| Zadnja izmjena:20.12.2001 |
| |
Amalgam je legura koja se sastoji od elementarne žive,
srebra, bakra i cinka u različitim omjerima, koja se još uvijek
standardno primjenjuje u stomatološkim praksama. Diskusije oko štetnosti
amalgama na ljudsko zdravlje još uvijek traju, a ispitivanja osobito
iz Heidelberga (Gerhard i sur.) potvrđuju štetno djelovanje
amalgama na nastanak niza bolesti u žena, i osobito na sterilitet.
Uporaba amalgama je zabranjena još 1985. godine u tadašnjem Sovjetskom
savezu i Japanu, a 1991. godine u Švedskoj. U mnogim zemljama se
vodi pravi rat protiv amalgamskih plombi.
Amalgamski sindrom, u smislu kroničnog otrovanja amalgamom
(Daunderer i sur.) obuhvaća pojačanu osjetljivost prema infekcijama,
alergije, bolove u trbuhu, vrtoglavicu, smetnje vida, sluha, tremor,
bolove u mišićima, nevoljnost, preosjetljivost. Osobito visoke koncentracije
žive nalaze se (i do 100x veće od uobičajenih) u stomatologa kao
i stomatoloških sestara. Amalgam izaziva
u žena značajne smetnje u funkciji sustava hipotalamus-hipofiza,
pri čemu mogu nastati različite smetnje ciklusa (insuficijencija
corpusa luteuma) kao i anovulacija, a stupanj zdravstvenog odstupanja
korelira s brojem amalgamskih plombi.
Dimaval test služi istodobno za dijagnosticiranje kao i terapiju
(dimaval - kelatna tvar koja vezuje i mobilizira živu iz njezinih
depoa) toksičnih oštećenja živom.
| Dr.Vesna Harni |
|
| |
Literatura:
1. Patterson B, Ryan J, Dickey JH. The toxicology of
mercury. N Engl J Med. 2004; 350(9):945-7
2. Pretorius E, Naude H. Dental amalgam and mercury
toxicity: should dentists be concerned? SADJ. 2003; 58(10):366-9.
3. Schulte-Uebbing C. Umweltbedingte Frauenkrankheiten.
Sonntag Verlag Stuttgart, 1995.
|
| |
|
|
