Prehrana i menopauzaMenopauza i prehrana. Prehrana u menopauzi. Mnogobrojni su čimbenici prehrane i načina života koji ne samo u ovom osjetljivom razdoblju života mogu ometati proizvodnju i ravnotežu hormona. Najjednostavniji i najsnažniji način stvaranja zdravlja na svakodnevnoj razini je jesti zdravu i visokokvalitetnu hranu. Pa ipak, optimalna prehrana ne znači samo uzimati prave količine bjelančevina, masti i ugljikohidrata. To znači i razumjeti duboki utjecaj emocionalnog stanja, genetskog, obiteljskog i kulturološkog nasljeđa na metabolizam našeg tijela osim energetskog i mineralno-vitaminskog sastava namirnica.
Kontakt Forum RSS
Lifestyle
U svijetu gdje tempo života postaje sve brži, sve više stresa i napetosti koje donosi svakidašnjica, predstavlja opasnost i prijetnju razvoju pojedinca i društva. Posljedica nepravilnog načina prehrane je povećanje broja oboljelih od tumora, kao i veća učestalost drugih kroničnih bolesti.

Prehrana i menopauza

Datum zadnje izmjene: 7. siječnja 2017.




Mnogobrojni su čimbenici prehrane i načina života koji ne samo u ovom osjetljivom razdoblju života mogu ometati proizvodnju i ravnotežu hormona.

Najjednostavniji i najsnažniji način stvaranja zdravlja na svakodnevnoj razini je jesti zdravu i visokokvalitetnu hranu.

Pa ipak, optimalna prehrana ne znači samo uzimati prave količine bjelančevina, masti i ugljikohidrata.

To znači i razumjeti duboki utjecaj emocionalnog stanja, genetskog, obiteljskog i kulturološkog nasljeđa na metabolizam našeg tijela osim energetskog i mineralno-vitaminskog sastava namirnica.

Menopauza nije bolest, to je prirodno stanje organizma, ovisno o velikom broju čimbenika, od kojih su kulturološki i socioekonomski čimbenici najbitniji, ako izuzmemo fiziološke. Žene različitog podneblja i različitih kultura potpuno drugačije doživljavaju ovo razdoblje.

Rezultati istraživanja američkih znanstvenika objavljeni u srpnju 2002. godine, te "Million Women Study" engleskih znanstvenika iz kolovoza 2003. godine, ponovno su otvorili pitanje, postoje li drugi načini ublaživanja menopauzalnih tegoba osim hormonske nadomjesne terapije?

Žene Dalekog Istoka ne znaju za premenstrualni sindrom i tegobe u menopauzi, a u tim zemljama je i izuzetno niska pojavnost karcinoma dojke, uterusa i prostate.

Uzrok tome je njihov način prehrane, svakodnevna uporaba soje i to tijekom cijelog života.

Premda se pojam menopauze danas prije svega vezuje za manjak estrogena, prvi događaj koji predstavlja prethodnicu potpunog prestanka funkcije jajnika je zapravo neravnoteža estrogena i progesterona ("estrogenska dominacija") koja se javlja već oko 35. godine života, a osobito joj pogoduju stresni način života, pušenje, alkohol i prehrambene navike.

Ovo životno razdoblje karakterizira relativni ili apsolutni manjak progesterona, hormona koji se stvara u žutom tijelu jajnika (corpus luteum) tijekom druge faze menstruacijskog ciklusa.


 VEGETARIJANSKA
PREHRANA

URAVNOTEŽENJE
EIKOZANOIDA


POTICANJE
IMUNITETA


DETOKSIFIKACIJA
JETARA


VITAMINSKE
NADOPUNE




Progesteron je odgovoran za pripremanje spolnih organa žene za trudnoću, pri čemu je djelovanje na spolne organe uglavnom oprečno onome kojeg izaziva estrogen.

Drugi ne manji važni učinak progesterona je njegov učinak u središnjem živčanom sustavu: progesteron se veže za GABA receptore i na taj način ispoljava blago opuštajuće djelovanje slično djelovanju lijekova kao što su diazepam ili barbiturati.

Otuda objašnjenje i za promjene u raspoloženju, razdražljivost kao i depresivna stanja koja se javljaju već s prvim znacima neuravnotežene funkcije jajnike i smanjenja produkcije progesterona.

Grah i leća, te korjenasto povrće (krumpir, mrkva, papaja, mango) potiču tijelo na proizvodnju progesterona i na taj način uravnotežuju funkciju jajnika, te smanjuju "estrogensku dominaciju". Kako je progesteron važan i za proizvodnju mnogih drugih steroidnih hormona, a osim toga stimulira i izgradnju kosti te štiti od osteoporoze, to bi zdrava prehrana već u premenopauzi trebala sadržavati spomenute namirnice u većim količinama.

Najkasnije s nastupanjem tipičnih menopauzalnih tegoba, u prehranu je potrebno uvesti i veće količine fitoestrogena.

Fitoestrogeni su spojevi koji se nalaze u biljkama, a djeluju poput estrogena, na što upućuje samo ime fito = biljka i estrogen. Pojavljuju se u više od 300 biljaka, u 16 različitih vrsta, a po kemizmu su vrlo različiti. Do sada ih je otkriveno dvadesetak, a najispitivaniji su izoflavoni i lignani.

Djelovanje fitoestrogena može biti estrogeno ili antiestrogeno, ovisno o količini estrogena u organizmu.

U menopauzi kad žena ima manje endogenih estrogena, fitoestrogeni se vežu na slobodne receptore ispoljavajući estrogensko djelovanje, a tijekom reprodukcijskog razdoblja žene kad je razina endogenih estrogena normalna ili povišena, fitoestrogeni se natječu za receptorska mjesta, odnosno djeluju kao antiestrogeni (smanjuju ukupnu količinu estrogena).

Nakon unosa u organizam kroz hranu ili ljekovite pripravke, apsorbiraju se i podliježu kemijskim promjenama. Fitoestrogeni kod muškaraca ometaju pretvaranje testosterona u dihidrotestosteron i time usporavaju rast prostate, odnosno djeluju preventivno na karcinom prostate.

Sojini proizvodi i tofu sadrže mnogo fitoestrogena i bogati su izoflavonoidima. Idealna dnevna količina ovih namirnica je 100 do 200 mg na dan, što se nalazi u 350 g sojina mlijeka ili 75 g sojina sira.

Prehrana temeljena na soji koja sadrži fitoestrogene omogućava i lakše podnošenje menopauzalnih tegoba, te smanjuje navale vrućine.

Ostale namirnice bogate fitoestrogenima su indijski oraščić, kikiriki, zobene pahuljice, kukuruz, pšenica, sjemenke lana, jabuke i bademi.

Znanstvena istraživanja ukazuju kako i manjak magnezija u hrani izaziva navale vrućine.

Namirnice bogate magnezijem su cjelovite žitarice, mlijeko, mliječni proizvodi, krumpir, mahunarke, müsli, lješnjaci i orasi.


Prehrambeni plan za hormonsku ravnotežu u menopauzi



Dodajte žlicu sjemenki (lanenih, bućinih, sezamovih) ili njihova hladno prešana ulja u juhe, pahuljice za doručak ili salate, kako biste povećali unos esencijalnih masnih kiselina. 

Izbjegavajte stresne situacije.                                           

Jedite mnogo voća i povrća, zelenog lisnatog i korjenastog.

Izbjegavajte stimulanse poput kave, šećera, alkohola i cigareta.

Pokušajte što više možete nabavljati namirnice iz organskog uzgoja kako biste izbjegli dodir s ksenoestrogenima (pesticidi, DDT, organoklorini).

Izbjegavajte sve vrste mesa, osim piletine iz organskog uzgoja.

Povećajte unos soje i sojinih proizvoda, kao i mahunarki uopće (grah, slanutak, leća).

Izbjegavajte sve mliječne proizvode, osobito maslac.



Preporuke za dodatni unos vitamina obuhvaćaju 500 – 2,000 mg vitamina C u nekoliko doza, kao i vitamin B5 (pantotenska kiselina) 500 do 1,000 mg na dan.

Pantotenska kiselina olakšava proizvodnju acetilkolina, tvari u mozgu potrebne za pamćenje.

Za pamćenje su također važne esencijalne masne kiseline i fosfolipidi koji se nalaze u orasima, sjemenkama i njihovim uljima. Vrlo koristan je i cink u dozi od 15 do 30 mg/dan.

Od ljekovitih biljaka preporuča se koristiti sibirski ginseng koji je izuzetno koristan za ispravnu funkciju nadbubrežnih žlijezda, kako je jedan od njegovih sastojaka vezan za pregnenolon, koji je prethodnik DHEAS i kortizola.

Uzima se u kapsulama od 100 mg dva puta na dan.



dr. Vesna Harni


Literatura
Prehrana i menopauza