Prije oko 200 godina Parkinsonova bolest je bila vrlo rijetka, danas se radi o drugoj po učestalosti neurodegenerativnoj bolesti. Novije studije jasno ukazuju da genetski čimbenici igraju manje značajnu ulogu u razvitku ove bolesti, a etiološka uloga ekološkog čimbenika nailazi na povećano zanimanje.

Otkriće da MPTP (1 - Methyl - 4Phenyl - 1,2,3,6-Tetrahydro Pyridine), sadržan u nekim ilegalnim drogama, a kemijski srodan pesticidima izaziva Parkinsonovu bolest, bilo je podloga za daljnja istraživanja američkih znanstvenika.

Tako su znanstvenici s Emory University u Atlanti potvrdili kako kontakt s pesticidima izaziva u životinja simptome slične Parkinsonovoj bolesti u ljudi. U opisanom pokusu žrtve su bili štakori kojima je tijekom nekoliko tjedana u vrlo niskim koncentracijama ubrizgavan rotenon - insekticid koji je u veoma širokoj primjeni. Rotenon izaziva u štakora tipične simptome Parkinsonove bolesti, kao što su drhtanje, ukočenost i teškoće prilikom kretanja. Štakori nisu pokazivali samo karakteristične motorne smetnje, nego i slične promjene u moždanim strukturama. Istraživači pretpostavljaju da rotenon izaziva promjene u mitohondrijama čiji je rezultat povećana produkcija slobodnih radikala. Slobodni radikali su reaktivne tvari, koje na različite kemijske načine izazivaju oštećenja u ljudi.

Rezultati studije potvrđuju stavove eksperata da Parkinsonovu bolest ne izaziva jedan jedini uzrok. Glavni rizik nastanka Parksinsonove bolesti i dalje je starost (od Parkinsonove bolesti boluje točno 1% ljudi starijih od 65 godina). Epidemiološka i animalna ispitivanja ukazuju na bitnu povezanost između ekspozicije pesticidima i razvitka Parkinsonove bolesti.

Curr Opin Neurol 2000; 13 (6): 687-690
Eur J Neurosci 2000; 12 (12): 4525-4535