Gustoća žljezdanog tkiva dojke je ključ za određivanje intervala za mamografiju
Gustoća žljezdanog tkiva dojke važan je čimbenik u određivanju odgovarajućeg intervala probira za mamografiju nakon 50. godine života, objavljeno je u internetskom izdanju časopisa 'Annals of Internal Medicine'.
Znanstvenici iz sustava za intervencije i modeliranje istraživanja raka, zajedno s konzorcijem za istraživanje raka dojke, procijenili su tri odvojena, dobro uspostavljena mikrosimulacijska modela koja su koristila različite strukture i pretpostavke ali su unosili iste podatke pacijenata, u određivanju dobrobiti i štete različitih intervala probira.
Modeli su primjenjeni na dvije hipotetičke populacije: žene u starosnoj dobi od 50 i više godina kod kojih je prvi puta učinjena mamografija i žene u starosnoj dobi od 65 godina kod kojih je mamografija rađena svake dvije godine nakon 50. godine života..
Modeli su inkorporirali nacionalne podatke o pojavnosti raka dojke, učinkovitosti liječenja i preživljenju. Procjenjivali su rizike za pacijente uključujući menopauzalni status, težinu, starost prilikom prve menstruacije, rađanje i ranije rezultate biopsije, ali nisu obuhvaćali obiteljsku povijest ili rezultate genetičkog testiranja.
Strategije provira su uspoređene u četiri skupine ispitanica prema mogućoj gustoći žljezdanog tkiva dojke u okviru BI-RADS sustava, kako je to preporučilo Američko društvo radiologa ('BI-RADS' - Breast Imaging Reporting and Data System).
Temeljni rezultat bio je da su dva faktora – gustoća žljezdanog tkiva dojke i rizik za rak dojke, bila ključ za određivanje optimalnog intervala probira. Optimalni interval bio je onaj koji je nosio najveći broj dobrih učinaka probira (smanjenje smrtnosti zbog raka dojke, dobitak godina života i dobitak kvalitetnih godina života) uz najmanji broj štetnih učinaka (lažno-pozitivan rezultat mamografije, biopsija benignog nalaza i precijenjena dijagnoza).
"U skupini žena prosječnog rizika s malom gustoćom žljezdanog tkiva dojke ("subinvolutivni" i "involutivni tip"), koja obuhvaća veliki dio opće populacije, najbolji balans između povoljnih i štetnih učinaka donosi probir (mamografija) koja se učini svake tri godine. Godišnji probir ima povoljniji balans dobrih i štetnih učinaka i preporučuje se onoj podskupini žena kod kojih je rizik raka dojke povećan dva do četiri puta u odnosu na prosječan rizik, a kod kojih su dojke heterogene ili je izražena gustoća žljezdanog tkiva ("intermedijarni" i "parenhimatozni" tip), napisali su istraživači.
Nakon 50. godine života, godišnje mamografije imaju više koristi nego štete samo u dvije podskupine žena: kod onih s veoma gustim žljezdanim tkivom dojki i kod onih s visokim rizikom za rak dojke. Procjena je, da je takvih žena oko 1% kako u populaciji žena starih 50 godina, tako i populaciji žena starijih od 65 godina.
I suprotno, mamografija svakih dvije ili čak svake tri godine nosi sa sobom manje lažno-pozitivnih rezultata i manje biopsija zbog benignih nalaza kod žena s prosječnim rizikom za rak dojke, kao i žena s niskom gustoćom žljezdanog parenhima, bez utjecaja na smrtnost usljed raka dojke, naveli su autori.
Ann.Intern Med. 2016; doi: 10.7326/M16-0476
Dr. Vesna Harni