Menstruacijski ciklus | Izostanak ovulacije | Oštećenja jajovoda Anomalije u razvitku spolnih organa | 3D galerija: anomalije uterusa

Oštećenje stijenke jajovoda ili potpuna neprohodnost jajovoda ("začepljenje jajovoda") onemogućuju na mehanički način ostvarenje kontakta između muške i ženske spolne stanice. Najčešće je posljedica upale uzrokovane spolno prenosivim mikroorganizmima (klamidija, gonokok, mikoplazme), ali može nastati i kao posljedica nekih drugih bolesti - primjerice tuberkuloze, gnojne upale slijepog crijeva ili endometrioze. Učestalost oštećenja, odnosno mehaničke opstrukcije jajovoda je u proteklih dvadesetak godina smanjena za gotovo 15%, i u ukupnoj neplodnosti žena čini oko 30%. Razlozi ovog smanjenja leže svakako u povećanoj edukaciji mladih o spolno prenosivim bolestima i raširenoj uporabi kondoma, ali i mogućnosti korištenja mikrokiruških tehnika u liječenju oštećenih jajovoda, kao i ranog liječenja zdjelične upalne bolesti.

Mehanička oštećenja jajovoda koja nastaju usljed njihove upale obuhvaćaju cijeli spektar različitih mogućnosti oštećenja: jajovodi mogu biti oštećeni cijelom duljinom, ili samo na početku ili kraju, ili su pak oštećene fine trepetljike koje prihvaćaju ovuliranu jajnu stanicu.

Mogućnost dijagnostike: U provjeri prohodnosti jajovoda koriste se kontrastne metode: histerosalpingografija (HSG) i histerosalpingo-sonografija (HSSG). U oba slučaja kontrastno sredstvo se ubrizgava u maternicu i jajovode, a prohodnost genitalnog sustava ispituje rendgenskim slikanjem ili ultrazvučnim putem. Izravan uvid u patološke promjene omogućuje laparoskopija (LPSC). Kod laparoskopije se optičkim instrumentom ulazi u trbušnu šupljinu i izravno promatra izgled, položaj i prohodnost jajovoda, uz istodobnu mogućnost proširenja dijagnostičke u terapijsku metodu: ovo je naime najčešći put mikrokirurške intervencije.

Liječenje: Neprohodnost jajovoda liječi se na dva načina: mikrokiruškim zahvatom ili metodama umjetne oplodnje. Mikrokirurški zahvat koji se obavlja finim sitnim instrumentima pod mikroskopom ili laparoskopskim putem ima uspješnost i do 40 posto. Tom prilikom se odstranjuju cistične promjene na jajnicima ili ljušte priraslice koje sljepljuju jajovode ili jajnike uz stijenku crijeva ili male zdjelice. Zahvat se preferira kod mlađih osoba i jednostavnijih oštećenja jajovoda, a uspješna operacija predstavlja trajno rješenje problema oštećenih jajovoda.

Dr.Vesna Harni

Literatura: 1.Kleinstein J. Neue Konzepte der Sterilitätsbehandlung in der täglichen Praxis. Klinik für Reproduktionsmedizin und gynäkologische Endokrinologie, Otto von Guericke Universität Magdeburg, 1997. 2. Runnebaum B. Rabe T. Gynäkologische Fortpflanzungsmedizin. Springer Verlag Berlin Heidelberg New York 1994. 3. Ludwig M, Diedrich K. Moderne Aspekte der Reproduktionsmedizin. Gynäkologe 2002; 35:861-866 ... ostale reference