SterilizacijaSterilizacija.Sterilizacija kod žena. Sterilizacija žene - podvezivanje jajovoda žene. Sterilizacija ili podvezivanje jajovoda predstavlja najčešće primjenjivani postupak definitivne kontracepcije, u prvoj liniji nakon završenog planiranja obitelji. Jednoznačne smjernice kako u liječničkoj, tako i u sudskoj praksi nedostaju, a ovo se prije svega odnosi na prisilne sterilizacije kod djevojčica s Down-ovim sindromom. Podvezivanje jajovoda se pravno smatra nekažnjivim, ukoliko postoji suglasnost bračnih partnera, odnosno postoji medicinska ili socijalno-medicinska indikacija. Definitivni gubitak plodnosti putem sterilizacije može imati za posljedicu dugotrajne psihičke smetnje, posebice kada je odluka donešena na brzinu i bez dovoljno promišljanja, iz emotivnih a ne racionalnih razloga. Psihičke poteškoće se osobito javljaju kada se sterilizacija izvodi neposredno nakon trudnoće. Otuda se mogu razumjeti i podaci o refertilizaciji: 0.5 - 2% žena nakon sterilizacije želi ponovno uspostaviti prohodnost jajovoda.
Kontakt Forum RSS
Ginekologija
Brojni znanstvenici istražuju uzroke, a drugi nastoje pronaći brzu i učinkovitu pomoć za liječenje ginekoloških oboljenja. Većina njih usmjerena je na tjelesne smetnje, dok je manje učinjeno na razjašnjenju psiholoških mehanizama povezanih s ovim tegobama.

Sterilizacija

Datum zadnje izmjene: 7. siječnja 2017.




Sterilizacija predstavlja najčešće primjenjivani postupak definitivne kontracepcije, u prvoj liniji nakon završenog planiranja obitelji.

Jednoznačne smjernice kako u liječničkoj, tako i u sudskoj praksi nedostaju, a ovo se prije svega odnosi na prisilne sterilizacije kod djevojčica s Down-ovim sindromom.

Zahvat se pravno smatra nekažnjivim, ukoliko postoji suglasnost bračnih partnera, odnosno postoji medicinska ili socijalno-medicinska indikacija.


Sterilizacija se izvodi u nastavku već započetog zahvata, u nastavku na porod (carski rez), prekid trudnoće ili spontani pobačaj ili neovisno o trudnoći.

Zahvat se izvodi resekcijom (isijecanjem) ili ligaturom (podvezivanjem) jajovoda, stavljanjem silastičkog prstena ili klipsa na jajovod, bipolarnom elektrokoagulacijom ili termokoagulacijom jajovoda, odnosno histeroskopskim putem koagulacijom intersticijskih dijelova jajovoda pomoću koagulacijske sonde.

Ovisno o postupku koristi se abdominalni put (laparoskopija, mini-laparotomija), vaginalni put (kolpoceliotomija) ili kroz maternicu (histeroskopija).

Najčešće komplikacije (koje su vrlo rijetke) se javljaju u vidu krvarenja ili povrede crijeva (laparoskopska metoda), a njihova učestalost se procjenjuje na 1%.

Ovisno o metodi, stopa zakazivanja iznosi 1 - 6/1,000 sterilizacija. Pri tome se češće javlja izvanmaterična trudnoća u jajovodu, nego maternična trudnoća.

Trudnoća najčešće nastaje, ne zbog pogrešno izvedenog ili nedovoljno dobro izvedenog zahvata, već zbog spontane rekanalizacije ili stvaranja fistula jajovoda.

Definitivni gubitak plodnosti putem sterilizacije može imati za posljedicu dugotrajne psihičke smetnje, posebice kada je odluka donešena na brzinu i bez dovoljno promišljanja, iz emotivnih a ne racionalnih razloga. Psihičke poteškoće se osobito javljaju kada se sterilizacija izvodi neposredno nakon trudnoće.

Otuda se mogu razumjeti i podaci o refertilizaciji: 0.5 - 2% žena nakon sterilizacije želi ponovno uspostaviti prohodnost jajovoda.

Operacija kojom se postiže refertilizacija ovisi o metodi sterilizacije, izvodi se mikrokirurškim metodama, a uspjeh operacije je 60 - 80%.



dr. Vesna Harni


Literatura