Lošiji ishod trudnoće vjerojatniji kod hipertenzije u anamnezi
Žene s poviješću kronične hipertenzije imaju tri do pet puta veću vjerojatnost da će imati lošiji ishod trudnoće nego žene bez hipertenzije prije trudnoće, čak i ako im je krvni tlak uredan prije 20 tjedana trudnoće, pokazuju rezultati retrospektivne kohortne studije objavljene u časopisu Obstetrics & Gynecology.
Najveći je rizik kod žena koje uzimaju antihipertenzivne lijekove, ali čak i žene koje ne uzimaju lijekove (ali s poviješću kronične hipertenzije) imaju trostruko veći rizik od mrtvorođenja, neonatalne smrti, respiratornih problema, niskog Apgara, epilepsije ili acidemije krvi pupkovine, iako su rezultati bili na ograničenoj populaciji koju nije moguće generalizirati.
"Iako je učestalost mrtvorođenosti veća u skupina izloženosti: 1,3% [kontrola] od 1,9% [povijest hipertenzije bez lijekova] vs 2,9% [hipertenzija s lijekovima] taj trend nije bio statistički značajan", napisali su dr. Mallory Youngstrom iz Odjela za ginekologiju i porodništvo sa Sveučilišta Emory u Atlanti, Georgia i kolege. "Incidencija neonatalne smrti (mjerena samo kod onih s živorođenom novorođenčadi) povećala se u skupinama izloženosti, ali u prilagođenim analizama je povećana vjerojatnost bila značajna samo za žene koje su primale lijekove / antihipertenzive."
U usporedbi sa ženama bez povijesti hipertenzije, žene koje su uzimale antihipertenzivne lijekove su također imale značajno povećanje rizika za preeklampsiju, tešku preeklampsiju, prijevremeni porod i malu djecu za gestacijsku dob nakon prilagodbe, ali žene s poviješću hipertenzije koje nisu uzimale lijekove nisu imale.
Više od 70% žena s poviješću hipertenzije uzima lijekove
Istraživači su najprije identificirali sve jednoplodne porođaje od 2000. do 2014. godine na Sveučilištu Alabama u Birminghamu u kojima je majka imala povijest kronične hipertenzije. Zatim su uspoređivali ishode između 830 žena s poviješću kronične hipertenzije, ali s krvnim tlakom ispod 140/90 mm Hg prije 20 tjedana trudnoće s 476 žena bez kronične hipertenzije. Isključene su majke s višim krvnim tlakom, kao i trudnoće s fetalnim anomalijama i majke s većim zdravstvenim problemima osim hipertenzije i dijabetesa. Od 830 žena s poviješću kronične hipertenzije, 74% (618 žena) je uzimalo antihipertenzive; ostalih 26% (212 žena) nisu. Bolest bubrega i dijabetes su prevladavali među tim ženama, a one su također bili starije i više pretile od kontrolne skupine.
Primarni rezultati mrtvorođenosti, neonatalne smrti, poremećaja dišnog sustava kod rođenja, epilepsije, Apgara 3 ili manje i arterije pupkovine s pH ispod 7 su stavljeni kao ishod. Osim toga, preeklampsija, dojenčad premala za gestacijsku dob i prijevremeni porođaj prije 37. i 34. tjedna trudnoće su zabilježeni kao sekundarni ishodi. Lošiji primarni ishod se dogodio kod 9,9% žena s hipertenzivnom poviješću ali bez uzimanja antihipertenzivnih lijekove, kod 14,6% žena koje su uzimale antihipertenzivne lijekove te kod 2,9% žena bez povijesti hipertenzije.
U relativnom smislu, nakon prilagodbe za nuliparitet i povijest prijevremenog poroda, žene s kroničnom hipertenzijom, ali bez uzimanja lijekova, su imale tri puta veću vjerojatnost da će imati dijete s jednim od primarnih ishoda nego žena kontrolne skupine. Žene koje su uzimale lijekove protiv hipertenzije su imale pet puta veći rizik od žena koje nisu imale povijest hipertenzije. Nisu zabilježene značajne razlike u preeklampsiji, prijevremenom porodu ili novorođenčadi maloj za gestacijsku dobi između žena bez hipertenzije i žena s poviješću ali i ne uzimanjem lijekova.
Snaga studije uključuje veličinu populacije, podatke o krvnom tlaku prije i tijekom trudnoće, uključivanje žene s prethodno utvrđenom dijagnozom kronične hipertenzije. Međutim, nalaz ne može biti generaliziran, jer su žene uglavnom bile crnkinje, pretile i imale su veliku prevalenciju dijabetesa prije trudnoće te su sve bile iz iste ustanove. "Stoga razlike u rezultatima ne moraju biti samo rezultat prisutnosti kronične hipertenzije", napisali su autori. "Iako smo pokušavali kontrolirati te čimbenike koristeći logističku regresiju, postoji mogućnost pogreške."
Nadalje, nizak broj žena s prijašnjom hipertenzijom koje nisu uzimale lijekove je bio premali (57%) da "otkrije 50% smanjenje rizika od primarnog perinatalnog kompozitnog ishoda kod žena bez hipertenzije u usporedbi s grupom bez lijekova".
Isto tako nisu bili u mogućnosti identificirati statistički značajne razlike kod mrtvorođenosti, neonatalne smrti i perinatalne smrti jer su pojedinačne pojave bile male. Slična ograničenja su postojala za sekundarne ishode.
Obstet Gynecol. 2018;131:827-834.
Poliklinika Harni
