ginekoloska poliklinika
dr Hesna Harni
Ginekoloske temeOnkoloske temeNeplodnost i endokrinologijaTrudocaLifestyleEkoloske teme
ginekoloske teme



















>>> Pesticidi / Reprodukcijsko zdravlje muškaraca

Reprodukcijsko zdravlje muškaraca | Spermiogram | Parkinsonova bolest
Kongenitalne anomalije | Anomalije srca | Urogenitalne anomalije | Rak dojke


Zadnja izmjena:26.5.2001
 

Tema opadanja kvalitete spermiograma ostaje u središtu znanstvenih rasprava. Aktualno se razmatraju sljedeći utjecaji:

  • utjecaj ksenoestrogena okoliša
  • utjecaj stila življenja i
  • utjecaj čimbenika radnog okoliša.

Utjecaj ksenoestrogena okoliša

Izlaganje ženskim spolnim hormonima estrogenima dovodi kako do pada kvalitete spermiograma, tako i do drugih bolesti muškog reprodukcijskog sustava (rak testisa, kriptorhizam i hipospadija). Izvori estrogena mogu pak biti endogeni i egzogeni. Endogeni estrogeni potječu iz odgovarajućeg načina prehrane: porast enterohepatičke recirkulacije estrogena kod prehrane siromašne biljnim vlaknima ili kod povećane tjelesne mase - masno tkivo kao aktivni endokrini organ koje je u stanju konvertirati druge steroide u estrogene. Egzogeni estrogeni su sintetski estrogeni kao što su kontracepcijske tablete, aktivni anabolički steroidi i sl. i ksenoestrogeni okoliša. Ksenoestrogeni okoliša uključuju pesticide, dioksine i PCB.

Utjecaj stila življenja

Najčešće istraživani i dobro poznati uzroci opadanja kvalitete spermiograma koji se tiču stila življenja su izlaganje toplini (sauna, uska odjeća, sezonske temperaturne varijacije itd.), pušenje i uporaba alkohola.

Utjecaj čimbenika radnog okoliša

Većina epidemioloških studija koje ispituju toksikologiju muškog reprodukcijskog sustava odnose se na utjecaj čimbenika radnog okoliša. I dok većina čimbenika radnog okoliša ostaje neprepoznata, za sada se izdvajaju dvije skupine s jasnim toksičkim utjecajem: prije svega je to izlaganje visokim temperaturama pri radu (keramička industrija i sl.), te izlaganje kemijskim tvarima kao sto su pesticidi. Prisustvo pesticida u urinu, odnosno sjemenoj tekućini farmera, te radnika u tvornicama pesticida, kao i njihovo štetno djelovanje na broj, pokretljivost i morfologiju spermija opisuju kanadska i kineska studija.

U kanadskoj studiji ispitivano je prisustvo 2,4-dichlorphenoxyacetilne kiseline - 2,4-D u urinu i sjemenoj tekućini 97 farmera u Ontariju prije, i potom 24 i 48 sati nakon aplikacije pesticida (Health Canada Study). Za razliku od argentinske studije, gdje je nađena 300 puta veća koncentracija 2,4-D u sjemenoj tekućini farmera, u ovoj studiji je u otprilike polovice farmera nađeno prisustvo ovog herbicida u koncentraciji izmedju 0 - 650 ppm (part per million).

Kineska studija objavljena koncem prošle godine u Journal of Occupational and Environmental Medicine obuhvata ispitivanje prisustva organofosfornih pesticida i njihovih metabolita u urinu i sjemenoj tekućini kineskih radnika koji su bili tijekom radnog procesa u dodiru s pesticidima. Uspoređivani su rezultati 32 radnika izložena profesionalno dodiru s pesticidima i 43 radnika u kontrolnoj grupi (bez dodira s pesticidima). Prosječna koncentracija razine p-nitrophenola na kraju radnog vremena u urinu iznosila je kod dijela radnika s visokom ekspozicijom pesticidima 0,22 mg/L i u grupi s niskom ekspozicijom 0,15 mg/L. Analiza koncentracije, pokretljivosti i morfologije spermija pokazuje statistički znakovito lošije rezultate kod radnika u dodiru s pesticidima. Prosječna koncentracija spermija u grupi radnika izloženih pesticidima je iznosila 35.9 Mio/ml; pokretljivost 47%, a 57% spermija je pokazivalo normalnu strukturu. U kontrolnoj grupi grupi radnika broj spermija je bio znakovito viši i iznosio je 62.8 Mio/ml. Pokretljivost spermija je bila također statistički znakovito bolja iznosila je 57%. Morfološki su također bili u većem postotku prisutni normalni spermiji (61%), no razlika nije bila signifikantna.

Navedeni podaci su visoko alarmantni. Osobito, što osim utjecaja pesticida na reprodukcijsko zdravlje u muškaraca, jos uvijek ostaje otvoreno pitanje njihovog utjecaja na trudnoću, odnosno fetalni outcome.

 

Dr.Vesna Harni  
 

Literatura:

1. Moline JM, Golden AL, Bar-Chama N, smith E, Rauch ME, Chapin RE et al. Exposure to hazardous substances and male reproductive health: a research framework. Environ Health Perspect 2000; 108 (9):803-13
2. Carlsen E at al. Evidence for decreasing quality of semen during past 50 years. B Med J 1992; 305: 609-613
3. Oliva A, Spira A, Multigner L. Contribution of environmental factors to the risk of male infertility. Human Reprod 2001; 16 (8): 1768-1776

... ostale reference Literatura
   

 






Stranice
Aktualne teme




Newsletter



Prijavi
Odjavi





  (c) 2000-2002 Poliklinika Harni Sva prava pridržana. Uvjeti korištenja developed by lemax