PesticidiPesticidi su kemijske tvari koje se rabe za zaštitu od insekata, grinja, korova i drugih nametljivaca. Niti jedna grana kemijske industrije ne proizvodi toliko tvari koje mogu izazvati kancerogena oboljenja, oštećenja nasljednog materijala kao i reprodukcijskih funkcija i koje se u velikoj mjeri izravno odlažu u okoliš, kao što je to slučaj s industrijom pesticida. Širom svijeta raste proizvodnja pesticida koja se procjenjuje trenutačno na približno 5 milijuna tona pesticida godišnje. Negdje oko 12% pesticida rabi se u privatnom sektoru: u kućanstvima, privatnim vrtovima i travnjacima.
Kontakt Forum RSS
Lifestyle
U svijetu gdje tempo života postaje sve brži, sve više stresa i napetosti koje donosi svakidašnjica, predstavlja opasnost i prijetnju razvoju pojedinca i društva. Posljedica nepravilnog načina prehrane je povećanje broja oboljelih od tumora, kao i veća učestalost drugih kroničnih bolesti.

Pesticidi

Objavljeno: 12. veljače 2013., Datum zadnje izmjene: 14. lipnja 2015.
Pestidicidi | Pesticidi i reprodukcijsko zdravlje muškaraca | Pesticidi i spermiogram | Pesticidi i Parkinsonova bolest | Pesticidi i kongenitalne anomalije | Anomalije srca i pesticidi | Urogenitalne anomalije i pesticidi | Pesticidi i rak dojke

Pesticidi..

kemijske su tvari koje se rabe za zaštitu od insekata, grinja, korova i drugih nametljivaca. Niti jedna grana kemijske industrije ne proizvodi toliko tvari koje mogu izazvati kancerogena oboljenja, oštećenja nasljednog materijala kao i reprodukcijskih funkcija i koje se u velikoj mjeri izravno odlažu u okoliš, kao što je to slučaj s industrijom pesticida.

Širom svijeta raste proizvodnja pesticida koja se procjenjuje trenutačno na približno 5 milijuna tona pesticida godišnje. Negdje oko 12% pesticida rabi se u privatnom sektoru: u kućanstvima, privatnim vrtovima i travnjacima.

Prema načinu djelovanja među pesticidima se razlikuju:
  • insekticidi (protiv insekata),
  • herbicidi (protiv korova i drugih nepoželjnih biljaka),
  • fungicidi (protiv gljivica),
  • akaricidi (protiv grinja),
  • rodenticidi (protiv štakora )
  • nematocidi (protiv glista) i
  • moluskicidi (protiv puževa).

Najznačajniji od pesticida su DDT, HCH (lindan), HCB (heksa-chlor-benzol), PCP (penta-chlor-phenol), PCB (poliklorirani bifenili), aldrin, dieldrin, klordan, karbamati, estri fosforne kiseline, drugi organo-fosforni i organo-klorni spojevi. Najbolje proučeni pesticid je DDT, na čijem primjeru se najbolje oslikava djelovanje većine pesticida na ljudsko zdravlje, kao i ravnotežu u našem okolišu.

DDT (dichlor-diphenyl-trichlorethan) ..

jedan je od najpoznatijih pesticida - insekticida, čija uporaba datira od 1939. godine, iako je prvi puta sintetiziran još 1873. godine. U vrijeme drugog svjetskog rata, zbog svoje "apsolutne neškodljivosti" primjenjivan je kao sredstvo za higijenu u borbi protiv ušiju i tifusa, te u obliku praha nanošen na kožu ljudi: vojnika, izbjeglica i zatvorenika.

Koncem osamdesetih godina prošlog stoljeća zabranjena je uporaba DDT-a u mnogim europskim zemljama, kao i u SAD . Nažalost proizvodnja i primjena DDT je još uvijek nastavljena u mnogim zemljama trećeg svijeta.

Prvi puta, u svibnju 2001. godine konvencijom Ujedinjenih Naroda "Stockholm Convention on Persistant Organic Pollutants" širom svijeta se zabranjuje proizvodnja i primjena DDT, osim u slučajevima borbe protiv epidemija uz posebno odobrenje WHO (Svjetske zdravstvene organizacije).

I dok se u posljednjih 10 godina u zapadnoj Europi i SAD bilježi značajan pad koncentracije DDT u svim humanim probama, stanovnici arktičkog područja, koji gotovo nikada niti nisu upotrebljavali DDT, sve više su izloženi njegovom štetnom djelovanju. Vjetar, padaline i morske struje prenose DDT i njegove razgradne produkte prema sjevernim morima. U hladnim sjevernim područjima ove kemikalije gotovo ne isparavaju, niti se dalje razgrađuju.

DDT se u većim količinama nagomilava u ribama koje stanovnici Arktika upotrebljavaju u prehrani te je u zemljama tih područja na snazi osobito stroga zabrana upotrebe DDT-a-DDT je topljiv u mastima, te se nagomilava u nadbubrežnim žlijezdama, štitnjači i testisima. Relativno velike količine nalaze se i u jetrima, bubrezima, te crijevnoj masnoći. Masno tkivo djeluje kao biološki pojačivač djelovanja DDT za oko 100 puta.

Najveću toksičnost DDT pokazuje prilikom oralnog uzimanja. Pri tome nastaju znaci trovanja kao što su preznojavanje, gubitak osjeta na usnama i jeziku, glavobolja i mučnina. Pri uzimanju većih doza dolazi do smetnji u ravnoteži, pomućenja svijesti različitog stupnja, grčeva, kao i smetnji srčanog ritma.

DDT i njegovi razgradni produkti ..

su poznati kao kemikalije s priznatim hormonskim djelovanjem, koje je slično djelovanju ženskog spolnog hormona estrogena. Razgradni produkt DDT - DDE, osim estrogenog djelovanja posjeduje i antiandrogeno djelovanje - djelovanje suprotno muškom spolnom hormonu testosteronu.

Visoke koncentracije DDT i DDE u eksperimentima na životinjama dovode do feminizacije muških životinja, smetnji u razvitku spolnih organa i odlika, kao i smetnji u plodnosti mnogobrojnih životinjskih vrsta kao što su to različite vrste ptica i aligatora u prirodi, odnosno eksperimentalno kod štakora.

Znanstvena istraživanja pokazuju sličnu povezanost DDT i neplodnosti u humanoj populaciji. Obično se radi istodobno o opterećenjima s više raznih organoklornih tvari (PCP, PCB, lindan, HCB), tako da nije uvijek moguće točno ustanoviti koje smetnje nastaju uslijed uporabe kojeg pesticida. Eksperimenti na životinjama, kao i nalazi kod žena ukazuju da DDT i njegov razgradni produkt DDE mogu igrati etiološku ulogu i u nastanku raka dojke.

Popis neželjenih djelovanja DDT, odnosno ostalih vrsta pesticida po zdravlje ljudi ili okoliš bio bi podugačak. I dok na ukupnu uporabu pesticida možemo pojedinačno slabo utjecati, svatko od nas može smanjiti osobnu uporabu onih 12% pesticida u kućanstvima. Primjeri za to su:
  • protiv korova preporučuju se mehaničke (npr. površinska obrada zemljišta, grabljanje i čupanje korova) i termičke metode (ciljano spaljivanje), kao i naizmjenično sijanje različitih kultura na istoj površini zemlje.
  • borba protiv insekata obuhvaća odabir zdravih, robustnih kultura koje su prilagođene klimatskim uvjetima, naizmjenično sijanje različitih kultura na iste površine, održavanje prirodne ravnoteže mikroorganizama tla izbjegavanjem kemijskih i sintetičkih poboljšivača zemljišta kao i površinska obrada tla.
  • u slučaju većih invazija insekata koristiti mineralne tvari kao što su prah algi i insekticidi na bazi biljnih ekstrakata.
  • umjesto fungicida, u borbi protiv gljivica koristiti soli bakra ili preparate sumpora.




dr. Vesna Harni
Literatura