Poticanje imunitetaPoticanje imuniteta. Novije znanstvene spoznaje ukazuju kako su nastanak i proširenost endometrioze istodobno i odraz poremetnje funkcije imunološkog sustava, kako nespecifičnih funkcija makrofaga i NK stanica, tako i specifičnih funkcija staničnog i humoralnog imuniteta. Zbog modulacije imunološkog odgovora izostaje reakcija odbacivanja, a imunosne stanice ne prepoznaju tkivo endometrija na pogrešnom mjestu. Otuda je poticanje imunološkog odgovora i jačanje imuniteta obogaćivanjem svakodnevne prehrane jedan od temeljnih ciljeva u liječenju endometrioze.
Kontakt Forum RSS
Lifestyle
U svijetu gdje tempo života postaje sve brži, sve više stresa i napetosti koje donosi svakidašnjica, predstavlja opasnost i prijetnju razvoju pojedinca i društva. Posljedica nepravilnog načina prehrane je povećanje broja oboljelih od tumora, kao i veća učestalost drugih kroničnih bolesti.

Poticanje imuniteta

Datum zadnje izmjene: 7. siječnja 2017.




Novije znanstvene spoznaje ukazuju kako su nastanak i proširenost endometrioze istodobno i odraz poremetnje funkcije imunološkog sustava, kako nespecifičnih funkcija makrofaga i NK stanica, tako i specifičnih funkcija staničnog i humoralnog imuniteta.

Zbog modulacije imunološkog odgovora izostaje reakcija odbacivanja, a imunosne stanice ne prepoznaju tkivo endometrija na pogrešnom mjestu.

Otuda je poticanje imunološkog odgovora i jačanje imuniteta obogaćivanjem svakodnevne prehrane jedan od temeljnih ciljeva u liječenju endometrioze.

Temelj svih imunoloških funkcija predstavlja integritet i funkcionalna djelotvornost stanične membrane.

Poznato je da su stanične membrane građene od dvostrukog sloja fosfolipida s masnim kiselinama okrenutim prema unutrašnjosti dvosloja.

Lanci masnih kiselina u stalnom su pokretu, a stupanj pokretljivosti i molekularnog gibanja unutar membrane (fluidnost membrane) određen je prirodom masnih kiselina.

Zasićene masne kiseline stvaraju gotovo kristalnu strukturu s minimalnim molekularnim gibanjem.

Za pravilno funkcioniranje staničnih membrana nužan je relativno visok sadržaj višestruko nezasićenih masnih kiselina u samoj strukturi.

Masnoće iz prehrane bitno oblikuju sastav staničnih membrana.

Glavni sastojak svih masnoća su masne kiseline koje mogu biti zasićene, mononezasićene ili višestruko nezasićene.

Zasićene masne kiselina sastojci su krutih masnoća, koje su obično su dobivene iz životinjskih izvora, primjerice mast, loj i maslac.


 VEGETARIJANSKA
PREHRANA

URAVNOTEŽENJE
EIKOZANOIDA


POTICANJE
IMUNITETA


DETOKSIFIKACIJA
JETARA


VITAMINSKE
NADOPUNE




Nasuprot tomu, većina biljnih masnoća ima velike količine mononezasićenih ili višestruko nezasićenih masnoća osim palmine i kokosove masnoće koje su visoko zasićene. Zasićene i mononezasićene masnoće nisu nužne u prehrani budući da ih ljudsko tijelo može proizvesti.

Dvije višestruko nezasićene masne kiseline koje naše tijelo ne proizvodi su linolna kiselina (omega 6) i alfa-linolenska kiselina (omega 3).

Oznaka "omega" predstavlja posljednji ugljikov atom na kraju ugljikovog lanca, a brojka 3 i 6 redni broj atoma ugljika na kojem se prvi put pojavljuje dvostruka ("nezasićena") veza.

Njihov unos mora biti osiguran prehranom, zbog čega se ove masne kiseline označuju esencijalnim masnim kiselinama.

U tijelu mogu biti metabolizirane u druge višestruko nezasićene masne kiseline kao što su arahidonska, eikozapentaenska kiselina - EPA i dokozaheksaenska kiselina - DHA, dugolančane masne kiseline od kojih je EPA peterostruko nezasićena masna kiselina s 20 ugljikovih atoma, a DHA šesterostruko nezasićena s 22 ugljikova atoma.

Dobri prehrambeni izvori linolne kiseline (omega 6) su povrće, voće, orašasti plodovi, žitarice i sjemenke, kao i ulja od šafranike, suncokreta, kukuruza, soje, noćurka, buće i pšeničnih klica.

Najbolji su izvori alfa-linolenske kiseline (omega 3) dubokomorske ribe hladnih mora, sjemenke lana i gorčice, sjemenke buće, zrna soje, zeleno lisnato povrće, žitarice i spirulina, ulja od sjemenki lana, uljane repice i zrna soje, kao i riblje ulje. Ulje sjemenki lana sadrži dvostruku količinu omega 3 masnih kiselina od one u ribljem ulju.

Koncem 1980.-ih godina kanadski znanstvenici objavili su rezultate istraživanja u kojem su pokazali utjecaj višestruko nezasićenih esencijalnih masnih kiselina (EPA/DHA) na endometriozu.

Tako je u skupini zečeva koji su redovito dobivali EPA/DHA peritonealna tekućina sadržavala statistički značajnu manju količinu proupalnih prostaglandina PGE2 i PGF2alfa, a promjer endometriotičkih implantata bio je statistički značajno manji u odnosu na kontrolnu skupinu koja je prehranom dobivala samo maslinovo ulje.

Zaključak autora je povoljni utjecaj prehrane s dodatkom ribljeg ulja koje sadrži omega 3 masne kiseline (EPA/DHA) na animalni model endometrioze, u kojem ova prehrana sprječava rast endometriotičkih implantata i smanjuje upalne medijatore. Otuda ogroman interes za esencijalne masne kiseline u planiranju prehrane pacijentica s endometriozom.

Alfa-linolenska kiselina (omega 3) u tijelu se metabolizira u EPA i DHA, koje se inače nalaze u nekim morskim algama i ulju morske ribe.

Mnogi čimbenici utječu na stopu prijetvorbe, a jedan od čimbenika je i visoki unos linolne kiseline, koji je tipičan za vegetarijansku prehranu i može umanjiti sposobnost organizma da pretvori alfa-linolensku kiselinu u DHA.

Vegetarijanci mogu postići bolju ravnotežu višestruko nezasićenih masnih kiselina u tjelesnom tkivu koristeći manje suncokretovog, kukuruznog i ulja šafranike, a više ulja koja sadrže alfa-linolensku kiselinu kao npr. ulja uljane repice, soje i oraha. Ovo će potaknuti njihova tijela da proizvode više dokozaheksaenske kiseline (DHA).

Višak omega 6 i manjak omega 3 masnih kiselina u današnjoj prehrani izravno vodi povećanom stvaranju proupalnih eikozanoida, a visoki sadržaj rafiniranih ugljikohidrata i njihovih prerađevina potiče povećanu sintezu hormona inzulina i povećano stvaranje pro-upalnih citokina interleukina IL-6.

Povišena razina inzulina i disbalans eikozanoida najosjetljiviji su pokazatelji koji se javljaju godinama prije nastanka kroničnih bolesti. U današnje vrijeme moguće je mjeriti razinu arahidonske kiseline - AA i EPA, te odrediti omjer AA/EPA koji pokazuje višak proupalnih eikozanoida, koje uz mjerenje inzulina natašte predstavlja glavni biljeg upale.

Brojna stručna tijela preporučuju općoj populaciji smanjenje unosa ukupnih masnoća. Jedino se vegetarijanska prehrana općenito uklapa u smjernice po kojima masnoće ne pridonose više od 35% ukupnog energetskog unosa.

Vegetarijanska prehrana koja ne sadrži mesne i mliječne masnoće siromašna je zasićenim masnim kiselinama i bogata korisnim višestruko nezasićenim masnim kiselina.

Otuda vegetarijanci konzumiraju znatno više esencijalnih omega 6 masnih kiselina uz približno iste razine druge esencijalne omega 3 masne kiseline u odnosu na tradicionalni način prehrane.



dr. Vesna Harni


Literatura