MenopauzaMenopauza je naziv za zadnju menstruaciju, a time i prestanak menstruacijskih krvarenja. Menopauza označuje završetak reprodukcijskog ciklusa žene, koji se uobičajeno javlja između 45. - 55. godine života.
Kontakt RSS
Ginekologija
Brojni znanstvenici istražuju uzroke, a drugi nastoje pronaći brzu i učinkovitu pomoć za liječenje ginekoloških oboljenja. Većina njih usmjerena je na tjelesne smetnje, dok je manje učinjeno na razjašnjenju psiholoških mehanizama povezanih s ovim tegobama.

Menopauza

Objavljeno: 16. listopada 2017., Datum zadnje izmjene: 17. listopada 2017.





Menopauza označuje zadnju menstruaciju ili prestanak menstruacijskih krvarenja označava završetak reprodukcijskog ciklusa žene, koji se uobičajeno javlja između 45. - 55. godine života. Menopauza može nastupiti i između 40. - 60. godine, ali i ranije kao posljedica operacije ili bolesti.

Pojam menopauza često se rabi za opis cijelog razdoblja koje prethodi (premenopauza) i koje slijedi po prestanku menstruacijskih krvarenja (postmenopauza).

Pojam perimenopauza ili prijelazno razdoblje (prijelaz) obuhvaća kratko razdoblje prije, menopauzu i kratko razdoblje nakon zadnje menstruacije.

Uzrok menopauze postupno je iscrpljivanje funkcije jajnika, pri čemu naposljetku potpuno prestaje produkcija ne samo ženskih spolnih hormona estrogena i progesterona, nego i muških spolnih hormona androgena, testosterona i DHEAS. Veliki broj žena gaji neispravne predodžbe o prirodi i učincima menopauze.

U kulturama koje s manje bojazni prilaze menopauzi, simptomi zapravo ne postoje, a menopauza se dočekuje tek kao prijelaz u sigurnije i mudrije razdoblje života.

Simptomi ..

pre-, peri- i postmenopauze zapravo izraz su tjelesne prilagodbe na manjak i odsustvo estrogena. Jedan od najranijih simptoma perimenopauze je promjena ritma uobičajenih menstruacijskih ciklusa. Vrijeme između ciklusa skraćuje se ili produžuje, ili pak menstruacijsko krvarenje povremeno sasvim izostane.

Intenzitet mjesečnih krvarenja postaje obično slabiji, iako povremeno, osobito kod dugih ciklusa mogu nastupiti i obilnija, nepravilna krvarenja.


 POJAM I DEFINICIJA


PSIHO
GINEKOLOGIJA


lIJEČENJE



PREHRANA



ALTERNATIVNI
PRISTUP




Ostali simptomi su:
  • navale vrućine (valunzi ili fumade), noćna znojenja
  • vaginalne promjene i promjene urogenitalnog trakta u smislu stanjenja stijenke rodnice, suhoće, nedovoljne elastičnosti kao i osjetljivosti na infekcije
  • psihičke tegobe: brze promjene raspoloženja, umor, nesanica, otežana koncentracija, glavobolja
  • gubitak elastičnosti kože
  • osteoporoza i krvožilne bolesti

Prijelazno razdoblje u postmenopauzu postupnog je tijeka i odvija se u četiri faze.


Prva faza prijelaznog razdoblja

Prva faza prijelaznog razdoblja počinje blagom estrogenskom dominacijom usljed slabljena funkcije žutog tijela i pojave gestagenskog deficita.

Progesteron je odgovoran za pripremu spolnih organa žene za trudnoću, pri čemu je djelovanje na spolne organe uglavnom oprečno onima koje ispoljava estradiol.

Ovisno o uvjetima prije svega količini stresa u životu, ali i konzumiranju alkohola, pušenju i prehrambenim navikama, ova faza započinje već u dobi od 35-40. godine života.

Simptomi gestagenskog manjka javljaju se u okviru svih mnogobrojnih tegoba premenstrualnog sindroma, napetosti i bolne otečenosti dojki.

Drugi ne manji važni učinak progesterona njegov je učinak na središnji živčani sustav.

Progesteron se veže za GABA receptore i na taj način ispoljava blago opuštajuće djelovanje slično djelovanju lijekova kao što su diazepam ili barbiturati.

Otuda objašnjenje za promjene u raspoloženju, razdražljivost kao i depresivna stanja koja se javljaju već s prvim znacima neuravnotežene funkcije jajnike i smanjenja produkcije progesterona.

Tijekom ovog razdoblja nema promjena u duljini menstruacijskog ciklusa ili se javlja blago skraćenje ciklusa odnosno menstruacijska krvarenja nastupaju nešto ranije.


Druga faza prijelaznog razdoblja

U sljedećoj fazi prijelaznog razdoblja uporedo s gestagenskim manjkom, početkom 40-ih godina života javlja se blagi estrogenski deficit.

Ukoliko je ovaj deficit uravnotežen, tegobe su blagog karaktera ili ih uopće nema.

Ovu fazu prepoznati ćemo blagim produljenjem razmaka između mjesečnica, koje još uvijek redovito dolaze.


Treća faza prijelaznog razdoblja

Tijekom treće faze prijelaznog razdoblja postoji veći deficit estrogena i progesterona, pri čemu je izraženiji estrogenski manjak.

Ovo je razdoblje karakteristično po izraženim tipičnim menopauzalnim simptomima, kao što su navale vrućine, preznojavanja osobito noćno znojenje i nesanica.

Usljed značajnijeg pada estrogena izostaje inhibicija enzima MAO – monoaminooksidaze u središnjem živčanom sustavu, pa je ubrzana razgradnja i čest manjak neurotransmitera serotonina.

Manjak serotonina dovodi do izostanka inhibicije 'RIS – retikulo-inhibirajućeg-sustava', zbog čega dolazi do promjena u funkciji limbičnog sustava, s posljedičnim oscilacijama u raspoloženju koja idu sve do teških oblika depresije.


Četvrta faza prijelaznog razdoblja

Zadnja faza prijelaznog razdoblja označuje početak postmenopauze. Menstruacijska krvarenja sasvim izostaju, a razine estrogena i progesterona trajno ostaju niske.

Pacijentice i liječnici prepoznaju ovu fazu po trajnom izostanku mjesečnih krvarenja.

Postmenopauzalno razdoblje karakteriziraju blagi simptomi estrogenskog manjka ili potpuno odsustvo ovih simptoma.

Sveukupno dobro zdravlje žene tijekom menopauze ovisi ne samo o razini estrogena i progesterona, već i o razini muških spolnih hormona - androgena kao što su DHEAS i testosteron. Razina androgena povezuje se sa seksualnom reakcijom i spolnom željom, kao i općim zdravstvenim stanjem.

Androgeni se kod žena stvaraju osim u jajnicima prije svega u nadbubrežnim žlijezdama, potom u koži, masnom tkivu, žlijezdama lojnicama, mišićima, mozgu i hipofizi.

Postupni prijelaz je otuda izuzetno ovisan o uravnoteženoj funkciji nadbubrežnih žlijezda, koje preuzimaju stvaranje hormona. Ovdje svakako treba napomenuti utjecaj emocionalne iscrpljenosti i iscrpljenosti zbog loše prehrane na optimalnu funkciju nadbubrežnih žlijezda.

U ovakovim uvjetima vjerojatno će biti potrebna kako hormonska, tako i prehrambena, emocionalna i druge potpore tijekom ovog perioda, sve do uspostavljanja ravnoteže žlijezda s unutrašnjim lučenjem.



dr. Vesna Harni


Literatura