Lasersko liječenje inkontinencijeLaserska fototerapija metoda je izbora u liječenju urinarne inkontinencije bez genitalnog prolapsa.
Kontakt RSS
Estetska ginekologija
Poliklinika Harni je prva zdravstvena ustanova u Hrvatskoj koja je uvela suvremenu lasersku tehnologiju kako u liječenje ozbiljnih ginekoloških tegoba, tako i u estetsku svrhu.

Lasersko liječenje inkontinencije

Objavljeno: 4. veljače 2018.







Inkontinencija urina označuje nemogućnost kontroliranja mokrenja, što se kreće od povremenog "bježanja" mokraće do potpune nemogućnosti njenog zadržavanja, što predstavlja veoma neugodan događaj za svaku ženu koje najčešće o ovom problemu nerado govore.

Ovaj problem utječe na kvalitetu života s promjenama raspoloženja i čestom depresijom, što vodi daljnjem zatvaranju u sebe i kuću, a ove žene nerijetko uslijed usamljenosti postaju i socijalno izolirane. Kao posljedica inkontinencije često se javljaju druga neugodna stanja kao što su upale mokraćnih putova, iritacije i infekcije kože i sluznice te poremećaji spavanja.

Broj pacijentica s urinarnom inkontinencijom raste s godinama starosti. Jedna epidemiološka studija u SAD-u pokazala je da urinarnu inkontinenciju ima 7 % žena u dobi od 20 do 39 godina, 17 % u dobi od 40 do 59 godina, 23 % u dobi od 60 do 79 godina te 32 % u dobi od 80 i više godina.


Različiti tipovi inkontinencije


Najčešći tip inkontinencije je statička ili stresna inkontinencija kada dolazi do otjecanja manjih ili većih količina urina tijekom fizičkog napora, kašljanja, kihanja ili smijanja. Ovaj oblik inkontinencije nastaje uslijed slabosti ili oštećenja mišićnog dna zdjelice, a uzrok su najčešće promjene tijekom trudnoće, porođaja ili menopauze. Prirođena slabost vezivnog tkiva povećava šansu za nastanak inkontinencije.

Urgentna inkontinencija je nevoljno i iznenadno otjecanje manjih ili većih količina urina uz iznenadni i jagi nagon na mokrenje, koje katkada može izazvati i samo šum vode. Ovaj tip inkontinencije češći je kod žena starije životne dobi.

Inkontinencija se može javljati i kao kombinacija stresne i urgentne, kada se označuje kao miješana inkontinencija. Javlja se i u miru i kod napora, ovisno koji tip oštećenja i inkontinencije dominira.

Postoje i termini "pretjerano aktivni mjehur" kada postoji učestalo mokrenja sa ili bez pojačanog nagona na mokrenja, te "neurogeni mjehur" kao posljedica oštećenja živčanog sustava.

Paradoksna inkontinencija nastaje kada je mokraćni mjehur prerastegnut, ali ne postoji nagon na mokrenje. Nastaje kao posljedica upalnih procesa ili mehaničkih zapreka mokrenju kao što je spuštena maternica ili predležeći tumor.

Inkontinencija može biti nuspojava uzimanja nekih lijekova kao što su alfa blokatori, blokatori kalcijevih kanala, antidepresivi, antihistaminici, sedativi, pilule za spavanje, diuretici te lijekovi koji u svom sastavu sadrže kofein. Stanje pogoršavaju uroinfekcija, pretilost i sva stanja koja povećavaju intraabdomoinalni tlak kao težak fizički rad, nošenje tereta, zatvor i sl.

Među rizične čimbenike ubrajamo i hipoestrogena stanja, stanja u kojima postoji manjak estrogena, kao što je prije svega menopauza, ali i tijekom dojenja, uzimanja antiestrogenih lijekova, kao i uzimanja niskodoziranih oralnih kontraceptiva.


Liječenje


Mogućnosti liječenja uključuju promjenu životnog stila, svakodnevne vježbe za jačanje mišića dna zdjelice, medikamentoznu terapiju, kojom se potiče aktivnost mjehura i hormonsku u starijoj životnoj dobi, a ako uspjeh izostane ostaje još i kirurško liječenje.

Postoji oko 200 tipova kirurških zahvata kojima se može riješiti problem inkontinencije. Prema pristupu izvođenja kirurški zahvati mogu biti abdominalni, vaginalni ili kombinirani, a prema načinu izvođenja mogu biti klasični operativni zahvati ili minimalno invazivni kao što su laparoskopija i sling operacije. U slučaju kontraindikacija za izvođenje operativnog zahvata od koristi mogu biti vaginalni pesari (vaginalni prsten ili "ring) čija se veličina određuje prilikom ginekološkog pregleda.

Antikolinergici i antimuskarinski lijekovi koriste se za liječenje urgentne inkontinencije, odnosno bolesnica s pretjerano aktivnim mjehurom. Od terapija se koristi i poticanje stvaranja kolagena u stijenci mokraćnog kanala, primjena lasera te regeneracija ureteralnog sfinktera, injiciranje matičnih stanica, injiciranje botulinum toksina, te preparata s hijaluronskom kiselinom.


Laserska terapija inkontinencije


Posljednjih godina se u svijetu, osobito prvi i drugi stupanj urinarne inkontinencije rješavaju laserskom fototerapijom.

Primjenom intravaginalne sone, laserska svjetlost aktivira tkivne enzime, prije svega tropokolagen u vezivnom tkivu vaginalnih stijenki, što rezultira umnožavanjem elastičnih i kolagenih vlakana, te krvnih žila i živčanih završetaka. Time se osiguravaju uvjeti za regeneraciju i preoblikovanje vaginalih stijenki, osobito prednje vaginalne stijenke koja je oslonac i na kojoj počiva mokraćni mjehur.

Slabljenjem elastičnosti prednje vaginalne stijenke u trudnoćama, pri porođaju i jednostavno starenjem, dolazi do manjeg ili većeg spuštanja mokraćnog mjehura pri čemu se mijenjaju odnosi između mokraćnog mjehura i mokraćne cijevi koja se lakše "otvara", a pri čemu dolazi do nevoljnog odilaska urina - stanja koje se naziva inkontinencija.

Laserska fototerapija - terapija laserskim svjetlosnim snopom, može se u liječenju inkontinencije primjenjivati samostalno ili u kombinaciji s matičnim stanicama kada je učinak snažniji i brže nastupa.  


Prednosti laserske fototerapije inkontinencije:

  • Poštedni, neinvazivni postupak, bez kirurškog zahvata.
  • Jednostavna i brza metoda bez negativnog učinka, koja traje između 20 – 30 minuta.
  • Sigurna, pouzdana i bezbolna metoda, izvodi se ambulantno i bez anestezije.
  • Ne zahtijeva suzdržavanje od svakodnevnih odnosa, osim seksualne apstinencije od 1-2 dana.
  • Nije potrebno prekidati uzimanje lijekova/terapije koja se inače uzima.

U liječenju inkontinencije koriste se najčešće tri laserska postupka u razmacima od 4 do 6 tjedana, koji se po potrebi mogu ponavljati. Prema podatcima iz literature, uspješnost ovog postupka je 70%. Broj postupaka nije ograničen i prilagođuje se individualnim potrebama.

Lasersko liječenje inkontinencije ne preporučujemo ukoliko je uz inkontinenciju prisutan i prolaps genitalnih organa. Tada je slabost vezivnog tkiva već toliko izražena, da se laserskim preoblikovanjem tkiva  ne može postići zadovoljavajuće poboljšanje.

Istraživanje koje je obavljeno u KBC Ljubljana, Slovenija, pokazalo je poboljšanje inkontinencije kod 96.3% pacijentica nakon 6 mjeseci od početka terapije, a od 107 žena koje su sudjelovale u studiji, samo kod 4 žene tretman nije bio uspješan. U pratećoj anketi su čak 92.5% ispitanica svoje stanje ocijenile značajno poboljšanim i potpuno uspješnim. Niti kod jedne pacijentice nisu zabilježene komplikacije.

Rezultati drugih istraživanja pokazuju da je 70% žena potpuno zadovoljno rezultatima liječenja, a osim poboljšanja inkontinencije, laserska fototerapija je imala značajan utjecaj na poboljšanje seksualnog života.



Laserski tretman uz matične stanice


Pored samostalne laserske terapije, frakcijski laser omogućuje i primjenu matičnih stanica za regeneraciju tkiva intimnog područja. PRP je kratica za "platelet riched plasma" i označuje postupak kada se iz krvi pacijenta posebnim postupkom izdvaja plazma bogata matičnim stanicama.

Primjena frakcijskog lasera i laserskih stupića ("upucavanje" laserske topline) stvara sićušne mikropore kojim tkivo usisava plazmu s matičnim stanicama, za razliku od PRP postupka na drugim dijelovima tijela, kada je nužan postupak injiciranja plazme s matičnim stanicama.

Matične stanica ubrzavaju postupak regeneracije, te je učinak samog postupka dulji.

U liječenju urinarne inkontinencije može se kombinirati i postupak injiciranja matičnih stanica parauretralno ili u parakolpij, čime se postiže izraženiji učinak u podizanju mokraćnog mjehura i rješavanju problema inkontinencije.




Dr. Vesna Harni je prvi ginekolog u Hrvatskoj, licencirana za obavljanje neinvazivnih i estetskih postupaka prema Europskom društvu za estetsku ginekologiju - ESAG.



Dr. Vesna Harni