Kronični bolni sindromi u ginekološkoj praksi: endometrioza i fibromijalgijaEndometrioza označuje prisustvo stanica endometrija, sluznice i strome koji u normalnim uvjetima oblažu unutrašnjost materišta (cavum uteri) izvan šupljine maternice. Poseban oblik endometrioze predstavlja adenomioza, označena pojmom "endometriosis genitalis interna". Endometrioza. Endometrim. Endometriotična cista na jajniku. Simptomi endometrioze. Dijagnoza endometrioze. Krvava cista na jajniku. Krvave ciste jajnika. Različiti oblici endometrioze mogu ponekada otežati postavljanje prave dijagnoze. Simptomi sukladni endometriozi su bolovi u maloj zdjelici, bilo da se radi o bolnim menstruacijama, bolovima kod spolnog odnosa ili bolovima neovisnim o odnosu ili mjesečnici. Endometrioza se sa sigurnošću može dijagnosticirati isključivo uzimanjem tkivnog uzorka lezije i patohistološkom analizom, najčešće tijekom dijagnostičke laparoskopije.
Kontakt Forum RSS
Humana reprodukcija
Cilj svih postupaka u liječenju neplodnosti je stvaranje pogodnih uvjeta i sredine za spajanje spolnih stanica, spermatozoida i jajne stanice, uspješno začeće, uspješnu trudnoću i porođaj djeteta.

Kronični bolni sindromi u ginekološkoj praksi: endometrioza i fibromijalgija

Vezano
Vezani članci
Datum zadnje izmjene: 11. listopada 2014.
Dismenoreja | PMS | PCOS | Endometrioza | MiomiMenopauza
Pojam i definicija |  Psihoginekologija | Liječenje | Prehrana | Alternativni pristup
Kronični bolni sindromi u ginekologiji: Endometrioza i fibromijalgija

Ginekolozi su ženama nerijetko i "liječnici opće medicine"- žene im upućuju pitanja koja imaju malo veze s ginekologijom. Osobiti izazov su kronični bolni sindromi, jer predstavljaju značajan psihosocijalni stres za ženu. U članku se raspravlja o aspektima kronične boli u endometriozi i fibromijalgiji te praktičnom terapijskom pristupu.

Kriteriji za dijagnozu perzistirajućeg somatofornog bolnog poremećaja (F 45.4) mogu se odnositi na mnoge žene koje imaju kroničnu bol: u pacijentica s kroničnim zdjeličnim bolovima stopa je oko 60-80%.

Definicija kroničnog bolnog poremećaja prema MKB 10: "Prevladavajuća tegoba je trajna, teška i uznemirujuća bol koja se ne može potpuno objasniti fiziološkim procesima ili tjelesnim poremećajem. Povezana je s emocionalnim konfliktom ili psihosocijalnim problemima koji su takvi da ih možemo jasno uzročno povezati. Ovdje ne ubrajamo bol koja je psihogenog porijekla i javlja se tijekom depresije ili shizofrenije."

Perzistirajući bolni sindrom javlja se u pacijentica svih socijalnih slojeva i svih razina obrazovanja, ali ipak češće u osoba nižeg socio-ekonomskog statusa, gdje ima i nepovoljniji tijek. Zanimljivo je napomenuti da čak 59.5% oboljelih ne dobije adekvatnu skrb za kroničnu bol, čime ovaj problem dolazi na drugo mjesto, odmah iza poremećaja ovisnosti.

Mogući uzroci kroničnog bolnog sindroma:

  • Ginekološke bolesti: endometrioza/adenomioza, maligne ginekološke bolesti, zdjelična upalna bolest i njezine posljedice, sindrom zaostalog jajnika (ovarian remnant syndrome), adhezije („priraslice“), lejomiomi, cervikalna stenoza s hematometrom, dismenoreja, bol tijekom ovulacije, zdjelični varikoziteti (zdjelična venska kongestija), malformacije (akcesorni ovarij, uterus duplex)
  • Urološke bolesti: intersticijski cistitis, uretralni sindrom, maligne urološke bolesti, disfunkcija mokraćnog mjehura, kronična upala urinarnog trakta, urolitijaza
  • Gastrointestinalne bolesti: sindrom iritabilnog crijeva, kronična opstipacija, upalna bolest crijeva, maligne bolesti crijeva, stenoza tankog ili debelog crijeva, kronična crijevna pseudoopstrukcija
  • Bolesti koštano-mišićnog sustava ili vezivnog tkiva: fibromijalgija, bol mišićnih ovojnica, kronična bol u leđima, sindrom neuralgija/neuropatija, disfunkcija dna zdjelice, bol na mjestu ožiljka, maligne bolesti mišićno-koštanog tkiva i veziva, sindrom kompresije živca, hernija
  • Poremećaji psihe: somatoformni poremećaji, poremećaji afekta, reaktivni poremećaji, shizofrenija, shizotipni poremećaji i deluzije.

Fibromijalgija i sindrom fibromijalgije definira se kao stalna bol u nekoliko dijelova tijela s bolnim odgovorom na pritisak na 11 ili više točaka od njih 18. Ostali temeljni poremećaji su poremećaj spavanja i umor koji iscrpljuje. Iako je uzrok FMS nepoznat, poznati su rizični faktori koji su u korelaciji s povećanom učestalošću. Precipitirajući psihosocijalni čimbenici su životni faktori kao pušenje, pretilost i nedostatak tjelesne aktivnosti, dok psihološki faktori uključuju tjelesno i spolno zlostavljanje u djetinjstvu i mladenaštvu, kao i povećani stres na poslu. Pretpostavljalo se da ulogu imaju i genetski faktori jer se FMS javlja češće u nekim obiteljima.

Učestalost FMS je 3.5%. Iako se stopa učestalosti FMS ne razlikuje među spolovima, ipak se smatra da je FMS ženska bolest. Treba naglasiti i da se žene češće od muškaraca javljaju liječniku kada imaju kronične smetnje.

Potrebno je odrediti profil boli ili regionalnu skalu bolnosti, ciljano ispitati postojanje poremećaja spavanja i umora, uzeti potpunu anamnezu, uključujući lijekove, učiniti cjelokupni tjelesni pregled (koža, neurološki i ortopedski status). To je nužno radi isključenja reumatskih bolesti (SE, KKS, CRP, reuma faktori), miopatije(kreatinin kinaza), hiperkalcemija (kalcij) i hipotireoze (TSH). Najčešće popratne psihijatrijske bolesti su depresivni i anksiozni poremećaji te se preporučuje provesti probir na prikrivene psihijatrijske poremećaje.

Endometrioza je klinički relevantni i važni uzrok kronične zdjelične boli. Ona je jedan od najčešćih ginekoloških medicinskih stanja. U Njemačkoj se godišnje dijagnosticira u oko 40,000 žena. Problem je dugo vrijeme do postavljanja dijagnoze, prosječno 6 godina, što je povezano s kroničnim tijekom toga stanja. Hurd i suradnici predložili su 3 kriterija koja upućuju da bi endometrioza mogla biti uzrokom kronične zdjelične boli:
  1. bol se javlja ciklički
  2. kirurška potvrda endometrioze
  3. lijekovi ili kirurški zahvat dovode do dužeg perioda poboljšanja.

Gotovo svaka žena sa simptomatskom endometriozom ima manje ili više tešku dismenoreju. Ukoliko ta kardinalna smetnja nije prisutna, potrebno je razmotriti druge potencijalne uzroke u diferencijalnoj dijagnozi zdjelične boli. Epidemiološka istraživanja povezuju endometriozu s drugim kroničnim bolnim poremećajima poput migrene i sindroma iritabilnog crijeva.

U liječenju endometrioze, ginekolog ima ulogu vodiča. Odnos pacijentica-liječnik razvija se često tijekom nekoliko godina, što daje dobre temelje za koordiniranje terapije. U slučaju FMS liječenje je bitno drugačije, tako da bi ginekolog trebao koordinirati djelovanje s sa specijalistom koji ima dovoljno specijalističkog iskustva i znanja na području fibromijalgije.

Iako za to nema previše znanstvenih dokaza, potreban je smireni, empatijski pristup koji nudi aktivnu podršku i usredotočuje se na simptome i načine kako stvoriti stabilno životno i poslovno okruženje. Odnos liječnik-pacijent prolazi kroz različita iskušenja: liječnik može imati osjećaj da se pacijentica ne pridržava terapije i preporuka, dok je pacijentica nezadovoljna liječenjem koje dobiva, pogotovo kada je tijek bolesti nepovoljan. Tipično, kod liječnika se može javiti osjećaj beznađa, nesigurnosti, osjećaja pritiska, ljutnje, manipulacije, frustracije, razočaranja.

Terapijski ciljevi: povećati kvalitetu života, spriječiti da poremećaj postane kroničan, osigurati podršku ako je bol postala kronična, potaknuti pacijenticu na odlazak na psihoterapiju.

U ginekološkoj praksi osobito je važno započeti s terapijom u ranoj fazi bolesti, kako bi se spriječio neželjeni tijek . Pacijentice često preferiraju liječiti se kod svoga ginekologa i ne odlaziti na liječenje drugim specijalistima. U ovoj fazi, liječenje je uglavnom usmjereno na psihosomatske tegobe.

Multimodalna terapija boli središnji je terapijski koncept za poremećaje koji poprimaju teži tijek. Ona zahtijeva interdisciplinarnu dijagnostiku s najmanje dva specijaliste (jedan od njih treba biti psihijatar, psihoterapeut), a liječenje uključuje istovremenu upotrebu najmanje tri terapije (psihoterapija, specijalna fizioterapija, relaksacijski trening, ergoterapija, radna terapija, terapija glazbom i slikanjem. U razgovoru s pacijenticom treba se služiti tehnikom aktivnog slušanja.

Pokazatelji da će sindrom imati ozbiljniji tijek: postojanje nekoliko tegoba, česte ili stalne tegobe s rijetkim periodima bez bolova, psihosocijalni stresni faktori poput dugotrajnih konflikata na radnom mjestu, postojanje relevantnih psiholoških poremećaja poput depresije i anksioznosti, odnos između pacijenta i liječnika koji je „težak“ za obje strane, katastrofično razmišljanje, teška anksioznost po pitanju zdravlja, disfunkcionalno ponašanje, teško poremećeno svakodnevno funkcioniranje.

Preporučljive metode liječenja su tehnike relaksacije i kognitivna bihejvioralna terapija kao dio multimodalnog koncepta. Lijekovi protiv bolova trebaju se davati samo ako su dobro procijenjeni rizici i koristi od takvog liječenja. Reevaluacija psihoterapijskog liječenja preporučuje se svaka 3 mjeseca.

Siedentopf F. Chronische Schmerzsyndrome in der gynakologischen Praxis: Endometriose und Fibromyalgiesyndrom. Geburtshilfe und Frauenheilkunde 2012; 72:1092-1098.