Epitelni ovarijski tumoriEpitelni tumori jajnika su tumori pokrovnog epitela jajnika. Sačinjavaju najveću skupinu ovarijskih novotvorina (neoplazija), s udjelom od 50 - 75% svih dobroćudnih tumora i 85 - 90% svih primarnih malignih tumora. Osobito u skupini epitelnih tumora jajnika nalazimo različite prijelazne, "borderline" tumore (tumors of borderline malignancy - carcinomas of low malignant potential CLMP), međuforme između dobroćudnih i zloćudnih epitelnih tvorevina, koje se analogno prekancerozama kod drugih genitalnih tumora mogu promatrati kao intermedijarna skupina tumora jajnika.
Kontakt Forum RSS
Onkologija
Najznačajnija spoznaja tijekom posljednjih godina jeste ta da je karcinom izlječiva bolest, a najznačajniji čimbenik uspješnog liječenja bilo kojeg oblika raka je rana dijagnostika.

Epitelni ovarijski tumori

Datum zadnje izmjene: 7. siječnja 2017.





Epitelni ovarijski tumori ..

tumori su pokrovnog epitela jajnika. Sačinjavaju najveću skupinu ovarijskih novotvorina (neoplazija), s udjelom od 50 - 75% svih dobroćudnih tumora i 85 - 90% svih primarnih malignih tumora. Najveća učestalost epitelnih karcinoma je u dobi od 70. godina.

Osobito u ovoj skupini ovarijskih tumora nalazimo različite prijelazne, "borderline" tumore (tumors of borderline malignancy - carcinomas of low malignant potential CLMP), međuforme između dobroćudnih i zloćudnih epitelnih tvorevina, koje se analogno prekancerozama kod drugih genitalnih tumora mogu promatrati kao intermedijarna skupina tumora.

Intermedijarni oblici se odlikuju pojačanom proliferacijom i staničnom atipijom, bez znakova invazivnog rasta. Ovarijski "borderline# tumori se odlikuju dugotrajnim tijekom, kao i visokom stopom izlječenja.


Epidemiološka istraživanja ..

pokazala su veći rizik nastanka ovarijskog karcinoma kod žena s većim brojem ovulacijskih ciklusa. Veći broj trudnoća i uporaba oralnih kontraceptiva imaju zaštitni učinak zbog smanjenja broja ovulacija i hormonske supresije.

Dvije su teorije koje objašnjavaju povezanost manjeg rizika ovarijskog karcinoma s manjim brojem ovulacijskih ciklusa:
  1. "Teorija uzaludne ovulacije": ponavljanje rupture folikula i naknadna reparacija oštećenja povećavaju vjerojatnost genetičkih oštećenjea unutar površnog epitelnog sloja.
  2. "Gonadotropinska teorija": neprekidna gonadotropinska ovarija zajedno s lokalnim učinkom endogenih hormona rezultita porastu proliferacijske i mitotičke aktivnosti u površnom epitelu. Ovo je sukladno nalazima povezanosti visokih razina gonadotropine i ovarijskog karcinoma kao što je to slučaj u menopauzi, kao i manjoj učestalosti ovarijskih karcinoma kod niže razine gonadotropina kod uporabe oralnih kontraceptiva i većeg broja porođaja.


SEROZNI
RAK JAJNIKA

MUCINOZNI
RAK JAJNIKA


ENDOMETRIOIDNI
RAK JAJNIKA


MEZONEFROIDNI
RAK JAJNIKA





Epitelni ovarijski karcinom u 90-95% pacijentica nastaje sporadično. Ulogu u nastanku igraju dijetalni i okolični čimbenici, koji obuhvaćaju uporabu pudera u predjelu perineuma i vulve, azbestozu, zračenje male zdjelice, virusne infekcije (osobito mumps), prehranu bogatu masnoćama i konzumiranje laktoze.

Drugi čimbenici..

povezani s većim brojem ovulacijskih ciklusa su odgođeno rađenje i manji broj porođaja, rano nastupanje prve menstruacije i kasna menopauza. Pa ipak, genetički čimbenik najvažniji je pojedinačni rizični faktor u nastanku epitelnih ovarijskih karcinoma.

Čimbenici koji snizuju rizik ovarijskog karcinoma prvenstveno smanjuju broj ovulacijskih ciklusa kao što je to slučaj s uporabom oralnih kontracepcijskih tableta, dojenjem i većim brojem porođaja. Žene s dugotrajnom uporabom oralnih kotnraceptiva imaju više od 50% manji rizik pojavnosti ovarijskog karcinoma u odnosu na neselktiranu populaciju. Smanjenje rizika ovarijskog karcinoma bilježi se i kod žena kod kojih je učinjena tubarna sterlilizacija i histerektomija.

Epitelni ovarijski karcinom šesti je najčešći karcinom žena i drugi najčešći karcinom ženskog genitalnog sustava, nakon endometrijskog karcinoma. Uobičajeno se dijagnosticira kod poslijemenopauzalnih žena i najčešći je uzrok smrtnosti u skupini žena oboljelih od ginekološki karcinoma u SAD. Godišnje je odgovaran za oko 15,000 smrtnih ishoda. Godišnji "lifetime" rizik za ovarijski karcinom iznosi 1.4/100 žena u SAD.

Epitelni ovarijski karcinom može se javiti i u dobi od 15 godina, premda je prosječna starost žena s ovarijskim karcinomom 56 godina. Specifična starosna pojavnost raste postupno i dosiže maksimum s oko 70 godina života (55 slučajeva/100,000 žena), dok su u dobi mlađoj od 30 godina pogođeno svega 3/100,000 žena.


Histološki ..

razlikuje se nekoliko skupina epitelnih tumora , od kojih svi ne posjeduju maligni potencijal. Prema svjetskoj zdravstvenoj organizaciji WHO koja se temelji na histogenezi, pretpostavci da određeni tumori potječu od pojedinih normalnih struktura u jajniku, razlikuju se sljedeći epitelni tumori :

• I Serozni tumori:
o benigni (cistadenom, površinski papilom, adenofibrom, cistadenofibrom);
o granične malignosti - Borderline (cistadenom, površinski papilom, adenofibrom, cistadenofibrom);
o maligni (adenokarcinom, papilarni adenokarcinom, papilarni cistadenokarcinom, površinski papilarni adenokarcinom, maligni adenofibrom i cistadenofibrom).
• II Mucinozni tumori:
o benigni (cistadenom, adenofibrom i cistadenofibrom);
o granične malignosti - Borderline (cistadenom, adenofibrom, cistadenofibrom);
o maligni (adenokarcinom i cistadenokarcinom, maligni adenofibrom i cistadenofibrom).
• III Endometrioidni tumori:
o benigni (adenom i cistadenom, adenofibrom i cistadenofibrom);
o granične malignosti - Borderline (cistadenom, adenofibrom i cistadenofibrom);
o maligni (karcinomi: adenokarcinom, adenoakantom i maligni adenofibrom i cistadenofibrim, endometrioidni stromalni sarkom i miješani medodermalni tumor).
• IV Mezonefroidni tumori:
o benigni (adenofibromi);
o granične malignosti - Borderline;
o maligni (karcinomi i adenokarcinomi).
• V Brennerov tumor:
o benigni;
o proliferirajući;
o maligni.
• VI Miješani epitelni tumori:
o benigni;
o granične malignosti - Borderline;
o maligni.
• VII Nediferencirani ovarijski karcinom
• VIII Neklasificirani epitelni tumori.


Ovarijski adenokarcinom koji je odgovoran za 85-90% svih malignih ovarijskih tumora javlja se najčešće u dobi između 60-65 godina. "Borderline" ovarijski tumor dijagnosticiraju se ranije, prosječno u dobi od 48 godina. Brennerov tumor je tumor peri- i poslijemenopazalnih žena.

Pojavnost ovarijskih epitelnih tumora različita je globalno, a najveća pojavnost bilježi se u Skandinaviji, Izraelu i Sjevernoj Americi. Najmanja učestalost registrirana je u Japanu i zemljama u razvitku. Postoji i rasna predispozicija prema ovarijskim epitelnim tumorima, s manjim rizikom u žena crne rase. Među japanskim ženama češće nego u zapadnim zemljama dijagnosticira se adnokarcinom svijetlih stanica.

Epitelni ovarijski karcinom, kao i serozni i mucinozni cistadenomi najčešće nemaju simptome u najranijim stadijima. Dvije trećine pacijentica javljaju se kad su već prisutne opsežne intraabdominalne metastaze. Kod pacijentica s uznapredovalim karcinomom javljaju se napuhnutost trbuha, nelagoda, dispepsija, gubitak apetita, slabost, učestalo mokrenje, kao i promjene u težini. Dijagnoza se postavlja ginekološkim pregledom. 50% ovarijskih karcinoma javlja se obostrano.

Maligni serozni tumori čine preko 40% invazivninh epitelnih karcinoma. I maligni serozni i "borderline" tumori su najčešće bilateralnog karaktera. Mucinozni karcinomi dijagnosticiraju se kod gotovo polovine pacijentica već u prvom stadiju, dok se serozni tumori obično dijagnosticiraju u uznapredovalim stadijima.

Brennerov tumor je praktički uvijek benignog karaktera, osim slučajeva u okviru karcinoma tranzicijskih stanica urotrakta.Kao i kod drugih tipova ovarijskih neoplazmi, dijagnoza se postavlja obično kod uznapredovalog tumora.


Prognostički čimbenici obuhvaćaju:

• histološki tip tumora - najbolja prognoza je kod "low-malignant potential" tumora (benigni, borderline), potom slijede mucinozni adenokarcinom, endometrioidni karcinom i serozni adenokarcinom;
• stupanj diferencijacije, struktura i pripadnost tumora dobroćudnim (70%), borderline (5 - 10%) ili malignim (20 - 25%).
• obrazac rasta: egzofitički (papilomatozni) i/ili endofitički (endocistički) rast.



dr. Vesna Harni


Literatura