Mnogobrojna su pitanja, strepnje i strahovi koji se tijekom ovog istodobno dugog i kratkog perioda iznova stvaraju.
Umirujuća je istina da trudnoća nikada nije bila tako sigurna i da nikada ranije bebe nisu imale toliko izgleda da se rode žive i zdrave.
Kako bismo uspješno postigli zajednički cilj – rođenje zdravog i živog djeteta, molimo Vas da slijedite upute naših liječnika, te ih izvještavate o svim, pa i naizgled beznačajnim promjenama tijekom ovog razdoblja.
Prvi pregled
Kod prvog pregleda, kada se utvrđuju trudnoća i njezino točno trajanje, osim ginekološkog i ultrazvučnog nalaza, obavlja se i PAPA test ako je od zadnjeg citološkog obriska vrata maternice prošlo više od godinu dana.
Pri tome se daju preporuke za ponašanje i prehranu u trudnoći, određivanje temeljnih laboratorijskih nalaza i vitaminske nadopune u trudnoći.
Tijekom prvih 12 tjedana dovoljno je dodatno uzimati samo folnu kiselinu (400 - 800 µg/dnevno), a kasnije se preporučuje uzimati neku od kompletnih vitaminsko-mineralnih formula sadržanih u različitim pripravcima, osim ako je u prethodnoj trudnoći dijagnosticirana neka od komplikacija zatvaranja neuralne cijevi a pritom je preporuka uzimati 5 mg folne kiseline dnevno.
Suvremene preporuke obuhvaćaju i primjenu omega 3 masnih kiselina (riblje ulje) 500 - 1,000 mg tijekom 1. odnosno 2. polovine trudnoće.
Probir na kromosomopatije
Kombinirani probir označuje procjenu fetalnog rizika za kromosomopatiju procjenom kombinacije ultrazvučnih biljega kromosomopatija i biokemijskog probira (određivanje serumskih biljega PAPP-A i free ß-hCG).
Što su to
ultrazvučni biljezi za kromosomopatije? Radi se o specifičnim ultrazvučnim pokazateljima koji nisu obvezno i anomalije, a obuhvaćaju procjenu nuhalnog nabora, prisutnosti nosne kosti, dvije umbilikalne arterije, procjenu protoka kroz duktus venozus i prisutnost trikuspidalne regurgitacije.
Procjenjuju se prema strogim kriterijima koje je propisao FMF – Fetal Medicine Foundation, London. Ukoliko trudnica spada u skupinu s niskim rizikom nisu nužne daljnje mjere, kao i kod trudnica s umjerenim rizikom kada daljnje mjere nisu nužne ako su ultrazvučni biljezi negativni.
Ako su ultrazvučni biljezi pozitivni kod trudnica s umjerenim rizikom, te kod trudnica s visokim rizikom za kromosomopatiju preporučuje se kariotipizacija ili analiza fetalnih kromosoma.
Trudnicama su danas na raspolaganju dvije skupine ovih testova:
NIPT - neinvazivno sekvenciranje fetalnih eritrocita iz majčine krvi i
invazivni testovi tipa biopsije korionskih resica (CVS) ili punkcije plodne vode (amniocenteza), kada se iz dobivenih fetalnih stanica određuju broj i izgled kromosoma bebe.
Poliklinika Harni je
FMF certificirana ustanova za obavljanje
kombiniranog prenatalnog probira za kromosomske abnormalnosti, a među
mnogobrojnim NIPT testovima odabrali smo PANORAMA test s
europskom akreditacijom CE oznake.
Ukoliko trudnica ne stigne obaviti kombinirani probir u 1. trimestru ili rezultati ovog probira nisu jednoznačni, postoji mogućnost obavljanja biokemijskih testova u 2. trimestru (triple test), odnosno NIPT sve do 20. tjedna trudnoće.
Triple test omogućuje usporedbu određenih parametara u krvi trudnice (alfa-fetoprotein, ß-hCG i estriol) i njene starosti s standardnim krivuljama i na taj način procjenu individualnog rizika za Downov sindrom.
Točnost samog testa se procjenjuje na 60 - 70%. Test se izvodi uobičajeno između 15.-18. tjedna trudnoće.
PAPA test
|
X |
- |
- |
- |
-
|
-
|
-
|
Krvna slika, hemoglobin, GUK
|
X
|
- |
- |
X |
- |
-
|
-
|
Krvna grupa, Rh faktor, IAT / Coombs
|
X
|
- |
- |
X
(Rh neg)
|
|
X |
X
(Rh neg) |
Rh0Gam / Rh neg. trudnice
|
-
|
- |
- |
- |
X
(Rh neg) |
- |
- |
VDRL / HIV
|
X |
- |
- |
-
|
X* |
- |
- |
HBs-Ag
|
X |
- |
-
|
-
|
X* |
- |
-
|
Kombinirani probir, "anomaly scan"
NIPT*
|
X
(12.tjedan)
|
-
|
X
(20. tjedan)
|
- |
- |
- |
- |
Bris na klamidiju
|
X
|
-
|
-
|
-
|
X*
|
|
|
Double / triple test
|
-
|
X
|
-
|
-
|
-
|
-
|
-
|
Amniocenteza
|
-
|
X
|
-
|
-
|
-
|
-
|
-
|
OGTT
|
-
|
-
|
X*
|
X
|
-
|
-
|
-
|
Bris na beta-hemolitički streptokok
|
-
|
-
|
-
|
-
|
-
|
X
|
-
|
CTG
|
- |
- |
- |
- |
X |
X |
X |
Tjelesna težina, tlak, urin
|
X |
X |
X |
X |
X |
X |
X |
Ako postoje rizični čimbenici
Ako prije trudnoće nisu napravljeni mikrobiološki obrisci vrata maternice, preporučuje se načiniti
obrisak vrata maternice na klamidiju između 12. i 16. tjedna trudnoće, u sklopu otkrivanja čimbenika koji bi mogli dovesti do spontanog pobačaja.
U slučaju prisutnosti rizičnih čimbenika u 20. tjednu trudnoće izvodi se test opterećenja glukozom (OGTT), a između 20. i 24. tjedna i "5D anomaly scan" , tj. 5D (ili neki drugi 3D/4D) ultrazvučni pregled pri kojem se detaljno prati fetalna anatomija i otkrivaju eventualne strukturne abnormalnosti fetusa.
U trećem tromjesečju
Sa 28. tjedana ponavljaju se laboratorijske pretrage, a između 35. i 37. tjedna preporučuje se načiniti
obrisak rodnice i perineuma na beta hemolitički streptokok.
Prijenos te bakterije na novorođenče tijekom porođaja može dovesti do nastanka rane forme novorođenačke sepse (early onset), čija se učestalost procjenjuje na dva do tri slučaja na 1000 porođaja.
U slučaju pozitivnog nalaza, u liječenju se koriste antibiotici, ali još je važnije naglasiti tzv. intrapartalnu profilaksu, što znači da se trudnici tijekom poroda glavice djeteta intravenski daje jednokratna doza penicilinskog antibiotika, kako bi se najučinkovitije spriječio prijelaz ove bakterije na novorođenče.
Još nekoliko informacija
Kod svakog pregleda trudnicu će se izvagati, izmjerit će joj se krvni tlak i test trakom provjeriti mokraća. Sa 35 tjedane načinit će se i prvi CTG zapis.
Do 32. tjedna trudnoće pregledi se obavljaju svaka četiri tjedna, nakon tog svaka tri a zatim svaka dva tjedna, a od 38. tjedna do kraje trudnoće svakih tjedan dana.
Sa 35 tjedana trudnoće sa svakom trudnicom nužno je razmotriti i osobne rizike za porođaj, s tim da dva posljednja pregleda treba obaviti i klinici u kojoj se žena želi poroditi.
Za uspješno postizanje zajedničkog cilja, trudnica treba slijediti upute liječnika i izvještavati ga o svim promjenama
Literatura