Miastenija i trudnoćaMistanija i trudnoća. Miastenija u trudnoći. Mijastenija gravis autoimuna je bolest nepoznatog uzroka u kojoj posredovanjem antitijela i stanične imunosti dolazi do razaranja receptora za neurotransmiter acetilkolin, te se javlja mišićna slabost. Tijek mijastenije gravis u trudnoći različit je: u oko trećine se bolest pogorša, u dvije trećine ne pokazuje promjene ili se poboljša, da bi se opet pogoršala u babinju. Miastenija je za ginekologe važna zbog veće učestalosti u mladih žena koje tek trebaju ostvariti trudnoću, kao i zbog posebnog oblika miastenije gravis koji se javlja u novorođenčadi čije majke imaju miasteniju (neonatalna miastenija gravis). Nastanak bolesti povezuje se s drugim autoimunim bolestima (sistemski lupus eritematodes, reumatoidni artritis, hipertireoza, manjak vitamina B12…) i poremećajima timusa (timus ili prsna žlijezda je organ smješten u sredoprsju i dio je primarnog imunološkog sustava, dobro razvijen u novorođenčadi i djece, a nakon puberteta se pretvara u masno tijelo).
Kontakt Forum RSS
Trudnoća
U slučaju oplodnje, mijenjaju se osjećaji žene, ona priprema gnjezdašce za dijete, u kojem sve mora biti na svom mjestu.

Miastenija i trudnoća

Vezano
Tema
Trudnoća
Vezani članci
Migrena i trudnoća
Datum zadnje izmjene: 8. siječnja 2017.




Miastenija gravis je autoimuna bolest nepoznatog uzroka u kojoj posredovanjem antitijela i stanične imunosti dolazi do razaranja receptora za neurotransmiter acetilkolin, te se javlja mišićna slabost.


Nastanak bolesti povezuje se s drugim autoimunim bolestima (sistemski lupus eritematodes, reumatoidni artritis, hipertireoza, manjak vitamina B12…) i poremećajima timusa (timus ili prsna žlijezda je organ smješten u sredoprsju i dio je primarnog imunološkog sustava, dobro razvijen u novorođenčadi i djece, a nakon puberteta se pretvara u masno tijelo).

Do četrdesete godine života miastenija gravis javlja se tri puta češće u žena nego u muškaraca.

Najčešće se iskazuje spuštanjem kapka (ptoza), dvoslikama (diplopija) i slabošću mišića nakon napora.

Simptome bolesti pogoršava mišićna aktivnost, a odmaranje ih smiruje. Unutar jedne do tri godine od pojave očnih simptoma, može se razviti miastenija koja zahvaća cijelo tijelo, a jačina bolesti se svakodnevno mijenja.

Dijagnoza miastenije gravis postavlja se neurološkim testovima, a uvijek treba isključiti druge autoimune bolesti koje ju često prate, zatim multiplu sklerozu i neke druge neurološke bolesti.

U liječenju se koriste antikolinergici, kortikosteroidi, imunosupresivi, timektomija i plazmafereza.


 TRUDNOĆA I
EPILEPSIJA

MIGRENA I
TRUDNOĆA


MIASTENIJA GRAVIS
TRUDNOĆA






Kod žena koje imaju miasteniju gravis, važno je izbjegavati lijekove koji mogu pogoršati bolest, a to su:
  • od antibiotika: tetraciklini, sulfonamidi, gentamicin, penicilin u visokim dozama, nitrofurantoin
  • sedativi i anksiolitici (npr. diazepam)
  • bromokriptin (koristi se za obustavljanje dojenja)
  • magnezij (u trudnoći kao laksativ i za smanjivanje kontrakcija, te u terapiji preeklampsije)
  • pića poput tonic-watera
  • sredstva protiv gripe koja sadrže kinin
  • blokatori kalcijevih kanala (terapija tlaka i prijetećeg prijevremenog porođaja)

Miastenija je za ginekologe važna zbog veće učestalosti u mladih žena koje tek trebaju ostvariti trudnoću, kao i zbog posebnog oblika miastenije koji se javlja u novorođenčadi čije majke imaju miasteniju (neonatalna miastenija gravis).

I sama trudnoća je svojevrsni imunološki paradoks, jer plod dijelom pripada ocu, te je tim dijelom trudnici stran.

Bolesnice s miastenijom gravis mogu imati normalnu trudnoću, porođaj i babinje.


Tijek bolesti u trudnoći..

različit je: u oko trećine se bolest pogorša, u dvije trećine ne pokazuje promjene ili se poboljša, da bi se opet pogoršala u babinju.

Trudnoća se kontrolira uobičajeno, uz blisku suradnju s neurologom.

U trudnoći i tijekom porođaja ne smiju se davati lijekovi koji mogu dovesti do teških pogoršanja bolesti poput sedativa, opijata i magnezija.

U porođaju trudnice s MG prednost se daje epiduralnoj anesteziji, a sam porod se češće završava vakuum ekstrakcijom da bi se skratilo drugo porođajno doba.

Pri porođaju mora biti prisutan pedijatar-neonatolog i anesteziolog.

Carskim rezom trudnoća se dovršava ako postoje opstetričke indikacije ili nastupi jako pogoršanje bolesti, a tada se prilagođava i vrsta anestezije.

U oko 20-30% novorođenčadi u prva četiri dana života razvije se prolazna miastenija gravis s mlohavošću tijela i slabim disanjem, novorođenče teško sisa i ima slabašan plač.

Simptomi mogu trajati i do 6 tjedana, odnosno dok traju protutijela koja je dobilo preko posteljice od majke.

U tome periodu djeca primaju terapiju, hrane se preko nazogastrične sonde, a ponekada je potrebna i mehanička ventilacija.

Nije poznato zašto se neonatalna MG neće razviti kod sve novorođenčadi čije majke imaju MG. Težina bolesti u majke nije povezana s razvojem neonatalne MG.

Dojenje nije kontraindicirano, ali se u majčinom mlijeku nalazi i lijek koji prelazi djetetu, kao i majčina protutijela, te se od dojenja počesto odustaje da bi se smanjilo opterećenje majke i spriječilo pogoršanje bolesti.


Neurološke bolesti u trudnoći, Merck Manual, Porodništvo, Ginekologija i perinatologija, Williams Obstetrics



 KRVNE I
KRVOŽILNE BOLESTI



BOLESTI JETRE,
BUBREGA I CRIJEVA
ENDOKRINOLOŠKE
BOLESTI

BOLESTI ŽIVČANOG
I MIŠIĆNOG SUSTAVA
 
IMUNOLOŠKE I
REUMATOLOŠKE BOLESTI