Praćenje dojenčadi nakon korioamnionitisa u majkePažljivo praćenje bez automatske antibiotske terapije izgleda sigurno za dojenčad dobrog općeg stanja rođene od majki s korioamnionitisom.
Kontakt RSS
Praćenje dojenčadi nakon korioamnionitisa u majke
Pažljivo praćenje bez automatske antibiotske terapije izgleda sigurno za dojenčad dobrog općeg stanja rođene od majki s korioamnionitisom.

Praćenje dojenčadi nakon korioamnionitisa u majke

Objavljeno: 27. kolovoza 2018., Datum zadnje izmjene: 26. kolovoza 2018.

Pažljivo praćenje bez automatske antibiotske terapije izgleda sigurno za dojenčad dobrog općeg stanja rođene od majki s korioamnionitisom, navode istraživači.

"U sadašnjem razdoblju probira majki na B streptococcus (GBS) i intrapartalnu profilaksu antibioticima, rizik od rane pojave sepse je vrlo nizak kod kasne preterminske i terminske dojenčadi, čak i ako su prisutni perinatalni čimbenici rizika", izjavio je dr. sc. Adam Frymoyer sa Sveučilišta Stanford, Kalifornija.

"Pristup liječenju koji se oslanja na empirijsku upotrebu antibiotika rezultira povećanom nepotrebnom i potencijalno štetnom izloženosti antibioticima kod mnoge neinficirane dojenčadi".

U nastojanju da se smanji nepotrebno korištenje antibiotika, Lucile Packard iz Dječje bolnice Stanford je ažurirala pristup usredotočivši se na kliničko praćenje i ispitivanje kako bi utvrdila potrebu za antibioticima i laboratorijskim testiranjem kod kasne preterminske i terminske novorođenčadi dobrog općeg stanja rođenih od majki s korioamnionitisom.

Dojenčad koja je bila dobrog općeg stanja tijekom prvih 24 sata nakon rođenja je prenesena u sobu s majkom do otpusta. Ako su razvili kliničke znakove koji se odnose na sepsu, tada su inicirane laboratorijske pretrage i / ili antibiotici, po vlastitom nahođenju liječnika.

Od 277 dojenčadi dobrog općeg stanja izloženih korioamnionitisu, 245 (88,4%) nije primilo antibiotike tijekom njihove hospitalizacije, a 229 (82,7%) nikada nije prošlo laboratorijsko ispitivanje za sepsu ranog nastajanja.

Preostalih 32 novorođenčadi (11,6%) je razvilo kasne znakove i / ili simptome koji se odnose na infekciju, a svi su imali laboratorijska ispitivanja i liječeni su empirijskim antibioticima. U tih dojenčadi nije bilo pozitivnih krvnih nalaza ili kulture cerebrospinalne tekućine.

Od svih novorođenih rođenih na ili nakon 34 tjedna trudnoće, udio izložen ampicilinu ili gentamicinu tijekom prva tri dana nakon poroda se smanjio sa 12,3% prije intervencije na 5,5% nakon provedbe, sa smanjenjem od 55% (P <0,001 ).

Ako bi bio korišten kalkulator neonatalne sepse s bodovima (NSC) > 1,54 na 1000 pri rođenju kao kriterij za liječenje, dodatnih 64 dojenčadi bi primilo antibiotike. Čekanje kliničkih nalaza tijekom prvih 24 sata života po bodovima NSC-a rezultiralo bi preporukama za antibiotike sličnima stvarnoj uporabi antibiotika u ovoj skupini, s pozitivnim odgovorom za 93,1% dojenčadi.

"Ovi nalazi naglašavaju važnost fizičkog pregleda i praćenja vitalnih znakova za identifikaciju novorođenčadi s ranim početkom sepse", rekao je dr. Frymoyer. "Nadalje, upućuju na to da empirijski antibiotici i laboratorijska procjena u sve djece izložene korioamnionitisu povećavaju vjerojatnost za prekomjerno liječenje, a kod njih kliničko praćenje može smanjiti izloženost antibioticima i laboratorijskim testiranjima te usmjeriti ove intervencije prema manjem podskupu simptomatskih dojenčadi."

"Mi sada koristimo kliničke preglede koji će voditi odluke o liječenju sve kasno preterminske i terminske dojenčadi koja su izložena riziku za sepsu, a ne samo onima izloženim korioamnionitisu. "


IZVOR: https://bit.ly/2H5SbUJ
Pediatrics 2018.g.



:: Dubravka Dedeić, dr.med :: spec. ginekologije i porodništva :: Poliklinika Harni