Smrtnost zbog kardiovaskularnih poremećaja u trudnoći se može smanjiti
Više od petine svih smrtnih slučajeva u trudnoći tijekom razdoblja od 10 godina u Illinoisu su posljedica kardiovaskularnih poremećaja, a stopa mortaliteta zbog srčanih uzroka raste sa životnom dobi, pokazuju podaci nove studije. Moguće je smanjiti mortalitet od kardiovaskularnih poremećaja za 28,1%, napisali su Joan Briller, doktor medicine, iz Odjela za kardiologiju i Centra za zdravlje žena na Sveučilištu Illinois u Chicagu i kolege u članku objavljenom online u "Obstetrics & Gynecology".
Nedavna istraživanja su pokazala da je stopa majčinog mortaliteta u SAD-u znatno porasla u posljednjih nekoliko godina, s relativnim povećanjem od više od 25% između 2000. i 2014. godine. Budući da su kardiovaskularne bolesti prepoznate kao vodeći uzrok mortaliteta majki u SAD-u, dr Briller i kolege su pokušali identificirati najčešće uzroke mortaliteta majki u Illinoisu i procijeniti njihovu potencijalnu prevenciju.
Istraživači su pregledali podatke o trudnoćama povezanim s kardiovaskularnim mortalitetom u državi od 2002. do 2011. Podaci su prikupljeni iz registara regionalnih perinatalnih centara i navedenih u Illinoisu u bazi podataka o mortalitetu majki Zavoda za javno zdravstvo. Illinois zahtijeva izvješćivanje i reviziju svih smrtnih slučajeva kod žena unutar godinu dana od trudnoće.
Tijekom razdoblja studije je bilo 636 smrtnih slučajeva kod žena koje su bile trudne ili unutar 1 godine od trudnoće, što pokazuje ukupnu stopu mortaliteta od 37,1 na 100.000 živorođenih. Kod smrtnih slučajeva je 140 (22,0%) bilo vezano uz srčane poremećaje, pretežno (97,1%) nastale od stečenih bolesti srca. Najčešća etiologija je bila kardiomiopatija (27,9%), nakon čega je slijedio srčani udar (22,9%), smrt povezana s hipertenzijom (12,9%), aritmije (10,7%) i bolest koronarnih arterija (9,3%). Od 39 žena koje su umrle od kardiomiopatije, 30,8% (n = 12) je razvilo simptome u peripartalnom razdoblju.
Od kardiovaskularnih smrti, one koje se pripisuju kardiomiopatiji „su imale značajno veću vjerojatnost da će biti izravno vezane uz trudnoću nego ostali srčani uzroci bolesti,” navode autori, a žene s kardiomiopatijom „su imale veću vjerojatnost da će biti mlađe od žena koje su umrle od drugih kardiovaskularnih uzroka ” napisali su. Stopa smrtnosti od kardiomiopatije kod žena mlađih od 20 godina je bila gotovo tri puta veća nego kod žena u dobi od 20 do 29 godina (omjer [RR], 3,38).
Više od polovice smrtnih slučajeva u ovoj populaciji koji su se dogodili tijekom prvih 6 tjedana nakon poroda je bilo od kardiovaskularnih uzroka (56,7% prema 49,2%). To sugerira da žene s hipertenzijom, preeklampsijom ili drugim srčanim čimbenicima rizika ili simptomima trebaju imati opsežniju postporođajnu njegu, navode autori. Rizik za mortalitet povezan sa srčanim poremećajima raste s dobi. Naime, žene u dobi od 30 do 39 godina su imale 67% veću stopu mortaliteta povezanu sa srčanim poremećajima od onih u dobi od 20 do 29 godina (RR, 1.67). Žene u dobi od 40 godina i starije su imale gotovo četverostruko povećanje (RR, 3.78).
"Kardiovaskularni uzrok smrti u starijoj populaciji je posebno upečatljiv s obzirom da je 40,1% porođaja kod žena starijih od dobi od 30 godina", navode autori. "Povećanje kardiovaskularnih uzroka smrti kod žena u toj dobi djelomično objašnjava veću učestalost kardiovaskularnih bolesti u starijoj populaciji", objašnjavaju. U usporedbi rase / etniciteta, stopa mortaliteta od srčanih poremećaja je bila značajno viša kod crnkinja nego kod bjelkinja (RR, 3.1). Kod srčanih uzroka smrti se 28,1% potencijalno može spriječiti što ukazuje da bi skrbi trebala biti „podložna promjenama kao što je praćenje bolesnica s rizikom nekoliko tjedana nakon poroda,” navode autori.
Illinois navodi da "naši podaci podržavaju potrebu za više studija o kardiovaskularnim uzrocima mortaliteta majki s organiziranom komunikacijom između opstetričara i kardiologa."
Obstet Gynecol. Objavljeno online, 2017.