RCOG savjetuje BHSB profilaksu kod prijevremenog poroda
Ažurirane smjernice o sprječavanju rane neonatalne infekcije streptokokom grupe B (beta hemolitički streptokok grupe - BHSB) objavljene su od strane Royal College of Obstetricians and Gynecologists (RCOG). Smjernice su objavljene online u "British Journal of Obstetrics and Gynecology".
Autori preporučuju intrapartalno antibiotike za sve žene koje ulaze u porođaj prije 37 tjedana trudnoće, bez obzira na to da li postoji vodenjak. Preporuke su namijenjene za infekcije BHSB kod novorođenčadi.
"Ove smjernice daju jasne savjete liječnicima i primaljama kojima bi ženama trebalo ponuditi antibiotike kako bi se izbjeglo izbijanje BHSB infekcije kod beba", izjavio je koautor Peter Brocklehurst, MBChB, profesor Sveučilišta u Birminghamu, Edgbaston u Ujedinjenom Kraljevstvu.
"Savjetovanje ženama čije bebe imaju povišeni rizik od razvoja infekcije beta streptokokom i dalje je bitno u smanjenju mortaliteta i morbiditeta uzrokovanih ovom infekcijom. Osiguravanje dosljednog pristupa skrbi u svim opstetričkim jedinicama je ključno za postizanje najboljih ishoda i za majke i za bebe ", dodao je.
Preporuke
Za sprječavanje ranog početka BHSB infekcije RCOG preporučuje intrapartalno intravenozne antibiotike (penicilin G, cefalosporin za žene s penicilinskim alergijama ili vankomicin za žene s teškim penicilinskim alergijama) u sljedećim slučajevima:
- žene u započetom prijevremenom porođaju (prije 37 tjedna trudnoće);
- žene s prethodnom bebom s ranom ili kasnom BHSB infekcijom;
- žene koje su imale BHSB u mokraći tijekom trenutačne trudnoće;
- žene koje su bile pozitivne za BHSB tijekom trenutačne trudnoće (uključujući slučajno ili ciljano testiranje);
- žene koje su nositelji BHSB i imaju rupturu vodenjaka;
- žene koje su BHSB nositelji i imaju prijevremenu rupturu membrana, uz indukciju porođaja što je prije moguće; i
- žene s povišenom temperaturom (≥38 ° C), koje su u porođaju, bez obzira na status BHSB nositelja.
Iako RCOG nije za univerzalni BHSB probir kod svih trudnice, navodi da, ako se obavlja, testiranje bi se trebalo provesti u 35. do 37. tjednu trudnoće. To se osobito odnosi na žene koje su imale BHSB u ranijoj trudnoći jer rezultati utječu na intrapartalnu upotrebu antibiotika.
Intrapartalni antibiotici nisu potrebni kod BHSB nosica koje imaju planirani carski rez s intaktnim vodenjakom i bez trudova. Smjernice također daju preporuke o tretiranju beba koje su izložene riziku za rano otkrivanje BHSB infekcije ili koje imaju kliničke znakove bolesti.
Prijevremeni porođaj je glavni čimbenik rizika
BHSB predstavlja najčešći uzrok teške infekcije ranog početka kod novorođenčadi mlađe od 7 dana. Istodobno, BHSB je vrlo uobičajen: oko 50% žena može prirodno imati HSB bakterije u njihovom probavnom i rjeđe vaginalnom traktu tijekom trudnoće, navode autori.
Iako bakterije često ne nanose štetu majci, novorođenčad se može zaraziti tijekom porođaja. U većini slučajeva zaraženo novorođenče koje primi promptnu terapiju ne razvije ozbiljnu bolest i potpuno se oporavlja. Međutim, mali broj razvije ozbiljnu bolest, što može rezultirati invaliditetom i, rijetko, smrću.
Prethodni porođaj predstavlja glavni čimbenik rizika za rani početak BHSB. Oko 22% ranih početaka BHSB infekcije u Velikoj Britaniji i Irskoj u 2015. se dogodio kod prijevremenih beba. Prijevremeno rođene bebe su pod većim rizikom od smrti od infekcije BHSB. Smrtnost od infekcije BHSB kod dojenčadi je samo oko 2% do 3%, ali može porasti i do 20% do 30% kod prijevremenih beba.
Drugi čimbenici rizika za rani početak BHSB infekcije uključuju prethodno dijete koje je imalo BHSB, pozitivno testiranje na BHSB tijekom trudnoće, produljeno puknuće vodenjaka i povišenu temperaturu tijekom porođaja.
Intrapartalni antibiotici nisu bez rizika, pišu autori. Rijetko majke mogu imati alergijsku reakciju ili otići u anafilaksiju. Davanje antibiotika može promijeniti majčinu crijevnu floru što može imati dugoročne učinke. Istraživanja također pokazuju da antibiotici također mogu imati štetne učinke na neonatalni mikrobiom što može biti povezano s kasnijim problemima kao što su alergija, pretilost i dijabetes.
Osim toga, prekomjerna upotreba antibiotika može imati utjecaj na cijelu populaciju.
"Česta izloženost antibiticima može pomoći bakterijama u razvoju otpornosti, što može utjecati na još teže liječenje u budućnost", zaključio je dr. Shane.
BJOG. Objavljeno online 2017.
:: Dubravka Dedeić, dr.med :: spec. ginekologije i porodništva :: Poliklinika Harni