Trudnoća i kronična bolestGodinama se žene s kroničnim bolestima obeshrabrivalo od želje za trudnoćom. Žene s kroničnim bolestima trebale bi planirati trudnoću nakon što se postigne optimalna kontrola njihove bolesti. Svaku ženu reproduktivne dobi trebalo bi pitati o planiranju buduće trudnoće u vrijeme kada dolazi na godišnju kontrolu, konzultaciju radi kontracepcije ili konzultacije radi plodnosti.
Kontakt Forum RSS
Trudnoća
U slučaju oplodnje, mijenjaju se osjećaji žene, ona priprema gnjezdašce za dijete, u kojem sve mora biti na svom mjestu.

Trudnoća i kronična bolest

Objavljeno: 13. listopada 2017., Datum zadnje izmjene: 17. listopada 2017.




Žene s kroničnim bolestima ..

trebale bi planirati trudnoću nakon što se postigne optimalna kontrola njihove bolesti.

Svaku ženu reproduktivne dobi trebalo bi pitati o planiranju buduće trudnoće u vrijeme kada dolazi na godišnju kontrolu, konzultaciju radi kontracepcije ili konzultacije radi plodnosti.

Cilj prijekoncepcijskog savjetovanja je rađanje zdravog djeteta, a bez ugrožavanja ženinog zdravlja, poboljšanja ishoda trudnoće i postizanja što manjeg broja neželjenih trudnoća.

Potrebno je procijeniti postojanje rizičnih faktora za majku i njezino dijete i odgovoriti na pitanja:
  • kako će bolest utjecati na trudnoću
  • kako će trudnoća utjecati na bolest

Dob prve trudnoće u današnje vrijeme sve više se pomiče, a žene dobi veće od 35 godina imaju određene rizike.


Činjenice:

  • plodnost žene smanjuje se s dobi
  • veća je učestalost kroničnih bolesti
  • kromosomske anomalije češće su uz višu dob, a prvenstveno se to odnosi na trisomije
  • povećana je učestalost spontanih pobačaja
  • majčine komplikacije u trudnoći kao preeklampsija, gestacijski dijabetes i placenta previja češći su u žena starijih od 35 godina
  • veća je učestalost carskog reza


 KRVNE I
KRVOŽILNE BOLESTI



BOLESTI JETRE,
BUBREGA I CRIJEVA
ENDOKRINOLOŠKE
BOLESTI

BOLESTI ŽIVČANOG
I MIŠIĆNOG SUSTAVA
 
IMUNOLOŠKE I
REUMATOLOŠKE BOLESTI




Česte kronične bolesti koje imaju utjecaja na buduću trudnoću su:
  • pregestacijski dijabetes (šećerna bolest tip 1 i tip 2)
  • epilepsija
  • hipertenzija i bolesti srca
  • bolesti vezivnog tkiva (sistemski lupus eritematodes, reumatoidni artritis, ankilozirajući spondilitis, sklerodermija, Sjögrenov sindrom)
  • astma
  • bolesti štitnjače
  • bolesti bubrega
  • psihijatrijske bolesti
  • tromboembolija i trombofilija

Rizici nekromosomskih porođajnih defekata ne povećavaju se s dobi.

Za neke žene s kroničnim bolestima, rizik nastanka majčinih i fetalnih komplikacija može biti prevelik da bi se planirala trudnoća, ali danas su to iznimno rijetke okolnosti.

Pregestacijski dijabetes

Prototip je kronične bolesti u koje prijekoncepcijsko savjetovanje i postizanje kontrole bolesti poboljšava ishod trudnoće.

Cilj je postići zadovoljavajuću kontrolu glikemije prije trudnoće kako bi se smanjio broj komplikacija u doba kada se potvrdi trudnoća. To se postiže edukacijom žene, kontrolom šećera u krvi, određivanjem glikoziliranog hemoglobina, dijetom, tjelovježbom, prilagodbom inzulina, uvođenjem terapije folnom kiselinom, provjerom stanja funkcije bubrega, srca i retine oka.

Rizici za majku su visoki krvni tlak, preeklampsija, oštećenje bubrežne i srčane funkcije, oštećenje vida, dijabetična ketoacidoza, mokraćne upale i carski rez te komplikacije u babinju.

Rizici za dijete su povećani perinatalni mortalitet, različite malformacije (rascjepi neuralne cijevi, prirođene greške srca i mokraćnog sustava su 2-5 puta češće), poremećaji rasta (makrosomija, zastoj rasta), prijevremeni porođaj, neonatalna metabolična nestabilnost. Sakralna agenezija i holoprozencealija su rijetke malformacije , ali se viđaju u žena s teškim i nekontroliranim dijabetesom melitusom.

Ukoliko je nastalo znatno oštećenje funkcije bubrega uzrokovano dijabetesom melitusom, tada se trudnoća odgađa nakon transplantacije bubrega.


Epilepsija

U jednog dijela trudnica oboljelih od epilepsije, povećana je učestalost napadaja i ozljeda.

To je dijelom posljedica fizioloških promjena koje se zbivaju u trudnoći i zbog kojih se smanjuje razina lijeka u krvi, a dijelom straha same trudnice da će terapija štetiti djetetu, zbog čega samovoljno prekidaju terapiju i tako ugrožavaju i dijete i sebe.

U trudnoći je povećana učestalost preeklampsije, povećan je perinatalni mortalitet, učestalost carskog reza i rađanja djeteta male porođajne težine.

Potomci žena s epilepsijom pod povećanim su rizikom nastanka kongenitalnih malformacija zbog djelovanja same epilepsije i teratogenog djelovanja lijekova.

Sam epileptički napad u trudnoći prolazno smanjuje dopremu krvi i kisika fetusu, što dugoročno može uzrokovati cerebralnu paralizu. Veća je učestalost mentalne retardacije i obolijevanja od epilepsije u djetinjstvu (rizik oko 3%).

Cilj prijekoncepcijskog savjetovanja je postizanje optimalne kontrole bolesti, prilagodba lijekova za epilepsiju koji su najmanje štetni (po mogućnosti postići kontrolu epilepsije jednim lijekom) i nadoknada folne kiseline u visokim dozama.


Hipertenzija i bolesti srca

U trudnoći se može pogoršati i tako ugroziti zdravlje trudnice i djeteta. Obično postoji potreba uvođenja dodatnih lijekova za kontrolu bolesti.

Hipertenzija u trudnoći ugrožava i funkciju bubrega, jetre i srca te je potreban pojačani nadzor.

Rizici za dijete su zastoj rasta, zatajenje funkcije posteljice, abrupcija posteljice, prijevremeni porođaj, povećani perinatalni morbiditet i mortalitet.

Cilj prijekoncepcijskog savjetovanja je kontrola bolesti prije začeća, postizanje odgovarajuće tjelesne težine, utvrđivanje optimalne terapije i doze lijekova.

Bolesti koje su povezane s velikim rizikom majčine smrti (smrtnost u trudnoći 50% i više) uključuju prije svega bolesti srca (primarna plućna hipertenzija, Marfanov sindrom sa značajnim proširenjem korijena aorte, komplicirana koarktacija aorte, nekorigirana tetralogija Fallot i dilatacijska kardiomiopatija).

Kardiološku obradu (pregled, EKG, UZV srca) u prijekoncepcijskom savjetovanju potrebno je učiniti ženama s pregestacijskim dijabetesom, kroničnom hipertenzijom, kongenitalnim srčanim bolestima i znakovima i simptomima koji upućuju na moguću srčanu bolest.


Bolesti vezivnog tkiva (sistemski lupus eritematodes, reumatoidni artritis, ankilozirajući spondilitis, sklerodermija, Sjögrenov sindrom)

Rizici za trudnoću mogu biti od malih do životno ugrožavajućih. Žene s reumatoidnim artritisom mogu u trudnoći osjetiti poboljšanje bolesti, a do pogoršanja obično dolazi unutar 6 mjeseci od poroda.

Žene s ankilozirajućim spodilitisom najčešće imaju pojačanu bol u leđima, ali se inače osjećaju dobro.

Trudnice sa sklerodermijom mogu osjetiti poboljšanje bolesti, ali se pogoršava gastroezofagealni refluks.

U slučaju difuzne sklerodermije pogoršava se funkcija bubrega. Najteže komplikacije po trudnicu i dijete nastaju kao posljedica sistemskog lupusa eitematodesa (SLE).

Cilj prijekoncepcijske obrade je postizanje trudnoće u fazi remisije bolesti uz terapiju prilagođenu tako da najmanje šteti plodu.


Astma

Dobro kontrolirana astma ne uzrokuje morbiditet veći od onoga u općoj populaciji.

Loše kontrolirana astma povećava opasnost pojave preeklampsije/eklampsije, prijevremenog porođaja, zastoja u rastu ploda, vaginalnog krvarenja i perinatalnog mortaliteta.

Slabo kontrolirana astma i hipoksija predstavljaju rizik za dijete i opasniji su od lijekova koji se primjenjuju za liječenje astme.


Bolesti štitnjače

Poremećaj funkcije štitnjače povezan je sa smanjenom plodnošću i spontanim pobačajima.

U trudnoći je povećana učestalost poremećaja rasta djeteta, preeklampsije, abrupcije posteljice, poremećaja rada srca, prenošenja i perinatalne smrti.


Bolesti bubrega

Bilo koja bubrežna bolest u trudnoći se može pogoršati uz povišenje arterijskog tlaka, na što se nadodaje preeklampsija sa svojim posljedicama.

Uz bubrežne kamence češće su uroinfekcije. Uz tubulointersticijske bolesti (pijelonefritis) također su češće uroinfekcije, ali i pogoršanje funkcije bubrega.

Među bolestima bubrega, najteže posljedice za trudnoću imaju kronični glomerulonefritisi. Funkcija bubrega bit će poremećena i u sistemskom lupusu, često u dijabetesu melitusu, sklerodermiji i nodoznom periarteritisu.

Rizici za dijete su zastoj rasta, zatajenje funkcije posteljice, prijevremeni porođaj, povećani perinatalni morbiditet i mortalitet.

Planiranje trudnoće uključuje zadovoljavajuću kontrolu bolesti i prilagodbu terapije (primjerice, zamjenu ACE-inhibitora lijekovima koji se smiju koristiti u trudnoći, a odgovarajuće će kontrolirati tlak).


Psihijatrijske bolesti

Trudnoća povećava rizik pogoršanja psihijatrijskih bolesti. Jedan od čestih razloga je ženina odluka da sama obustavi terapiju u strahu da će naštetiti djetetu.

Rizik povrata bolesti najveći je prva tri mjeseca nakon poroda.

Većina psihijatrijskih lijekova nije povezana s većim malformacijama ili razvojnim abnormalnostima u djeteta, ali cilj je prije trudnoće postići kontrolu bolesti lijekom koji ima najmanji rizik i dati ga u najmanjoj potrebnoj dozi.


Tromboembolija i trombofilija

Sa sobom nose povećani rizik spontanih pobačaja, preeklampsije, zastoja u rastu ploda i mrtvorođenja.

Umjesto heparina, žene koje planiraju trudnoću ili su trudne, liječe se niskomolekulskim heparinom u obliku supkutanih injekcija (žene same apliciraju lijek nakon kraće edukacije).



The Merck Manual, Williams Obstetrics, Pedijatrija, Porodništvo, Medscape, Interna medicina