ginekoloska poliklinika
dr Hesna Harni
Ginekoloske temeOnkoloske temeNeplodnost i endokrinologijaTrudocaLifestyleEkoloske teme
ginekoloske teme



















Fizikalni čimbenici ekološkog onečišćenja

Magnetno polje i spontani pobačaj | Gradski smog i fetalne malformacije
Radiofrekventno zračenje i uvealni melanom | Sunčanje i solariji


Zadnja izmjena:20.12.2001
 

Osim kemijskih čimbenika ekološkog onečišćenja, postoji čitav niz fizikalnih utjecaja koji mogu dovesti do opterećenja ne samo okoliša u kojem živimo, već i našeg zdravlja. Ovakovi fizikalni čimbenici označuju se kao fizikalna onečišćenja okoliša. Ovdje spadaju jonizirajuće zračenje, kao i električna i elektromagnetna polja.

I dok su učinci rendgenskog - jonizirajućeg zračenja veoma točno upoznati, o utjecaju električnog odnosno elektromagnetnog polja na ljudsko zdravlje se sasvim malo zna. Napredovanjem industrijalizacije i tehniziranja, elektricitet osvjetljava sva područja ljudskog življenja. Uporabom i gotovo eksponencijalnim rastom tehničkih mikrovalova (radarska postrojenja, sateliti, odašiljači), prisustvo ovih zračenja u biosferi postaje zapravo nepregledno.

Istodobno raste primjena visoko izolirajućih materijala u graditeljstvu, značajnih za elektrostatska zbivanja. Unutar vrlo kratkog vremena, razvili su se takovi tehnički uvjeti koji obuhvaćaju ne samo produkciju električne energije, nego i stvaranje magnetskih polja, elektromagnetnih promjenjivih polja niske, visoke i najviših frekvencija, pa sve do različitih vrsta jonizirajućih zračenja.

Električna i magnetna polja se dijele u dvije grupe: prirodna i tehnička električna i magnetna polja. Prirodna električna i magnetna polja obuhvaćaju:

  • magnetno polje zemlje (0,5 Gausa),
  • neutralno električno polje zraka,
  • rezonantna frekvencija zemlje (ca 10 Hz),
  • promjenjivo atmosfersko polje (0 - 30 Hz)
  • kozmički i terestrički mikrovalovi,
  • radiovalovi sa sunca i iz kozmosa,
  • infracrveno zračenje,
  • svjetlosno zračenje,
  • rendgensko i gama zračenje i
  • korpuskularna zračenja.


Za razliku od prirodnih, tehnički proizvedena električna i magnetna polja su:

  • elektrostatska polja ,
  • radio i televizijski odašiljači,
  • željeznička i tramvajska električna mreža,
  • telegrafska mreža,
  • radarska postrojenja,
  • infracrveno zračenje (npr. medicinski aparati),
  • ultrazvučno zračenje,
  • rendgensko zračenje.

Neke vrste mikrovalova ispoljavaju termički učinak na živim tkivima. Termičko zračenje ovisi o vrsti i primjeni takovih aparata, a najviše spominjan je utjecaj mikrovalova (radiovalova) mobilnih telefona na zagrijavanje unutrašnjih struktura ljudskog oka, koje pri tome može stradati. Termičko zračenje današnjih generacija mobilnih telefona je uglavnom do 8 Watt-a, kod telefona instaliranih u automobilu i do 20 Watt-a. Rijetke su zemlje koje imaju zakonski riješeno pitanje termičkog učinka tehničkih mikrovalova. U SAD su gornje granice za termički efekat 10 mW/cm2 odnosno 1 mW/cm2 kod dugotrajnije ekspozicije.

Pregled frekvencija mikrovalova:


Frekvencija


Valna duljina


Primjena


0,3 - 3,0 GHz
100 cm - 10 cm
radio, televizija, radarska postrojenja

3,0 - 30 GHz
10 cm - 1 m
radar, mikrovalna pećnice, terapija zračenjem

30 - 300 GHz
10 mm - 1 mm
radar, satelitska postrojenja, terapija zračenjem

Opisani ne-termički učinci iz eksperimenata s mikrovalovima su:

  • genetičke promjene,
  • modulacija biološkog ritma,
  • stvaranje slobodnih radikala,
  • imunološke promjene,
  • promjene u hematopoetskom sustavu i
  • promjene u aktivnosti mnogobrojnih enzima.


Opisani netermički učinci mikrovalova ovise o valnoj duljini, frekvenciji i intenzitetu mikrovalova, potom načinu pulziranja mikrovalova, veličini ozračene osobe, gustoći ozračenog tkiva, sastavu tkiva, anatomskom položaju, kao i specifičnoj osjetljivosti prema zračenju.

 

Dr.Vesna Harni  
 

Literatura:

1. Fellengerg G. Chemie der Umweltbelastung. Teubner Studienbücher Stuttgart, 1990.
2. Johansen C. Exposure to electromagnetic fields and risk of central nervous system disease in utility workers. Epidemiol 2000; 11 85): 539-43
3. Stang A, Anastassiou G, Ahrens W, Bromen K, Bornfeld N, Jöckel KH. The Possible Role of Radiofrequency Radiation in the Development of Uveal Melanoma. Epidemiol 2001; 12:7-12

... ostale reference Literatura
   

 





Stranice
Aktualne teme




Newsletter



Prijavi
Odjavi





  (c) 2000-2002 Poliklinika Harni Sva prava pridržana. Uvjeti korištenja developed by lemax