Prenatalna konzumacija kofeina i ADHDDanska studija bilježi značajnu povezanost između povećane konzumacije kave u trudnoći i rizika ADHD u djece.
Kontakt RSS
Prenatalna konzumacija kofeina i ADHD
Danska studija bilježi značajnu povezanost između povećane konzumacije kave u trudnoći i rizika ADHD u djece.

Prenatalna konzumacija kofeina i ADHD

Vezano
Vezani članci
Objavljeno: 19. veljače 2018., Datum zadnje izmjene: 18. veljače 2018.

Poremećaji u ponašanju, kao što je poremećaj pažnje / hiperaktivnost (ADHD), se sve više povećavaju tijekom vremena. Čimbenici rizika, kao što su uporaba duhana ili alkohola od strane trudnica, ne koreliraju jasno s ADHD-om u potomstvu, s rezultatima koji variraju između studija.

Veze između prenatalne izloženosti i kasnijih ishoda se mogu se procijeniti kroz velike studije, koristeći opsežne kliničke i socioekonomske podatke za kontrolu potencijalnih štetnih čimbenika.

U jednoj takvoj analizi, "Danish National Birth Cohort study", su odabrane rodilje između 1996. i 2002.g., a podaci o potrošnji kave i čaja su dobiveni samoprocjenom majki. Krajnji rezultati su napravljeni kada su djeca iz studije bila u dobi od 11 godina, a dobiveni su upitnicima koje su ispunjavala djeca, njihovi roditelji i njihovi učitelji.

Istraživači su povezali prenatalne podatke o potrošnji kofeina kod majki s rezultatima upitnika ponašanja za više od 47.000 djece.

Majke su bile podijeljene u jednu od četiri skupine na temelju njihove dnevne potrošnje kave i čaja:
  • nije bilo izloženosti kavi ili čaju;
  • pola do tri šalice;
  • četiri do sedam šalica i
  • osam ili više šalica.

Analize su uzele u obzir činjenicu da jedna šalica kave sadrži više kofeina nego jedna šalica čaja.

Cilj studije je bio je standardizirati činjenice iz 25 pitanja, po Likertovoj ljestvici. Ovaj pristup (iako ne dijagnostički), grupirao je djecu u skupine koje odgovaraju ili ne odgovaraju za ADHD. Analiza je uključila dob majke u vrijeme rođenja, indeks tjelesne mase majki, pušenje tijekom trudnoće, socioekonomski status, bračno stanje, godinu rođenja i spol djeteta.

U prvih 15 tjedana trudnoće, gotovo 12% žena je konzumiralo više od tri šalice kave dnevno, a 18,7% je konzumiralo više od tri šalice čaja. Potrošnja kave i čaja je bila slična kasnije tijekom trudnoće, s 30 tjedana. Nađena je povezanost između pijenja osam ili više šalica kave dnevno i pušenja majke, ali ne između visoke konzumacije čaja i pušenja.

Značajan trend je zabilježen kod veze između povećane razine konzumacije kave i rizika za profil djeteta koje odgovara ADHD-u. Na primjer, žene koje su konzumirale osam ili više šalica kave dnevno su imale prilagođeni relativni rizik od 1,47 što znači 47% veći rizik da imaju dijete s profilom ponašanja koji odgovara ADHD-u. Međutim, potrošnja kofeina s 30 tjedana nije bila povezana s rezultatima ponašanja.

U usporedbi s time, pripadnost najnižem socioekonomskom sloju je imala mnogo jaču povezanost s ADHD profilom (podešen relativni rizik, 2.11). Čini se da je granica oko 750 mg kofeina dnevno (osam šalica ili više kave), a niži unos je povezan je s nešto nižim rizikom za ADHD.

Istraživači su zaključili da je visoka konzumacija kofeina s 15 tjedana, ali ne i s 30 tjedana, povezana s profilima ponašanja kod potomaka koji imaju ADHD.

Zaključili su da veza pronađena s 15 tjedana, ali ne i s 30 tjedana, ukazuje da postoji razvojni period tijekom kojeg mozak može biti osjetljiviji na učinke kofeina.

Reference
1. Hvolgaard Mikkelsen S, Obel C, Olsen J, Niclasen J, Bech BH. Maternal caffeine consumption during pregnancy and behavioral disorders in 11-year-old offspring: a Danish National Birth Cohort study. J Pediatr. 2017;189:120-12


:: Dubravka Dedeić, dr.med :: spec. ginekologije i porodništva :: Poliklinika Harni