Vrućica u trudnoći povezana s rizikom za autizam
Djeca rođena od majki koje su doživjele vrućicu, osobito više vrućica, tijekom drugog tromjesečja trudnoće imaju povećan rizik za razvoj poremećaja iz spektra autizma (ASD), navodi se u novoj studiji. Istraživači su otkrili da majke koje su imale temperaturu iznad 37,2 °C tijekom drugog tromjesečja trudnoće su imale 40% veći rizik za dijete s ASD-om u usporedbi sa ženama koje nisu imale nikakvih vrućica.
Niti jedna od žena koja je koristila ibuprofen zbog povišene tjelesne temperature tijekom trudnoće nije rodila dijete kojem je kasnije dijagnosticiran autizam, navode istraživači. "Ono što je osobito važno u našem istraživanju je to da smo našli jače dokaze za određeni put obolijevanja od ASD te također da možemo bolje razumijeti kako ublažiti ili spriječiti neke loše ishode usmjeravanjem preventivnih ili intervencijskih strategija po ovim nalazima", izjavila je glavni autor dr. Mady Hornig sa Sveučilišta Columbia u Mailman School of Public Health u New Yorku.
Povećani rizik od ASD kod žena s prenatalnim groznicama je poznat od prije, pišu autori u svom izvješću objavljenom u "Molecular Psychiatry". Što je novo u ovom istraživanju je to da je ovo prva velika prospektivna studija koja pokazuje efekt doze-odgovora. Šanse za ASD rastu s povećanjem broja majčinih vrućica, povećavši se za više od 300% ako je majka imala tri ili više vrućica nakon prvog tromjesečja. Budući da je groznica uzrokovana akutnom upalom, velika razlika u riziku za ASD je u skladu s idejom da dulja izloženost fetusa upalnom okolišu u utrobi može uzrokovati veće poremećaje razvoja mozga, rekao je Hornig.
Rezultati također daju ideju koja sugerira da žene koriste pogrešan lijek tijekom trudnoće kako bi smanjile groznicu, prema Hornigu. Niti jedna majka koja je uzimala ibuprofen za liječenje vrućice tijekom drugog tromjesečja nije imala dijete koje je razvilo ASD; majke koje su uzimale acetaminofen tijekom tog razdoblja su imale su vrlo malo razlika u riziku povezanosti s groznicom i rizikom kod djeteta za ASD. Studija je analizirala podatke o 95.754 žena u "Norwegian Mother and Child Cohort Study", koja je pratila trudne norveške žene i njihovu djecu rođenu između 1999. i 2009. godine.
Među ograničenjima studije je podatak da je mali broj žena koristio ibuprofen tijekom trudnoće tako da istraživači ne mogu biti sigurni da je ibuprofen imao olakšavajuće učinke. Osim toga, studija se nije odnosila na uzroke vrućice, kao što su mikrobne infekcije. "U tijeku je istraživanje koje testira uzorke krvi prikupljene sredinom trudnoće i tijekom rađanja kako bi se istražila moguća uloga određenih zaraznih agensa i djelovanje posebnih obrazaca imunološkog odgovora između majki i djece kako bi se razumjeli mehanizmi koji stvaraju ranjivost", navode istraživači.
"Ovo je stvarno važna studija koja baca svjetlost na faktore rizika za ASD zbog svoje veličine i praćenja korištenja različitih lijekova. Mislim da prethodne studije nisu to učinile dovoljno dobro. Međutim, studije nisu bile u potpunosti konzistentne, tako da moramo provesti više njih kako bismo shvatili ove učinke", rekao je dr. Geraldine Dawson, koji nije bio uključen u studiju. Dawson, koji vodi Centar za razvoj autizma i mozga u Durhamu u Sjevernoj Karolini, smatra kako je vrlo važno da se groznica i lijekovi koji se koriste za liječenje ne smatraju uzrocima autizma, nego potencijalnim čimbenicima rizika. Kao što su kolesterol i visoki krvni tlak faktori rizika za bolesti srca.
"Vrućica može doprinijeti riziku ASD-a, ali vjerojatno ne djeluje izolirano". Dr. Nathaniel DeNicola, opstetričar na sveučilištu George Washington u Washingtonu, je izjavila da je preuranjeno preporučiti bilo kakve promjene u medicinskoj praksi na temelju studije.
"Općenito, opstetrička se praksa neće mijenjati s jednom studijom. Trebat će nam velika meta-analiza ili sustavni pregled kako bismo promijenili naša pravila.", rekla je.
IZVOR: http://go.nature.com/2sx1tEl
Molecular Psychiatry 2017.