Bolja kontraceptivna skrb kod žena sa srčanim manamaŽene sa srčanim manama najčešće koriste barijerne metode kontracepcije.
Kontakt Forum RSS
Bolja kontraceptivna skrb kod žena sa srčanim manama
Žene sa srčanim manama najčešće koriste barijerne metode kontracepcije.

Bolja kontraceptivna skrb kod žena sa srčanim manama

Objavljeno: 17. svibnja 2017., Datum zadnje izmjene: 15. svibnja 2017.

U velikoj nacionalnoj skupini odraslih žena sa kongenitalnim bolestima srca najčešće korišteni kontraceptivi su uglavnom bile barijerne metode (87%) ili oralni kontraceptivi (84%) [1]. No, mnoge žene s visokim rizikom su uzimale oralne kontraceptive koji sadrže estrogene koji se ne preporučuju u tim stanjima s time da su te žene imale više stope krvnih ugrušaka.

Ove rezultate iz studije su Pamela D. Miner (University of California, Los Angeles Kardiovaskularni centar) i njeni kolege objavili online u znanstvenom časopisu "American Journal of Cardiology".

Naime, "unatoč smjernicama koje ne preporučuju kontracepciju baziranu na estrogenima" kod nekih odraslih bolesnica s visokim rizikom zbog prirođenih srčanih bolesti s Fontanovom fiziologijom, Eisenmengerovim sindromom / cijanozom ili mehaničkim srčanim zaliskom, "nije neuobičajeno da se koristi ova vrsta terapije," napisali su Miner i kolege. Štoviše, oni pišu da je incidencija tromboembolijskih događaja u ovih bolesnica "veća nego što se očekivalo i zahtijeva daljnja istraživanja."

Većina tih žena s nasljednom bolesti srca (84%) nije dobilo savjetovanje o kontracepciji. Međutim, samo 43% je dobilo informaciju od liječnika, medicinske sestre ili liječnika asistenta u centru za prirođene srčane mane odraslih; ostali su primili tu informaciju od njihovih ginekologa (55%) ili pružatelja primarne zdravstvene zaštite (11%).

"Kontracepcijska terapija žena sa složenim prirođenim bolestima srca je raznolika, a prevalencija krvnih ugrušaka kod uzimanja oralnih kontraceptiva nije beznačajna, pa zaključujemo da pružanje savjetovanje o kontracepciji sa strane liječnika nije dostatno", zaključuju autori.

Više od 90% djece rođene s bolestima srca, uključujući i 9% do 15% od onih s najviše složenim bolestima, će preživjeti do odrasle dobi, objasnili su Miner i kolege. Međutim, nije jasno da li su žene dobile savjetovanje o kontracepciji kako bi se spriječili negativni događaji i neplanirana visokorizična trudnoća.

Cilj studije je bio ispitati kontracepcijske metode kod žena s prirođenim srčanim bolestima koje se liječe u devet sjevernoameričkih centara od 2011. do 2014. godine.

Skupina se sastojala od 505 žena u dobi od 18 i više godina koje su uglavnom imale umjereno složene (227 žena) ili vrlo složene (183) prirođene bolesti srca a koje su ispunile upitnik o uporabi kontracepcijskih sredstava.

Žene su bile prosječne dobi od 33 godine, a 80% su još uvijek imale menstruaciju.

Sveukupno, 86% žena je koristilo kontracepcijska sredstva. Manje od petine je koristilo intrauterini uložak (IUD, 18%), medroksiprogesteron-acetat (15%), vaginalni prsten (7%), kombinirani estrogensko-gestagenski flaster (6%), gestagenski implantat (2%), hitnu kontracepciju (19%) ili sterilizaciju podvezivanjem jajovoda (14%). Muški partner je kod 9% žena u studiji napravio vazektomiju.

Kod žena koje su koristile oralne kontraceptive, 30% je koristilo samogestagenske pilule, 68% je koristilo kombinirane estrogensko-gestagenske pilule, a 14% je koristilo kombinaciju pilula treće generacije.

U podskupini žena sa složenim prirođenim bolestima srca, 82% je koristilo oralnu kontracepciju, a od njih 39% je koristilo samogestagenske tablete i 53% je koristilo kombinirane pilule ili kombinirane pilule treće generacije (12%).

Kod žena s Fontanovom fiziologijom, 58% je koristilo ili trenutno koristi oralne kontraceptive, a 28% je imalo trombolizu ili tromboembolijske događaje tijekom korištenja oralnih kontraceptiva.

Sve u svemu, 4% žena u skupini je izvijestilo da je imalo trombolizu ili tromboembolijske događaje tijekom korištenja oralnih kontraceptiva; ovi događaji su bili češći kod žena s vrlo složenim srčanim greškama, za razliku od manje složenih nasljednih bolesti srca (9% vs 1%, P = 0,003).

"Glavni rezultati našeg istraživanja ukazuju na to da je populacija pacijentica s kongenitalnim bolestima srca koristila cijeli spektar kontracepcije, s time da su oralni kontraceptivi najčešća metoda nakon barijernih metoda", saželi su Miner i kolege.

Trenutne nacionalne smjernice preporučuju da je prva linija izbora kontracepcije za sve adolescentice i odrasle žene, uključujući i one sa višim tromboembolijskim rizicima, IUD ili gestagenski implantat, istaknuli su, ali ove kontracepcijske metode nisu bile uobičajene u ovoj skupini.

Unatoč širokoj primjeni kontracepcije, 25% žena je imalo neplanirane trudnoće.

Dakle, stručnjaci koji rade u centrima za prirođene srčane bolesti trebaju osigurati da sve njihove pacijentice "primiti individualizirane informacije o njihovim kontraceptivnim opcijama i budu svjesne svojih rizika u korištenju kontraceptivnih sredstava i kod neplaniranih trudnoća ", napisali su Miner i kolege.

Nadalje, djelatnost primarne zdravstvene zaštite i ginekolozi koji liječe žene s kongenitalnim bolestima srca trebaju usko surađivati sa stručnjacima u tim centrima kako bi se utvrdile najbolje kontracepcijske opcije kod tih bolesnica.


Am J Cardiol 2017; DOI: 10,1016 / J.AMJCARD.2016.11.047.



:: Dubravka Dedeić, dr.med :: spec. ginekologije i porodništva :: Poliklinika Harni