| >>> Pesticidi
/ Reprodukcijsko zdravlje muškaraca |
Tema opadanja kvalitete spermiograma ostaje u središtu znanstvenih
rasprava. Aktualno se razmatraju sljedeći utjecaji:
- utjecaj ksenoestrogena okoliša
- utjecaj stila življenja i
- utjecaj čimbenika radnog okoliša.
Utjecaj ksenoestrogena okoliša
Izlaganje ženskim spolnim hormonima estrogenima dovodi kako do
pada kvalitete spermiograma, tako i do drugih bolesti muškog reprodukcijskog
sustava (rak testisa, kriptorhizam i hipospadija). Izvori
estrogena mogu pak biti endogeni i egzogeni. Endogeni estrogeni
potječu iz odgovarajućeg načina prehrane: porast enterohepatičke
recirkulacije estrogena kod prehrane siromašne biljnim vlaknima
ili kod povećane tjelesne mase - masno tkivo kao aktivni endokrini
organ koje je u stanju konvertirati druge steroide u estrogene.
Egzogeni estrogeni su sintetski estrogeni kao što su kontracepcijske
tablete, aktivni anabolički steroidi i sl. i ksenoestrogeni
okoliša. Ksenoestrogeni okoliša uključuju pesticide, dioksine
i PCB.
Utjecaj stila življenja
Najčešće istraživani i dobro poznati uzroci opadanja kvalitete
spermiograma koji se tiču stila življenja su izlaganje toplini (sauna,
uska odjeća, sezonske temperaturne varijacije itd.), pušenje i uporaba
alkohola.
Utjecaj čimbenika radnog okoliša
Većina epidemioloških studija koje ispituju toksikologiju muškog
reprodukcijskog sustava odnose se na utjecaj čimbenika radnog okoliša.
I dok većina čimbenika radnog okoliša ostaje neprepoznata, za sada
se izdvajaju dvije skupine s jasnim toksičkim utjecajem: prije svega
je to izlaganje visokim temperaturama pri radu (keramička industrija
i sl.), te izlaganje kemijskim tvarima kao sto su pesticidi. Prisustvo
pesticida u urinu, odnosno sjemenoj tekućini farmera, te radnika
u tvornicama pesticida, kao i njihovo štetno djelovanje na broj,
pokretljivost i morfologiju spermija opisuju kanadska i kineska
studija.
U kanadskoj studiji ispitivano je prisustvo 2,4-dichlorphenoxyacetilne
kiseline - 2,4-D u urinu i sjemenoj tekućini 97 farmera u Ontariju
prije, i potom 24 i 48 sati nakon aplikacije pesticida (Health
Canada Study). Za razliku od argentinske studije, gdje je nađena
300 puta veća koncentracija 2,4-D u sjemenoj tekućini farmera, u
ovoj studiji je u otprilike polovice farmera nađeno prisustvo ovog
herbicida u koncentraciji izmedju 0 - 650 ppm (part per million).
Kineska studija objavljena koncem prošle godine u Journal
of Occupational and Environmental Medicine obuhvata ispitivanje
prisustva organofosfornih pesticida i njihovih metabolita u urinu
i sjemenoj tekućini kineskih radnika koji su bili tijekom radnog
procesa u dodiru s pesticidima. Uspoređivani su rezultati 32 radnika
izložena profesionalno dodiru s pesticidima i 43 radnika u kontrolnoj
grupi (bez dodira s pesticidima). Prosječna koncentracija razine
p-nitrophenola na kraju radnog vremena u urinu iznosila je kod dijela
radnika s visokom ekspozicijom pesticidima 0,22 mg/L i u grupi s
niskom ekspozicijom 0,15 mg/L. Analiza koncentracije, pokretljivosti
i morfologije spermija pokazuje statistički znakovito lošije rezultate
kod radnika u dodiru s pesticidima. Prosječna koncentracija spermija
u grupi radnika izloženih pesticidima je iznosila 35.9 Mio/ml; pokretljivost
47%, a 57% spermija je pokazivalo normalnu strukturu. U kontrolnoj
grupi grupi radnika broj spermija je bio znakovito viši i iznosio
je 62.8 Mio/ml. Pokretljivost spermija je bila također statistički
znakovito bolja iznosila je 57%. Morfološki su također bili u većem
postotku prisutni normalni spermiji (61%), no razlika nije bila
signifikantna.
Navedeni podaci su visoko alarmantni. Osobito, što osim utjecaja
pesticida na reprodukcijsko zdravlje u muškaraca, jos uvijek ostaje
otvoreno pitanje njihovog utjecaja na trudnoću, odnosno fetalni
outcome.
| Dr.Vesna Harni |
|
| |
Literatura:
1. Moline JM, Golden AL, Bar-Chama N, smith E, Rauch ME,
Chapin RE et al. Exposure to hazardous substances and
male reproductive health: a research framework. Environ Health
Perspect 2000; 108 (9):803-13
2. Carlsen E at al. Evidence for decreasing quality
of semen during past 50 years. B Med J 1992; 305: 609-613
3. Oliva A, Spira A, Multigner L. Contribution of environmental
factors to the risk of male infertility. Human Reprod 2001;
16 (8): 1768-1776
|
| |
|
|