| Zadnja izmjena: 17.11.2008 |
| |
Spolno prenosive bolesti (sexually transmitted diseases
- STD) predstavljaju drugu najčešću skupinu bolesti u
žena između 15 - 45 godina. Javljaju se
s učestalosti od oko 10%, a češće se u ovoj dobnoj skupini
javljaju samo bolesti povezane s trudnoćom (15 - 20%). Ulcerativne
spolne bolesti kao sifilis postale su rijetke, a obolijevanje
od gonoreje se u zadnjih 20 godina smanjilo za 95%. Klamidije
su jedine spolno prenosive bakterije, koje su i dalje podjednako
rasprostranjene u svim dobnim skupinama. Najveći problem
predstavljaju spolno prenosivi virusi: infekcija s humanim
papiloma virusom (HPV) poprimila je epidemijske razmjere,
dok se infekcija s herpes virusom povećala pet puta u populaciji
adolescenata.
Spolno prenosive bolesti se razvijaju obično pritajeno
s dugim asimptomatskim fazama, tako da se u oboljelih ne očituju
klinički znaci bolesti, zbog čega nosioci bolesti koji za
nju uopće ne znaju, nesvjesno prenose infekciju na druge osobe.
Glavni čimbenici rizika za spolno prenosive bolesti su nedovoljna
upućenost, promiskuitet osobito kod nezaštićenog spolnog odnosa,
analni spolni odnos, loši socijalni uvjeti kao i loša zdravstvena
zaštita.
Osobiti značaj imaju STD u razdoblju adolescencije,
odnosno u populaciji tinejdžera. Američki
znanstvenici upozoravaju da je četvrtina svih STD u dobnoj
skupini od 15 - 19 godina, pri čemu najveći značaj ima velika
četvorka: klamidija, gonoreja, herpes i HPV. Glavni razlog
za porast učestalosti spolno prenosivih bolesti u mlađoj populaciji
je osim biološkog (osobita osjetljivost stanica genitalnog
sustava prema infekciji u ovom uzrastu) i kulturološko - odgojni
čimbenik.
Premda se općenito bilježi porast uporabe kondoma kod
mlađih tinejdžera, njegova uporaba je i dalje na nezavidno
niskoj razini. Većina adolescenata potcjenjuje rizik zaraze.
Nerijetko je uporaba kondoma neispravna ili dolazi do prekida
njegove uporabe s napredovanjem veze. Stariji partneri
djevojaka i mlađih homoseksualaca često neće podržati njihovu
želju za uporabom kondoma. Pa čak i kod sasvim ispravne uporabe
kondoma, neki se virusi kao što su herpes virus ili HPV mogu
prenijeti s mjesta koje kod zaražene osobe nije prekriveno
kondomom. Oralni seks također nije safe sex, pa iako
neće dovesti do neželjene trudnoće, postoji mogućnost prijenosa
spolnih infekcija, zbog čega se sve češće viđaju slučajevi
oralnog herpesa ili oralne gonoreje.
Spektar genitalnih infekcija u žena obuhvaća osim upale
rodnice (colpitis ili vaginitis) ili stidnice
(vulvitis) čitav niz oboljenja, koji se osim pojedinačno
javljaju i u uzročno - posljedičnoj vezi u različitim kombinacijama.
Upala vrata maternice (cervicitis), upala sluznice
maternice (endometritis), kao i upala jajovoda i jajnika
(salpingitis / adnexitis) su pri tome veoma
često nerazdvojivi kako u etiološkom, tako i u kliničkom odnosno
terapeutskom pogledu, te se označuju jednim izrazom zdjelična upalna
bolest (pelvic inflammatory disease - PID).
PID se javlja s incidencijom od 100 - 200 / 100.000 žena,
odnosno u dobu adolescencije: jedna od 8 djevojaka!
Kasno dijagnosticirane i neliječene spolne bolesti
mogu imati ozbiljne posljedice. Infekcija može nakon
upale jajovoda i jajnika dovesti do stvaranja ožiljkastih
promjena, apscesa i začepljenja jajovoda, pri čemu rastu
rizici za neplodnost i nastanak ektopične (izvanmaterične)
trudnoće. Rizik od neplodnosti nakon jedne epizode PID iznosi
15%, nakon dvije epizode PID 35% i nakon tri ili više epizoda
PID čak 55%. Rizik javljanja izvanmaterične trudnoće nakon
PID je povišen 7 - 19 puta. Neke spolno prenosive bolesti
poput HPV infekcije mogu izravno utjecati na nastanak raka
vrata maternice, a nekim spolnim bolestima majka može zaraziti
dijete prilikom poroda.
| Dr.Vesna Harni |
|
 |
Literatura:
1. Ghiatas AA. The spectrum of pelvic inflammatory
disease. Eur Radiol. 2004 Jan 29
2. Blake DR. Adolescent Sexually Transmitted
Diseases: Recent Developments. Curr Infect Dis Rep.
2004; 6(2): 141-148.
3.Wachter I. Jugendgynäkologie: Genitalinfektionen.
TW Gynäkologie 1996; 9: 663-664
|
|
|