| Zadnja izmjena: 22.11.2008 |
| |
Mehaničke metode kontracepcije obuhvaćaju sve mehaničke
i kemijske metode koje sprječavaju kontakt spermatozoida s
jajnom stanicom: kondom, femidon (ženski kondom),
dijafragma i cervikalna kapa. Koriste se gotovo
uvijek u kombinaciji s gelovima, tabletama ili kremama koje
imaju spermicidno djelovanje.
Klasično sredstvo mehaničke kontracepcije je kondom.
U eri prije uvođenja kontraceptivnih pilula i spirale, kondom
je predstavljao najčešće rabljeno sredstvo za zaštitu od neželjene
trudnoće. Danas se po učestalosti
uporabe, prije svega zbog opasnosti prijenosa spolnih bolesti,
nalazi na drugom mjestu. Kondom je jedino kontraceptivno sredstvo
koje istodobno štiti i od prijenosa spolnih bolesti. Stoga
predstavlja idealno zaštitno sredstvo za sve one koji imaju
spolne kontakte s više partnera ili tek započinju seksualni
kontakt s novim partnerom.
Mehanizam djelovanja je očigledan, kondom sakuplja
sjemenu tekućinu i na taj način onemogućuje svaki mogući kontakt
spermatozoida i jajne stanice. Ispravno
korišten kondom predstavlja vrlo sigurno kontraceptivno
sredstvo. Pearl Index za kondom (broj trudnoća/100
žena koje se metodom koriste godinu dana) je 3. Ženski
kondom (femidon) se nalazi na tržištu nekih zapadnih
zemalja unatrag nekog vremena, a predstavljen je tankim crijevom
od umjetnog materijala koji na svakom kraju ima gumeni prsten.
Jedan prsten se slično kao kod dijafragme stavlja duboko u
rodnicu preko vrata maternice, dok drugi prsten ostaje na
vanjskoj površini rodnice. Metoda je neuobičajena i rijetko
se koristi. Pearl Index za femidon iznosi 5.
 |
Dijafragma izgleda kao manji gumeni šeširić (Ortho
Diaphragma). Sastoji se od nešto čvršćeg gumenog prstena
preko kojeg je u vidu kupole prevučen gumeni pokrov. Koristi
se neposredno prije spolnog odnosa tako što se stavlja duboko
u rodnicu, kako bi prekrila vrat maternice i tako mehanički
spriječila prolaz spermatozoida u materničnu šupljinu. Kada
se pravilno uvede u rodnicu dijafragma leži svojim stražnjim
rubom iza vrata maternice u stražnjem forniksu (udubljenje
između vrata maternice i stražnje stijenke rodnice), dok se
prednji rub dijafragme nalazi u području uretralnog nabora.
Dijafragma se koristi u kombinaciji sa spermicidnom
kremom koja se nanosi duž ruba gumenog prstena i to sa strane
koja priliježe na vrat maternice. Najmanje šest sati nakon
spolnog odnosa dijafragma se ne smije pomicati sa svog mjesta.
Proizvodi se u različitim veličinama, što se određuje prilikom
ginekološkog pregleda. Obratite pozornost da se veličina rodnice
mijenja nakon poroda ili nakon radikalne dijete, tako da se
mijenja i veličina dijafragme. Obzirom na materijal od kojeg
je napravljena i koji s vremenom postaje porozan i može se
cijepati, rok trajanja dijafragme se procjenjuje na dvije
godine. Pearl Index za dijafragmu iznosi 6.
Cervikalna kapa izgleda slično kao dijafragma, samo
što je daleko manja, te pokriva samo vrat maternice (Fem
cap, Lea). Također se mora uvesti u rodnicu najmanje
10 minuta prije spolnog odnosa, te se koristi zajedno sa spermicidnom
kremom. Odstranjuje se najranije šest sati nakon spolnog odnosa,
a može ostati u rodnici i više dana za razliku od dijafragme.
Najveći problem kod cervikalne kape je što može za vrijeme
spolnog odnosa skliznuti, zbog čega se veoma rijetko primjenjuje.
Pearl Index za cervikalnu kapu iznosi 6 - 9.
Spermicidna sredstva se nalaze na tržištu u obliku
gelova, tableta ili krema, i primjenjuju se prije svakog odnosa
unošenjem duboko u rodnicu. Njihovi najčešći sastojci su octoxinol-9
i nonoxinol-9, koji kemijski uništavaju spermatozoide.
Mnogobrojna znanstvena istraživanja jasno ukazuju kako primjena
spermicidnih sredstava sprječava i širenje spolno prenosivih
bolesti. Već male količine nonoxinola-9 su dostatne za inaktivaciju
AIDS virusa u pokusima in vitro. Iako se ne javlja često,
svakako treba spomenuti kontaktnu alergiju koja se može javiti
u 1 - 5% žena koje koriste spermicidna sredstva. Stopa zakazivanja
je različita ovisno o sastavu, a Pearl Index se kreće
oko 6.
| Dr.Vesna Harni |
|
 |
Literatura:
1. Stagge P. Sicherheit von Kondomen. TW Gynäkologie
1996; 9:438-446
2. Nutz M. Das Diaphragma als sichere Alternative.
hautnah gynäkologie + geburtshilfe 1997; 4:163-165
3. Roddy et al. Effect of Nonoxynol-9 Gel on
Urogenital Gonorrhoea and Chlamydial Infection. JAMA
2002; Vol 287(9): 1117-1122
|
|