Klamidijska infekcijaKlamidija /chlamydia trahomatis (klamidijska infekcija – klamidijaza). Klamidijaza je jedna od najčešćih spolnih bolesti. Klamidijaza se dijagnosticira kod 4 - 12% odraslih žena i čak 9 - 25% adolescentica. Od mnogobrojnih vrsta klamidija, samo se infekcije sa serotipovima D-K ubrajaju u spolno prenosive bolesti.
Kontakt Forum RSS
Ginekologija
Brojni znanstvenici istražuju uzroke, a drugi nastoje pronaći brzu i učinkovitu pomoć za liječenje ginekoloških oboljenja. Većina njih usmjerena je na tjelesne smetnje, dok je manje učinjeno na razjašnjenju psiholoških mehanizama povezanih s ovim tegobama.

Klamidijska infekcija

Datum zadnje izmjene: 17. listopada 2017.





Klamidija trahomatis je bakterija koja uzrokuje jednu od najčešćih spolnih bolesti. Infekcija se dijagnosticira kod 4 - 12% odraslih žena i čak 9 - 25% adolescentica.

Od mnogobrojnih vrsta klamidija, samo se infekcije sa serotipovima D-K ubrajaju u spolno prenosive bolesti. Tipovi A-C izazivaju očnu bolest trahom, a tipovi L1-L3 venerični limfogranulom. Infektivna forma ove bakterije je metabolički inaktivna i naziva se elementarno tjelešce, veličine je oko 300 nm i kuglastog oblika.


Ulaskom u stanicu iz infektivne forme nastaje metabolički aktivna forma, retikularno tjelešce, veličine oko 1 µm.

Retikularna tjelešca razmnožavajuse intenzivno 2 dana i potom se ponovno kondenziraju u elementarna tjelešca. Pucanjem inficirane stanice, klamidije se nastavljaju širiti.

Ukoliko ne dođe do pucanja stanice, klamidije mogu u ovom obliku perzistirati godinama u genitalnom traktu ne izazivajući nikakove simptoma. Izvan stanica klamidije su veoma neotporne. Osim seksualnim putem prijenos infekcije je moguć još tijekom porođaja s majke na dijete ili autoinfekcijom (okularno- genitalni prijenos).

Procjenjuje se da pri svakom spolnom odnosu postoji približan rizik od oko 75% za prijenos infekcije s jednog (inficiranog) na drugog partnera.

U muškaraca se očituje vrlo blagim simptomima (iscjedak svijetle boje, neobičan osjećaj u mokraćnoj cijevi ili u donjem dijelu trbuha) koji su slabo izraženi i nejasni, pa najčešće prolaze neprimjećeni ili ih se zanemaruje, a u 50% bolest se razvija pritajeno.


Simptomi

Za razliku od drugih spolnih bolesti, klamidijska infekcija se u velikom broju slučajeva razvija bez očitih simptoma: čak 30 - 50% žena s upalom vrata maternice ne osjeća nikakove tegobe.

Tipična simptomatologija u žena obuhvaća cervicitis (upala vrata maternice) s pojačanim iscjetkom žućkaste boje, guste ljepljive konzistencije i uretritis (upala mokraćne cijevi) sa smetnjama prilikom mokrenja u vidu peckanja ili bolova.

U slučaju širenja upale na jajovode i jajnike nastaje zdjelična upalna bolest s bolovima i napetošću u donjem dijelu trbuha, pojačanim vaginalnim iscjetkom, bolovima kod spolnog odnosa koji mogu biti praćeni osjećajem mučnine ili povraćanjem, nepravilnim krvarenjima, dok tjelesna temperatura ne mora biti povišena.

Prirodna posljedica neliječene infekcije je neprohodnost jajovoda, odnosno neplodnost (rizik oko 10%) i povećani rizik od ektopične (izvanmaterične) trudnoće.

Nerijetka komplikacija klamidijske infekcije je perihepatitis sa stvaranjem ožiljkastih promjena u okolici jetre, što je poznato pod nazivom "sindrom Fitz-Hugh-Curtis". Klamidijska infekcija, osim toga okrivljuje se i za nastanak spontanog pobačaja, te je u mnogim zemljama svijeta test na klamidiju sastavni dio smjernica za antenatalnu skrb.

Dijagnoza klamidijske infekcije postavlja se izolacijom uzročnika iz cervikalnog obriska ili obriska uretre postupcima imunokromatografije, imunofluorescentnim testom, u staničnoj kulturi (McCoy stanice) ili DNA amplifikacijom.


Liječenje

Klamidije su osjetljive na antibiotik, te je liječenje vrlo uspješno. Nužno je liječiti oba partnera. Primjenjuju se tetraciklini, ciprofloksacin, klaritromicin tijekom 10 - 14 dana i azitromicin u jednokratnoj dozi od 1 g. U trudnoći se ordiniraju azitromicin i eritromicin.

Jednom izliječena infekcija ne znači i zaštitu od bolesti u budućnosti, jer se infekcijom ne stječe otpornost na klamidiju. Ako se ne poštuju zaštitne mjere (kondom), može se ponovno zaraziti.

U liječenju klamidijske infekcije nema alternativnih mogućnosti. Nepravilno liječenje ili izostanak antibiotske terapije mogu imati previsoku cijenu za oba partnera. Kako se u liječenju koriste visoke doze antibiotika, preporučuje se obratiti pozornost na prehranu, i regeneraciju vaginalne flore.

Kao i uvijek kod antibiotskog liječenja, preporučuje se povećati unos fermentiranih životnih namirnica i probiotika (kiseli kupus, kiselo zelje, LGG jogurt, acidofil) i smanjiti, odnosno izostaviti unos rafiniranih šećera i ugljikohidrata.

Uzimajte dobre multivitaminske preparate. Izbjegavajte kemijske iritanse, nošenje hulahopki ili tanga gaćica. Ne koristite tampone. Nastavite održavati vaginalnu sluznicu zdravom uz siguran i zaštićeni spolni odnos. Pridržavajte se pravila o uporabi kondoma: Porazgovarati o toj temi prije nego što se vaš partner uzbudi.


dr. Vesna Harni


Literatura