| Zadnja izmjena: 22.11.2008 |
| |
Operativna sterilizacija predstavlja najčešće primjenjivani
postupak definitivne kontracepcije, u prvoj liniji nakon završenog
planiranja obitelji. Jednoznačne smjernice kako u liječničkoj,
tako i u sudskoj praksi nedostaju (prisilna sterilizacija
kod djevojčica s Down-ovim sindromom). Zahvat se pravno smatra
nekažnjivim, ukoliko postoji suglasnost bračnih partnera,
odnosno postoji medicinska ili socijalno-medicinska indikacija.
Sterilizacija se izvodi u nastavku već započetog zahvata -
u nastavku na porod (carski rez), prekid trudnoće ili spontani
pobačaj ili neovisno o trudnoći. Zahvat se izvodi resekcijom
(isijecanjem) ili ligaturom (podvezivanjem)
jajovoda, stavljanjem silastičkog prstena ili clipsa
na jajovod, bipolarnom elektrokoagulacijom ili termokoagulacijom
jajovoda, odnosno histeroskopskim putem koagulacijom
intersticijskih dijelova jajovoda pomoću koagulacijske sonde.
Ovisno o postupku koristi se abdominalni put (laparoskopija,
mini-laparotomija), vaginalni put (kolpoceliotomija)
ili kroz maternicu (histeroskopija). Najčešće komplikacije
(koje su vrlo rijetke) se javljaju u vidu krvarenja ili povrede
crijeva (laparoskopska metoda), a njihova učestalost se procjenjuje
na 1%.
Ovisno o metodi, stopa zakazivanja iznosi 1 - 6/1.000 sterilizacija.
Pri tome se češće javlja izvanmaterična trudnoća (trudnoća
u jajovodu), nego maternična trudnoća. Trudnoća najčešće nastaje,
ne zbog pogrešno izvedenog ili nedovoljno dobro izvedenog
zahvata, već zbog spontane rekanalizacije ili stvaranja fistula
jajovoda.
Definitivni gubitak plodnosti putem sterilizacije može imati
za posljedicu dugotrajne psihičke smetnje, posebice kada je
odluka donešena na brzinu i bez dovoljno promišljanja, iz
emotivnih a ne racionalnih razloga. Psihičke poteškoće se
osobito javljaju kada se sterilizacija izvodi neposredno nakon
trudnoće. Otuda se mogu razumjeti i podatci o refertilizaciji:
0.5 - 2% žena nakon sterilizacije želi ponovno uspostaviti
prohodnost jajovoda. Operacija kojom se postiže refertilizacija
ovisi o metodi sterilizacije, izvodi se mikrokirurškim metodama,
a uspjeh operacije je 60 - 80%.
| Dr.Vesna Harni |
|
 |
Literatura:
1. Kuhn H. Jung-Hoffmann C. Kontrazeption. Ferdinand
Enke Verlag Stuttgart 1996.
2. Neulen J. Kontrazeption: Welche Methoden stehen
zur Verfügung? Frauenarzt 2003; 44 (3):294-298
3. ACOG practice bulletin Nr 46. Vorteile und
Risiken der Sterilisation. Frauenarzt 2004; 45 (3):204-212
|
|