Pesticidi i reprodukcijsko zdravlje muškarcaPesticidi i reprodukcijsko zdravlje muškaraca. Izlaganje ženskim spolnim hormonima estrogenima dovodi kako do pada kvalitete spermiograma, tako i do drugih bolesti muškog reprodukcijskog sustava (rak testisa, kriptorhizam i hipospadija). Izvori estrogena mogu pak biti endogeni i egzogeni.
Kontakt Forum RSS
Humana reprodukcija
Cilj svih postupaka u liječenju neplodnosti je stvaranje pogodnih uvjeta i sredine za spajanje spolnih stanica, spermatozoida i jajne stanice, uspješno začeće, uspješnu trudnoću i porođaj djeteta.

Pesticidi i reprodukcijsko zdravlje muškarca

Datum zadnje izmjene: 15. veljače 2013.
Neplodnost u muškarca | Normalni spermiogram (WHO) | Karakteristike spermiograma | Pesticidi i reprodukcijsko zdravlje muškarca | Pesticidi i spermiogram


Tema opadanja kvalitete spermiograma u središtu je znanstvenih rasprava. Aktualno se razmatraju sljedeći utjecaji:
  • utjecaj ksenoestrogena okoliša
  • utjecaj stila življenja i
  • utjecaj čimbenika radnog okoliša.

Utjecaj ksenoestrogena okoliša

Izlaganje ženskim spolnim hormonima estrogenima dovodi kako do pada kvalitete spermiograma, tako i do drugih bolesti muškog reprodukcijskog sustava (rak testisa, kriptorhizam i hipospadija). Izvori estrogena mogu pak biti endogeni i egzogeni.

Endogeni estrogeni potječu iz odgovarajućeg načina prehrane: porast enterohepatičke recirkulacije estrogena kod prehrane siromašne biljnim vlaknima ili kod povećane tjelesne mase. Masno tkivo je aktivni endokrini organ koje je u stanju konvertirati druge steroide u estrogene.

Egzogeni estrogeni su sintetski estrogeni kao što su kontracepcijske tablete, aktivni anabolički steroidi i sl. i ksenoestrogeni okoliša. Ksenoestrogeni okoliša uključuju pesticide, dioksine i PCB.

Utjecaj stila življenja

Najčešće istraživani i dobro poznati uzroci opadanja kvalitete spermiograma koji se tiču stila življenja su izlaganje toplini (sauna, uska odjeća, sezonske temperaturne varijacije itd.), pušenje i uporaba alkohola.

Utjecaj čimbenika radnog okoliša

Većina epidemioloških studija koje istražuju toksikologiju muškog reprodukcijskog sustava odnose se na utjecaj čimbenika radnog okoliša. I dok većina čimbenika radnog okoliša ostaje neprepoznata, za sada se izdvajaju dvije skupine s jasnim toksičkim utjecajem:
  • izlaganje visokim temperaturama pri radu (keramička industrija i sl.) i
  • izlaganje kemijskim tvarima kao sto su pesticidi.

Prisutnost pesticida u urinu, odnosno sjemenoj tekućini ratara, te radnika u tvornicama pesticida, kao i njihovo štetno djelovanje na broj, pokretljivost i morfologiju spermija opisane su u novije vrijeme u dva istraživanja, jednoj kanadskoj i jednoj kineskoj studiji.

U kanadskoj studiji istraživana je prisutnost 2,4-dichlorphenoxyacetilne kiseline - 2,4-D u urinu i sjemenoj tekućini 97 farmera u Ontariju prije i potom 24 i 48 sati nakon aplikacije pesticida (Health Canada Study). Za razliku od argentinske studije, gdje je nađena 300 puta veća koncentracija 2,4-D u sjemenoj tekućini farmera, u ovoj studiji je u otprilike polovice ratara nađena prisutnost ovog herbicida u koncentraciji između 0 - 650 ppm (part per million).

Kinesko istraživanje objavljeno je koncem prošle godine u Journal of Occupational and Environmental Medicine. Istraživanje je obuhvaćalo analizu prisutnosti organofosfornih pesticida i njihovih metabolita u urinu i sjemenoj tekućini kineskih radnika koji su bili tijekom radnog procesa u dodiru s pesticidima.

Uspoređivani su rezultati 32 radnika izložena profesionalno dodiru s pesticidima i 43 radnika u kontrolnoj skupini, bez dodira s pesticidima.

Prosječna koncentracija razine p-nitrophenola na kraju radnog vremena u urinu iznosila je kod dijela radnika s visokom ekspozicijom pesticidima 0,22 mg/L i u grupi s niskom ekspozicijom 0,15 mg/L. Analiza koncentracije, pokretljivosti i morfologije spermija pokazuje statistički značajno lošije rezultate kod radnika u dodiru s pesticidima.

Prosječna koncentracija spermija u skupini radnika izloženih pesticidima iznosila je 35.9 Mio/ml; pokretljivost 47%, a 57% spermija je pokazivalo normalnu strukturu. U kontrolnoj skupini radnika broj spermija bio je značajno viši i iznosio je 62.8 Mio/ml.

Pokretljivost spermija bila je također statistički značajno bolja iznosila je 57%. Morfološki su također bili u većem postotku prisutni normalni spermiji (61%), no razlika nije bila značajna.

Navedeni podaci su visoko alarmantni. Osobito zato što osim utjecaja pesticida na reprodukcijsko zdravlje u muškaraca, još uvijek ostaje otvoreno pitanje njihovog utjecaja na trudnoću, odnosno fetalni ishod.



dr.Vesna Harni
Literatura