Hitna kontracepcijaPostkoitalna kontracepcija - hitna kontracepcija ili kontracepcija za dan poslije. Postkoitalna kontracepcija ili hitna kontracepcija (emergency contraception) ili kontracepcija za dan poslije (morning after contraception) obuhvaća metode kontracepcije koje se koriste nakon nezaštićenog spolnog odnosa, da bi se izbjegla neželjena trudnoća. Najčešći razlozi za uporabu postkoitalne kontracepcije osim nezaštićenog spolnog odnosa su nezgode (pucanje kondoma), pogreške kod prekinutog snošaja ili zaboravljanje kontraceptivnih pilula duže od 3 dana. Ulipristal acetat ili EllaOne (Ella One) predstavlja važnu inovaciju i korak naprijed u hitnoj kontracepciji.
Kontakt Forum RSS
Ginekologija
Brojni znanstvenici istražuju uzroke, a drugi nastoje pronaći brzu i učinkovitu pomoć za liječenje ginekoloških oboljenja. Većina njih usmjerena je na tjelesne smetnje, dok je manje učinjeno na razjašnjenju psiholoških mehanizama povezanih s ovim tegobama.

Hitna kontracepcija

Datum zadnje izmjene: 7. siječnja 2017.




Postkoitalna kontracepcija ili hitna kontracepcija (emergency contraception) ili kontracepcija za dan poslije (morning after contraception) obuhvaća metode kontracepcije koje se koriste nakon nezaštićenog spolnog odnosa, da bi se izbjegla neželjena trudnoća.

Najčešći razlozi za uporabu postkoitalne kontracepcije osim nezaštićenog spolnog odnosa su nezgode (pucanje kondoma), pogreške kod prekinutog snošaja ili zaboravljanje kontraceptivnih pilula duže od 3 dana. Rane sedamdesete godine prošlog stoljeća obilježila je Yuzpe metoda hitne kontracepcije tj primjena kombiniranih preparata estrogena i gestagena u vidu morning after pills (Pille danach) kada se u okviru 72 sata nakon nezaštićenog spolnog odnosa uzima jedna, dvije ili četiri kombinirane estrogensko-gestagenske tablete koje su sadržavale 50 µg etinilestradiola (EE2) + 150 µg levonorgestrela.

Primjena bakrenog T- intrauterinog uloška kao hitnog kontraceptiva započela je kasnih sedamdesetih, ali nije zaživjela usprkos svojoj visokoj djelotvornosti uglavnom zbog organizacijskih i tehničkih razloga vezanih uz složenost postavljanja intrauterinog uloška, pa je Yuzpe metoda ostala glavna metoda hitne kontracepcije sve do objave rezultata usporedne studije s čistim levonorgestrelom (Lancet, 1998).

Spomenuta je studija je dokazala bolju podnošljivost ali i veću djelotvornost samo-gestagenskih tableta u usporedbi s Yuzpe metodom (kombinacija estrogena i gestagena).

Ova kontracepcija se označuje i kao prigodna postkoitalna kontracepcija. Metoda je veoma učinkovita, a rizik trudnoće unatoč uzimanju LNG pilule od 1,500 µg unutar 24 sata od odnosa bez kontracepcije iznosi 0.4%, a ako se pilula uzme nakon ovog roka 2.7%.

Značajna osobina ove metode je vrlo malo neželjenih pojava u odnosu na kombinirane pilule.

Temeljni nedostatak ove metode je opadanje kontracepcijske djelotvornosti s vremenom proteklim od nezaštićenog snošaja.

Upravo zbog pada djelotvornosti, hitna kontracepcija levonorgestrelom nije odobrena za primjenu nakon 72 sata od nezaštićenog snošaja, pa ne pokriva puni period preživljavanja spermija u ženskim spolnim organima.


KONTRACEPCIJA
DANAS

INTRAUTERINA
KONTRACEPCIJA


HITNA
KONTRACEPCIJA


KONTRACEPCIJA
I PRETILOST


FAQ






Pouzdanost različitih kontracepcijskih metoda ..

mjeri se Pearl Indexom koji označava broj trudnoća kod 100 žena koje se metodom služe godinu dana.

Zanimljiva je činjenica da se razlikuju teoretski podaci od stvarnih podataka.



Metoda 
 Pearl Index - teorijski % zakazivanja  Pearl Index - stvarni % zakazivanja
 Bez kontracepcije
 85 85
 Kontracepcijske tablete
 0.1  1
"Minipille"- gestagenske
  tablete
 
0.5
 
3
 
 Depo injekcija gestagena
 
0.3
 
0.3

 Implantat
 
0.3
 
0.3
 
IUD
 
0.6
 
0.8

LNG-IUD (Mirena)
 
0.1
 
0.1

Sterilizacija žene

0.2

0.4

Sterilizacija muškarca

0.1

0.15

Kondom

3

12

Dijafragma

6

18

Cervikalna kapa

6-9

28

Spermicidi

6

21

Coitus interruptus

4

19

Periodička apstinencija

2-9

20



Pregled rezultata svih studija Svjetske zdravstvene organizacije objavljen u Lancetu 1999 (Piaggio, Lancet 1999) potvrdio je još jednom da svim tada poznatim metodama hitne hormonske kontracepcije (Yuzpe metodi i levonorgestrelu) djelotvornost opada s vremenom proteklim od nezaštićenog snošaja, zbog čega stopa trudnoća raste i prelazi granicu kliničke značajnosti nakon 61-72h.

Od tada naovamo kombinirani preparati indicirani za primjenu u hitnoj kontracepciji potpuno su povučeni s tržišta u nekim zemljama (Francuska, Njemačka) dok su u drugim zemljama (npr u Španjolskoj) postupno istisnuti iz svakodnevne kliničke prakse.

Vrlo je važno je napomenuti da u Hrvatskoj niti jedan kombinirani preparat (estrogen + gestagen) nema odobrenje Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) za primjenu u hitnoj kontracepciji.

Prva ciljano razvijena molekula i prva ne-hormonska molekula u hitnoj kontracepciji je selektivni modulator progesteronskih receptora – ulipristal acetat (UPA) registriran i u Hrvatskoj.

Ulipristal acetat odobren je za primjenu u indikaciji hitne kontracepcije unutar 120 sati od nezaštićenog snošaja.


Ulipristal acetat ..

predstavlja važnu inovaciju i korak naprijed u hitnoj kontracepciji.

Temeljna prednost nove molekule je trajno održana klinička djelotovornost unutar 120 sati od nezaštićenog spolnog odnosa (ObstetricsGynecology 2010) čime se u potpunosti pokriva period preživljavanja spermija.

Nadalje, UPA se pokazala djelotvornom u inhibiciji ovulacije čak i nakon početka LH vala, uz dominantni folikul veći ili jednak 18mm (Brache, Human Reproduction 2010), kad drugi hitni kontraceptivi (levonorgestrel) više nisu djelotvorni (Croxato, Contraception 2004).

Meta-analiza kombiniranih podataka dvaju ispitivanja, objavljena u Lancetu 2010.godine pokazala je da su unutar prva 24 sata od nezaštićenog spolnog odnosa žene koje su primile ulipristal acetat imale trostruko niži rizik trudnoće u usporedbi sam ženama koje su primile levonorgestrel (p=0,046), dok je rizik trudnoće bio gotovo upola manji u cijelom promatranom razdoblju (Glasier, Lancet, 2010).

Primjenjena meta analiza pojačala je statističko značenje i omogućila kvalitetniju generalizaciju rezultata, tj. veću statističku pouzdanost usporedbe ulipristal acetata i levonorgestrela.

Dvije usporedne studije koje su predmet spomenute meta analize jednake su u smislu kliničkog dizajna i metodologije - stoga je kombiniranje podataka iz navedenih studija bilo znanstveno prihvatljivo.

Klinička ispitivanja koja su obuhvatila 4,718 zena ukazuju da je sigurnosni profil ulipristal acetata povoljan i usporediv sa sigurnosnim profilom levonorgestrela.

Nuspojave prijavljene u više od 10 posto osoba u kojih je primjenjen ulipristal bile su glavobolja, mučnina i bolovi u trbuhu (SMPC, Hrvatska 2010, Lancet 2010).

Temeljem rezultata dosadašnjih istraživanja, i podataka iz registra trudnoća koje se pomno nadziru nije opaženo teratogeno djelovanje ulipristal acetata. Preparatu je do danas bilo izloženo 120,000 žena.



dr. Vesna Harni


Literatura