Interval između trudnoća povezan s rizikom za autizamRizik za autizam veći je kod djece rođene nakon kratkih ili dugih intervala između dvije trudnoće.
Kontakt RSS
Interval između trudnoća povezan s rizikom za autizam
Rizik za autizam veći je kod djece rođene nakon kratkih ili dugih intervala između dvije trudnoće.

Interval između trudnoća povezan s rizikom za autizam

Objavljeno: 29. siječnja 2018., Datum zadnje izmjene: 28. siječnja 2018.

Rizik za poremećaj iz spektra autizma (ASD) veći je kod djece rođene nakon kratkih ili dugih intervala između dvije trudnoćea (IPI – "interpregnancy interval"), prema nalazima Studije za istraživanje ranog razvoja (SEED).

Konkretno, autizam je bio češći kod drugog i svakog sljedećeg djeteta koje je začeto u periodu kraćem od 18 mjeseci ili duljem od 60 mjeseci nakon prethodnog porođaja. Veza se pojačala nakon 60-mjesečnog intervala. IPI nije bio povezan s drugim razvojnim poremećajima.

Docent dr. sc. Laura A. Schieve, epidemiolog iz Nacionalnog centra za poremećaje u razvoju i razvojne teškoće u Centru za kontrolu i prevenciju bolesti u Atlanti, Georgia, i kolege objavili su rezultate kohortne studije SEED online u "Autism Research". SEED je počela 2007. godine na šest mjesta diljem Sjedinjenih Država radi proučavanja utjecaja predrasuda i prenatalnih čimbenika na rizik ASD-a.

Nakon prilagodbe sociodemografskih čimbenika, prilagođeni omjer vjerojatnosti za autizam bio je 1,5 za one s kraćim periodom od 18 mjeseci i 1,5 za osobe s intervalom od 60 mjeseci ili više.

Djeca koja su se rodila vrlo brzo nakon što su se rodila njihova braća su imala dva puta veću vjerojatnost imati ozbiljniji autistični poremećaj od onih rođenih u roku od 18 do 60 mjeseci.

Istraživači su u SEED-u proučavali tri skupine (djecu s ASD-om, one s ostalim, ne-ASD razvojnim poremećajima i djecu iz opće populacije), sve rođene u drugoj ili idućoj trudnoći. Reproduktivna povijest majki je utvrđena telefonskim intervjuima putem telefona.

U ASD skupini je bilo 356 djece, 627 u skupini razvojnih poremećaja i 524 u skupini opće populacije. Prema spolu, dječaci su činili 81,7%, 64,9% i 53,6% tih skupina. Više od 50% ispitanica bilo je bijelo, a više od 70% je bilo bijelo u kontrolnoj skupini.

Među djecom u ASD skupini, 41,1% je imalo više ocjene u ozbiljnosti bolesti. Djeca s ASD-om i ona s ostalim razvojnim poremećajima su imala veću vjerojatnost nego djeca u kontrolnoj skupini za prijevremeni porođaj, a njihove majke su imale manju vjerojatnost da su ne-latino bjelkinje ili imaju završeni koledž, a veću vjerojatnost za hipertenziju ili dijabetes tijekom trudnoće. Majke u ASD skupini su imale također veću vjerojatnost od majki u kontrolnoj skupini za dijagnozu neplodnosti.

Autori napominju da, dok su prethodne studije izvijestile o povezanosti ASD i kratkih ili dugih IPI, je ovo prva studija koja istražuje IPI vezu ASD i ne-ASD razvojnih poremećaja u istoj populaciji.

Među objašnjenjima koja se nude za vezu između ASD-a i kratkog IPI-a su iscrpljivanje hranjivih tvari iz prethodne trudnoće, osobito folne kiseline, što je ključno za razvoj neurona i DNA metilaciju. Drugi mogući čimbenici su upala majke iz prethodne trudnoće, povećani stres majke i veći rizik za komplikacije majki u kontekstu kratkih IPI. Iduća mogućnost je slučajna trudnoća koja dovodi do kašnjenja u modifikaciji pozitivnih ponašanja, kao što je prestanak pušenja.

Nadalje, trenutni trend žena na zapadu u starijoj dobi kod odgoja djece je povezan s kraćim IPI.

"Ovaj fenomen može predstavljati namjernu želju za kratkim razmakom između trudnoća, a može se pojaviti i među ženama koje imaju poteškoća za prvu trudnoću zbog poremećaja neplodnosti", pišu autori.

Na dugom kraju intervala spektra, korelacija s ASD može biti povezana s temeljnom subfertilnošću, kao i s nehotičnom trudnoćom, napominje dr. Schieve i suradnici autori.

Autori kažu da razlike između ASD i skupine s razvojnim poremećajem i između ASD skupina s visokom i nižom težinom ukazuju da mehanizam povezan s vremenom rađanja može utjecati na autizam, a ne na neuroznanost uopće.

"Unatoč neodgovorenim pitanjima, ti rezultati u skladu s onima iz drugih studija mogu dati informacije javnom zdravstvu i kliničke smjernice o optimalnom razmaku između trudnoća", napisali su dr. Schieve i koautori. "Budući da je razmak između trudnoća potencijalno promjenjiv, posebno je važno da se u potpunosti razumiju temeljna objašnjenja ASD-IPI veza tako da se žene mogu potpuno informirati o mogućim rizicima povezanim s kratkim i dugim IPI."


Autism Res. Objavljeno online, 2017.

:: Dubravka Dedeić, dr.med :: spec. ginekologije i porodništva :: Poliklinika Harni