Pesticidi i reproduktivno zdravlje muškarcaPesticidi i reproduktivno zdravlje muškaraca. Izlaganje ženskim spolnim hormonima estrogenima dovodi kako do pada kvalitete spermiograma, tako i do drugih bolesti muškog reproduktivnog sustava (rak testisa, kriptorhizam i hipospadija). Izvori estrogena mogu pak biti endogeni i egzogeni.
Kontakt RSS
Humana reprodukcija
Cilj svih postupaka u liječenju neplodnosti je stvaranje pogodnih uvjeta i sredine za spajanje spolnih stanica, spermatozoida i jajne stanice, uspješno začeće, uspješnu trudnoću i porođaj djeteta.

Pesticidi i reproduktivno zdravlje muškarca

Datum zadnje izmjene: 16. lipnja 2018.
Neplodnost u muškarca | Normalni spermiogram (WHO) | Karakteristike spermiograma | Pesticidi i reproduktivno zdravlje muškarca | Pesticidi i spermiogram


Tema opadanja kvalitete spermiograma u središtu je znanstvenih rasprava. Aktualno se razmatraju sljedeći utjecaji:
  • utjecaj ksenoestrogena okoliša
  • utjecaj stila življenja i
  • utjecaj čimbenika radnog okoliša.

Utjecaj ksenoestrogena okoliša

Izlaganje ženskim spolnim hormonima estrogenima dovodi kako do pada kvalitete spermiograma, tako i do drugih bolesti muškog reprodukcijskog sustava (rak testisa, kriptorhizam i hipospadija). Izvori estrogena mogu pak biti endogeni i egzogeni.

Endogeni estrogeni potječu iz odgovarajućeg načina prehrane: porast enterohepatičke recirkulacije estrogena kod prehrane siromašne biljnim vlaknima ili kod povećane tjelesne mase. Masno tkivo je aktivni endokrini organ koje je u stanju konvertirati druge steroide u estrogene.

Egzogeni estrogeni su sintetski estrogeni kao što su kontracepcijske tablete, aktivni anabolički steroidi i sl. i ksenoestrogeni okoliša. Ksenoestrogeni okoliša uključuju pesticide, dioksine i PCB.


Utjecaj stila življenja

Najčešće istraživani i dobro poznati uzroci opadanja kvalitete spermiograma koji se tiču stila življenja su izlaganje toplini (sauna, uska odjeća, sezonske temperaturne varijacije itd.), pušenje i uporaba alkohola.


Utjecaj čimbenika radnog okoliša

Većina epidemioloških studija koje istražuju toksikologiju muškog reprodukcijskog sustava odnose se na utjecaj čimbenika radnog okoliša. I dok većina čimbenika radnog okoliša ostaje neprepoznata, za sada se izdvajaju dvije skupine s jasnim toksičkim utjecajem:
  • izlaganje visokim temperaturama pri radu (keramička industrija i sl.) i
  • izlaganje kemijskim tvarima kao sto su pesticidi.

Nalaz pesticida u urinu, odnosno sjemenoj tekućini ratara te radnika u tvornicama pesticida, kao i njihovo štetno djelovanje na broj, pokretljivost i izgled spermija opisane su u novije vrijeme u dva istraživanja, jednoj kanadskoj i jednoj kineskoj studiji.

U kanadskoj studiji istraživana je prisutnost 2,4-dichlorphenoxyacetilne kiseline - 2,4-D u urinu i sjemenoj tekućini 97 farmera u Ontariju prije i potom 24 i 48 sati nakon aplikacije pesticida ("Health Canada Study"). Za razliku od argentinske studije, gdje je nađena 300 puta veća koncentracija 2,4-D u sjemenoj tekućini farmera, u ovoj studiji je u otprilike polovice ratara nađena prisutnost ovog herbicida u koncentraciji između 0 - 650 ppm (part per million).

Kinesko istraživanje objavljeno je koncem prošle godine u znanstvenom časopisu "Journal of Occupational and Environmental Medicine". Istraživanje je obuhvaćalo analizu organofosfornih pesticida i njihovih metabolita u urinu i sjemenoj tekućini kineskih radnika koji su tijekom radnog procesa bili u dodiru s pesticidima.

Uspoređivani su rezultati 32 radnika profesionalno izloženih pesticidima i 43 radnika u kontrolnoj skupini, koji nisu bili u dodiru s pesticidima.

Prosječna koncentracija razine p-nitrophenola na kraju radnog vremena u urinu iznosila je kod dijela radnika s visokim izlaganjem pesticidima 0,22 mg/L i u grupi s niskim izlaganjem 0,15 mg/L. Analiza koncentracije, pokretljivosti i izgleda spermija pokazala je značajno lošije rezultate kod radnika izloženih djelovanju pesticida.

Prosječna koncentracija spermija u skupini radnika izloženih pesticidima iznosila je 35.9 Mio/ml; pokretljivost 47%, a 57% spermija je pokazivalo normalnu strukturu. U kontrolnoj skupini radnika broj spermija bio je značajno viši i iznosio je 62.8 Mio/ml.

Pokretljivost spermija bila je također značajno bolja i iznosila je 57%. Morfološki su također u većem postotku nađeni spermiji normalnog izgleda (61%), ali razlika nije bila značajna.

Navedeni podatci su visoko alarmantni. Osobito zato što osim utjecaja pesticida na reproduktivno zdravlje u muškaraca, još uvijek ostaje otvoreno pitanje njihovog utjecaja na trudnoću, odnosno fetalni ishod.



dr.Vesna Harni
Literatura