| Zadnja izmjena: |
17.1.2009 |
Metode umjetne ili potpomognute (asistirane)
oplodnje obuhvaćaju metode kojima se kontrolira i potpomaže ne samo
oplodnja jajne stanice, već i transport oplođenih zametaka, implantacija
i razvitak trudnoće. Temelj uspješnosti svih tehnika umjetne oplodnje
je pravilno sazrijevanje jedne ili više jajnih stanica uz kvalitet
postupka u biološkom laboratoriju. Sve metode umjetne oplodnje mogu
se vršiti u prirodnom menstruacijskom ciklusu ili u ciklusu sa stimuliranom
ovulacijom. Uzevši ukupno, pojedinačni uspjeh - uspjeh po
jednom ciklusu za bilo koju metodu umjetne oplodnje iznosi 12 -
45%. Zbirni uspjeh kroz 4 - 6 ciklusa iznosi 45 - 75%. Trudnoće
nakon metoda umjetne oplodnje opterećene su povišenim rizikom spontanog
pobačaja, kao i kasnijih komplikacija u trudnoći, dok se kongenitalne
malformacije i kromosomske anomalije javljaju s jednakom učestalosti
kao u spontano začetim trudnoćama.
Inseminacija: Unošenje specijalno pripravljene sjemene tekućine
supruga ili partnera u ženski spolni sustav (rodnicu, najčešće maternicu
ili jajovode), pri čemu je temeljni preduvjet za inseminaciju neoštećeni
i prohodni jajovodi. Najčešći razlog za inseminaciju je smanjena
plodnost muškog sjemena - mala ili slabija pokretljivost spermija,
nepovoljan kvalitet sluzi vrata maternice ili protutijela protiv
spermatozoida, kao i kod nepoznatog uzroka. Može se provoditi u
prirodnom ciklusu ili uz kontroliranu stimulaciju ovulacije. Uz
ciklus monitoring: ultrazvučna folikulometrija i LH timing,
uspješnost ove metode iznosi 15 - 20%. Osim homologne inseminacije,
ukoliko je nalaz spermiograma nepovoljan, može se pribjeći heterolognoj
inseminaciji uz posudbu sjemena iz banke sperme. Uspješnost
je 12 - 15% po ciklusu, zbirni uspjeh iznosi 55 - 70%.
GIFT (gamete intrafallopian transfer):
Aspiracija zrele jajne stanice tijekom operacijskog zahvata (laparoskopija)
i dodatak specijalno pripravljene sjemene tekućine, te vraćanje
mješavine spermatozoida i jajne stanice istim putem u jajovod. Iako
je uspjeh kod ove metode 35 do 40%, metoda se rjeđe primjenjuje
jer zahtijeva operacijski zahvat, kao i potpuno zdrave jajovode.
ZIFT (zygote intrafallopian transfer): Aspiracija
zrele jajne stanice na isti način kao kod GIFT-a ili transvaginalnim
putem, te inkubacija jajne stanice sa spermatozoidima kroz 24 sata.
Oplođena jajna stanica (zigota) vraća se potom u jajovod.
Primjenjuje se rijetko, kod nešto lošijeg nalaza spermiograma, a
uvjet je kao i kod GIFT-a intaktnost jajovoda.
IVF (in vitro fertilisation) - oplodnja u epruveti:
Aspiracija zrele jajne stanice se vrši transvaginalnim putem, bilo
u prirodnom ciklusu ili nakon indukcije ovulacije (najčešće rFSH
+ GnRH agonisti). Inkubacija jajne stanice sa specijalno pripravljenim
sjemenom je nešto dulja i traje 48 sati, a zametak se u stadiju
od 4 do maksimalno 8 stanica vraća tankim kateterom u maternicu
(embriotransfer). Uspjeh metode je 15 - 45%, zbirni uspjeh
iznosi 60 - 80%. Uspješnost postupka opada nakon 38. godine života,
a nakon 40. godine je 3 - 4 puta niža. Ukoliko svi zametci nisu preneseni
u maternicu, pohranjuju se u tekućem dušiku na -196 °C (krioprezervacija)
i čuvaju do 5 godina. Zametci se po potrebi mogu odmrznuti i u fazi
žutog tijela prenijeti u maternicu (krio-embriotransfer).
Uspješnost ovog postupka je 8 - 15% u jednom ciklusu.
|
ICSI (intracytoplasmatic spermatozoa injection) -
mikroinjekcija: Najuspješnija i najčešće rabljena tehnika
mikromanipulacije s gametama koja se primjenjuje kod teških oblika
muške neplodnosti (oligo, astheno i oligoasthenozoospermia) ili
ukoliko ne dolazi do oplodnje drugim tehnikama umjetne oplodnje.
Kod ovog postupka se nakon aspiracije jajne stanice, specijalnim
postupkom - mikromanipulacijom ili mikroinjekcijom svega jedan spermatozoid
ubrizga u jajnu stanicu, koja se kao kod IVF potom inkubira te u
stadiju 4 do 8-staničnog zametka vraća u maternicu. Prednosti ove
metode je što se mogu korisititi spermatozoidi dobiveni i mikrokiruškim
putem, tehnikama TESA, MESA i PESA. Oplodnja stanica iznosi oko
60 - 70%, a uspješnost metode je 25 - 40% po embriotransferu. Premda
je zvanični stav kako djeca iz trudnoća nakon ICSI nemaju veću učestalost
kongenitalnih anomalija niti kromosomskih abnormalnosti, novija istraživanja
stavljaju sumnju na ovu tvrdnju.
| Dr.Vesna Harni |
|
 |
Literatura:
1. Diedrich K, Felberbaum R, Baumann P. Assistierte
Reproduktion - Ein Überblick. Gynäkologe 1996; 29: 413-419
2. Küpker W. Intrazytoplasmatische Spermatozoeninjektion.
TW Gynäkologie 1996; 9:178-185
3. Al-Hasani S, Ludwig M et al. Intrazytoplasmatische
Spermieninjektion nach MESA oder PESA und TESE. gyn 1996,
1:58-66.
|
|