Sara Korošec, doktor znanosti na Sveučilišnom medicinskom centru u Ljubljani (Slovenija). Logistički regresijski model je uključio pušenje, hipertenziju, multiparitet, BMI, gestacijski dijabetes i in vitro fertilizaciju (IVF) / intra-citoplazmatsko injiciranje spermija. "Čini mi se da nemamo očiti uzrok sa strane rodilja i IVF za ovu pojavu", rekla je dr Korošec na godišnjem sastanku Europskog društva za humanu reprodukciju i embriologiju. Nalazi su u skladu s prethodnim istraživanjima koja pokazuju povećani rizik za LGA u jednoplodnim FET, sugerirajući da su procedure smrzavanja i odmrzavanja same po sebi djelomični uzrok.
Nedavna Danska nacionalna kohortna studija (Hum Reprod 2014; 29:. 618-27) je dala prilagođene omjere od 1,34 i 1,91 za LGA i makrosomiju u jednoplodnim FET naprema jednoplodnim začetim nakon svježeg ET. Ovaj povećani rizik je potvrđen u kohortnoj skupini kod istih žena, u kojoj je jedno jednoplodno dijete rođeno nakon FET i iduće nakon svježeg ET, ili obrnuto. Danski autor studije dr Anja Pinborg Sveučilišta u Kopenhagenu je ustala iz publike i izjavila da prilagodba za BMI kao mogući povezani čimbenik nije bila moguća u njihovom istraživanju i pozdravila je uključivanje BMI i dijabetesa u trenutnu analizu. "Stvarno vam čestitam na vašim nalazima i je lijepo vidjeti da je nakon uvođenja tih čimbenika rezultat takav", rekla je ona.
Nekoliko članova publika se složilo s istražiteljima da su potrebna daljnja istraživanja da se utvrde mogući razlozi za veće LGA stope kod FET beba sada kada su se isključili majčinski dijabetes i BMI. Ostali faktori koje treba uzeti u obzir uključuju razlike placentacije između svježih i zamrznutih zametaka, odabir embrija, a "ono što smo se svi najviše bojali, moguće epigenetske poremećaje", rekla je dr Korošec. Dr Korošec i njezini suradnici su uključili 4.508 jednoplodnih trudnoća i porođaja (211 nakon FET i 916 nakon svježeg ET) koje su nastale kao rezultat IVF-a na sveučilištu od 2004. do 2011.g. i 3381 spontano začetih u kontrolnoj skupini u Nacionalnom perinatalnom sustava podataka. Uključili su 3 trudnoće u kontrolnoj skupini za svaku IVF trudnoću odgovarajuće životne dobi, broja djece i rodilišta.
LGA, definirana kao porođajna težina iznad 90. percentile, se dogodila u 14,7% kod FET jednoplodnih naprema 8,7% FET kontrola (P = 0,017), te 9,4% svježih jednoplodnih ET naprema 9,1% svježih kontrola (P = 0,791), izvijestila je dr Korošec. LGA iznad 95. percentile je zabilježena kod 10% jednoplodnih FET naprema 4,9% FET kontrola (P = 0,012), a 4,9% svježih ET naprema 5,1% svježih kontrola (P = 0,862). Značajni faktori rizika LGA kod svježih jednoplodnih ET su multiparitet (OR, 1,61; P = .001), BMI 25-30 kg / m2 (OR 1,70; P = 0,000) te BMI veći od 30 kg / m2 (OR, 1,93 P = .0001).
2015. Godišnji sastanak Europskog društva za humanu reprodukciju i embriologiju
Poliklinika Harni