| Normalni spermiogram (WHO) |
| Zadnja izmjena: |
17.1.2009 |
|
Volumen ejakulata
|
|
1,5 do 10,0 ml |
|
|
|
|
|
Koncentracija spermija
|
|
40 do 250 milijuna/ml |
|
|
|
|
|
Boja
|
|
bijela ili žućkasta |
|
|
|
|
|
Miris
|
|
poput rogačeva
ili kestenova cvijeta |
|
|
|
|
|
pH
|
|
7,2 do 7,8 |
|
|
|
|
|
Viskozitet
|
|
viseća nit do 1,5
cm traje najduže 20 sekundi |
|
|
|
|
|
Motilitet
|
|
više od 50% pokretnih
spermija |
|
|
|
|
|
Likvefakcija
|
|
nastupa 15 do 20
minuta nakon ejakulacije |
Spermiogram - analiza sjemene tekućine muškarca
predstavlja rutinsku pretragu u ispitivanju plodnosti muškog partnera
u braku bez djece. Svjetska zdravstvena organizacija (World Health
Organisation - WHO) postavlja granicu urednog spermiograma -
normozoospermia na 20 milijuna spermija/ml, od kojih se najmanje
40% progresivno kreće, a više od 30% je morfološki pravilnog izgleda.
Nasuprot tomu karakteristike spermiograma koji određuje je li
jedan muškarac plodan ili neplodan nisu jasno definirane. Ipak se
neplodnost u muškarca povezuje s koncentracijama spermija manjim od 10 milijuna/ml. Kombinira se s kulturom sjemena, kako bi se utvrdile bakterijske
i druge infekcije. Liječenje muške neplodnosti može biti hormonsko,
kirurško i drugo; nažalost do sada liječenje muškog partnera nije pokazalo očekivane rezultate. Razvitkom
tehnika umjetne oplodnje omogućena je oplodnja
jajne stanice i u slučajevima s minimalnim brojem spermija.
Ukoliko je koncentracija spermija niža od 20 milijuna/ml,
takav nalaz se označuje s oligozoospermia. Ukoliko je pokretljivost
spermija niža od 40%, ovakav nalaz se označuje kao asthenozoospermia.
Terathozoospermia je stanje u kojem je udio morfološki pravilnih
spermija manji od 30%. Ukoliko uopće nema spermija u ejakulatu radi
se o azoospermiji.
| Dr.Vesna Harni |
|
 |
Literatura:
1. Guzick DS, Overstreet JW et al. Sperm Morphology,
Motility and Concentration in Fertile and Infertile Men. N
Engl J Med 2001; 345 (19):1388-1393
2. Michelmann HW. Therapie der andrologischen Subfertilität:
Sind spermatologische Minimalkriterien sinnvoll? TW Gynäkologie
1996; 9:186-188
3. Oliva A, Spira A, Multigner L. Contribution of enviromental
factors to the risk of male infertility. Human Reprod 2001;
16 (8):1768-1776
|
| |
|
|
