Žene današnjice provedu najmanje trećinu svog života u menopauzi, a mnoge i polovicu s obzirom na očekivanu duljinu života. Menopauza nije bolest, to je prirodno stanje organizma, ovisno o velikom broju čimbenika, od kojih su kulturološki i socio-ekonomski čimbenici najbitniji, ako izuzmemo fiziološke. Žene različitog podneblja, različite kulture potpuno drugačije doživljavaju ovo razdoblje. Tegobe koje se javljaju su individualne, mogu biti: blage, srednje, jake i teške. Rezultati ispitivanja koje se provodi u SAD, a koji su objavljeni u srpnju 2002. godine, ponovo su otvorili pitanje, da li postoje i drugi načini osim hormonske nadomjestne terapije?

Žene Dalekog Istoka ne znaju za premenstrualni sindrom (PMS) i tegobe u menopauzi, a u tim zemljama je i izuzetno niska pojavnost raka dojke, uterusa i prostate. Uzrok tome je i njihov način prehrane u kojem se svakodnevno koristi soja, i to kroz cijeli život. Soja sadrži fitoestrogene.

Liječenje biljem - fitoterapija uz današnje spoznaje, odnosno potvrde djelotvornosti biljaka koje su tisućama godina bile u uporabi, teško se mogu svrstavati u alternativu, premda kod nas naši liječnici (uz časne izuzetke) to smatraju folklorom bez znanstvenog temelja. Fitoterapeutici se proizvode kao i svi ostali lijekovi po pravilima dobre proizvođačke prakse (DPP). U mnogim Europskim zemljama takve lijekove propisuju liječnici i propisuju se na teret zdravstvenog osiguranja.

Biljka sadrži velik broj različitih kemijskih supstancija, ovisno o nizu čimbenika. O tlu na kojem raste, o godišnjem dobu kad se bere, o klimi pojedine godine, o vremenu branja. Biljka je živi organizam, koji bitno kemijski mjenjamo branjem, nekada je to poželjno, a nekada to moramo spriječiti. Sušenje je proces u kojem ponovo dolazi do kemijskih promjena, a one nastaju i uporabom različitih otapala da bi se pojedini sastojci mogli ekstrahirati. Sve su to razlozi zašto službena medicina odbija često koristiti bilje kao lijek, jer ne zadovoljava osnovni uvjet za ciljanu terapiju - točno određenu koncentraciju aktivne komponente.

Riješenje su standardizirani pripravci koji se danas koriste. Mnogi lijekovi bez kojih ne možemo zamisliti današnjicu sintetizirani su na temelju sastojaka iz biljaka i tisućljetnog iskustva o djelotvornosti. Međutim proizvodnja sintetskih lijekova je jeftinija, a i dobiva se supstancija točno definiranog sastava. To je i bio razlog da su se biljke prvo koristile kao ishodišne sirovine iz kojih su se potom dobivale čiste supstancije. Tako se dobila i prva kontracepcijska pilula iz biljke divlji jam, koja se koristi u narodnoj medicini kao lijek za menopauzalne teškoće. Današnja saznanja su međutim potpuno drugačija, danas se zna da upravo činjenica da je biljka kemijska smjesa i to ne slučajna, daje ukupnost njenog djelovanja, i to se smatra njenom prednošću.

Fitoestrogeni su spojevi koji se nalaze u biljkama, a djeluju poput estrogena, na što upućuje samo ime fito = biljka i estrogen. Pojavljuju se u više od 300 biljaka, u 16 različitih vrsta, a po kemizmu su vrlo različiti. Do sada ih je otkriveno dvadesetak, a najispitavaniji su izoflavoni i lignani. Djelovanje im može biti estrogensko ili antiestrogensko, ovisno o količini estrogena u organizmu. U menopauzi kad žena ima manje endogenih estrogena, fitoestrogeni se vežu na slobodne receptore djelujući kao estrogeni, a u reproduktivnom razdoblju žene kad je normalni ili povišeni nivo endogenih estrogena, fitoestrogeni se natječu za receptorska mjesta, odnosno djeluju kao antiestrogeni (smanjuju ukupnu količinu estrogena). Nakon unosa u organizam (kroz hranu ili ljekovite pripravke) apsorbiraju se i podliježu kemijskim promjenama. Fitoestrogeni kod muškaraca ometaju pretvaranje testosterona u dihidrotestosteron i time usporavaju rast tkiva prostate, odnosno djeluju preventivno na karcinom prostate.

Tegobe u menopauzi nastaju zbog smanjenog izlučivanja hormona i uporaba fitoestrogena dovodi do smanjenja tegoba bez povećanog rizika od karcinoma dojke. Jedan od najznačajnijih faktora u nastanku karcinoma dojke je duljina vremena ekspozicije žljezdanog epitela dojke i okolnog tkiva estrogenima. Razlikuju se endogeni i egzogeni estrogeni. Egzogeni estrogeni ili ksenoestrogeni su tvari koje na staničnoj razini ispoljavaju estrogensko djelovanje. O čemu ovisi djelotvornost fitoestrogena?

• dozi
• količini endogenih estrogena
• spolu i
• općem zdravstvenom stanju

GLYCINAE MAX, Leguminosae - SOJA

Soja je u uporabi na Dalekom Istoku tisućama godina i kao hrana i kao lijek. Soja u Europu dolazi tek u 18 st., a kod nas u 19 st. i to kao uljarica i kao stočna hrana. Na zapadu se koristi za ljudsku ishranu tek kojih tridesetak godina i to najviše među vegetarijancima i makrobiotičarima.
Soja je biljka koja spada u tzv. nutraceuticals odnosno funkcionalne namirnice. Ona je hrana i ona je istovremeno lijek. Soja sadrži 50% proteina, koji su po svom sastavu najsličniji životinjskim. Sadrži 18% ulja i to 85% nezasićenih masnih kiselina (50% linolne i 8% linolenske kis.) Sadrži značajne količine lecitina i vitamina E. Soja sadrži 20% vlakana (50% hemiceluloze, 30% pektina, 5% celuloze). Sadrži izoflavone: genistein i daidzein. Soja sadrži značajne količine bora, minerala koji podiže nivo 17-ß estradiola.
Uzimanjem soje značajno se snižava nivo kolesterola, smanjuje se nivo low density lipoproteins (LDL), a raste high density lipoproteins (HDL) za 10 - 20%.
Soja usporava progresiju aterosklerotičnih promjena na krvnim žilama i pokazuje kardioprotektivni efekt.

CIMICIFUGA RACEMOSA, Rannunculaceae

To je biljka američkih Indijanaca, koja se oduvijek koristila za regulaciju menstrualnog ciklusa kod žene. Ime joj dolazi od latinske riječi cimex =stjenica i fugere = bježati, zbog neugodnog mirisa.
Sadrži fitoestrogene: izoflavon formononetin, triterpenski glikozid aktein, salicilate, izoferulnu kiselinu, sterole, alkaloide.
Reducira sekreciju hormona luteinizacije (LH) i uklanja vazomotorne simptome: navalu vrućine, noćno znojenje i smanjuje suhoću maternice.

TRIFOLIUM PRATENSE, Papilionaceae - CRVENA DJETELINA

To je biljka naših livada i pašnjaka. Ime joj dolazi od latinske riječi: tres = tri i folium = list, zbog trodjelnog lista. Dušična biljka, koja preko svojih nodula obogaćuje tlo dušikom.
Sadrži fitoestrogene: biokanin, genistein, daidzein, formononetin. Sadrži još kumarine, salicilnu kiselinu, eterično ulje.
Doza je za infuz 6 - 12 g dnevno, odnosno za ekstrakt 20 - 30 kapi tri puta dnevno.

VITEX AGNUS CASTUS, Verbenaceae - KONOPLJIKA, DIVLJI BIBER

Prirodno stanište ove biljke je južna Europa i Mediteran, ali se uzgaja kao ukrasna biljka u cijelom svijetu. Sadrži iridoglikozide: agnusid, aucubin, eurostosid, flavone: casticin, isovitexin, orientin, eterično ulje s cineolom i pinenom.
Ova biljka djeluje na nivo progesterona i snizuje nivo prolaktina. Još je Dioskorides u I st. koristio ovu biljku za zaustavljanje izlučivanja mlijeka.
Primjenjuje se u perimenopauzi za zaustavljanje krvarenja ili kod nepravilnih mjesečnica. Dnevna doza je 3 x dnevno 40 mg. Rezultati su vidljivi nakon uporabe kroz nekoliko ciklusa.

ANGELICA SINENSIS, DONG QUAI, Umbelliferae - ANĐELIKA

Anđelika je visoka, uspravna, višegodišnja biljka koje kod nas ima mnogo na Plitvičkim jezerima. Ima ugodan miris i slatkastokiseli okus.
Sadrži: ligustilid, butilftalid, butilenftalid, kumarine: bergapten, imperatorin, oksipeucedanin, ostol, psoralen, angelol. Kumarini djeluju kao spazmolitici, dilatiraju krvne žile pa smanjuju valove vrućine, naročito povremene. Poboljšavaju cirkulaciju . U narodu se opravdano koristila ova biljka za olakšavanje poroda. Polisaharidi djeluju imunostimulirajuće (na produkciju interferona i leukocita).
Kontraindicirana je kod hipermenoreje, trudnoće u prvom trimestru, a oprez je potreban kod uzimanja antikoagulansa.

GLYCYRRHIZA GLABRA, Papilionaceae - SLADIĆ, SLATKI KORIJEN

Samonikla raste u Sredozemlju, a uzgaja se u cijelom svijetu. Pisani tragovi o uporabi ove biljke datiraju još iz Egipta.
Sadrži: flavonoide: likvirizin, izolikvirizin, saponine: glicirizin (triterpenski glikozid koji je slađi 50 puta od šećera), kumarine. Ova se biljka zbog svog slatkastog okusa koristi kao korigens i sadrži je veliki broj proizvoda (bomboni, bezreceptni lijekovi, kineska hrana) pa je potreban oprez kod njene primjene. Ona uzrokuje gubitak kalija, pa može doći do hipokalijemije, usporava rad štitne žljezde, mijenja srčani ritam, a može doći i do interakcije s protuupalnim nesteroidnim lijekovima (NSAID).

HUMULUS LUPULUS, Cannabaceae - HMELJ

Hmelj potječe iz istočne Europe, a u kulturi je rasprostranjen po cijelom svijetu.
Sadrži gorke tvari humulon i lupulon, prenilflavonoide: ksantohumol, izoksantohumol, desmetilksantohumol, 6- i 8- prenilnaringenin i 6-geranil-naringenin, sedativno djelovanje pripisuje se 2-metil-3-buten-2-olu, koji se nalazi u eteričnom ulju.

LINUM USITATISSIMUM, Linaceae - LAN

Uporaba lanenog sjemena datira još od 5000 g p.n.e. iz Mezopotamije. Uzgaja se kao sirovina za dobivanje ulja. Ulje sadrži nezasićene masne kiseline omega-3 (alfa-linolensku kiselinu, eikopentaenična kiselina - EPA) iz kojih nastaju supstancije hormonskog djelovanja koje su uključene u niz važnih bioloških funkcija. Sadrži tokoferol koji djeluje kao antioksidans.
Lan je jedan od najbogatijih izvora lignana koji pokazuju estrogeno djelovanje. Lan ukupnošću svog sastava ublažava neurovegetativne simptome menopauze, smanjuje nivo kolesterola, te preventivno djeluje na aterosklerozu.

MEDICAGO SATIVA, Papilionacaeae - LUCERNA

Zeljasta biljka naših livada, koja se mnogo uzgaja kao hrana životinjama, zbog svojih nutritivnih vrijednosti.
Rasprostranjena je po cijelom svijetu. Na Istoku je zovu kraljem bilja.
Sadrži izoflavone: formometin, kumestrol, fitoaleksin, alkaloide: asparagin, trigonelin.

DIOSCOREA VILLOSA, Dioscoreaceae - DIVLJI JAM, KINESKI KRUMPIR

Pripada skupini vrlo raširenih tropskih i suptropskih zeljastih biljaka povijuša, čiji korijen služi kao hrana. Koristi se kao lijek još od vremena Asteka i Maya. Ova biljka je izvorna sirovina za sintezu progesterona i kortizona. Metabolički put prijetvorbe međutim moguć je samo u laboratoriju, a ne i u organizmu čovjeka, pa je neosnovana njena česta primjena kod menopauzalnih tegoba.

HYPERICUM PERFORATUM, Guttiferae - GOSPINA TRAVA, KANTARION

Gospina trava je naša česta biljka, a uzgaja se po cijelom svijetu.
Sadrži hipericin, flavonoide: kemferol, kvercetin, rutin, amentoflavon, luteolin.
Kontraindicirana je uporaba ove biljke kod trudnica, kod osoba koji su na antidepresivima, na statinima, blokatorima kalcijevih kanala, antikoagulansima

CRATAEGUS OXYACANTHA, Rosaceae /
CRATAEGUS MONOGYNA, Rosaceae - GLOG

Glog je grmolika biljka umjerenog pojasa. Djelotvorne supstancije iz ove biljke su: flavonol-O-glikozid (rutin, hiperozid), flavon-C- glikozid (viteksin, viteksin-2-ramnozid), procijanidini (flavani), fenolkarbonske kiseline i triterpenske kiseline, amini, ksantini.
Koristi se kod blagih stenokardičnih i bradikardičnih tegoba, kakve su najčešće u menopauzi.

OENOTHERA BIENNIS, Oenotheraceae - NOĆURAK

Ova se biljka lijepih cvijetova od davnina koristila kao hrana i kao lijek. Sjeme sadrži 25% ulja s omega-6-kiselinama (gama-linolenskom kiselinom i linolnom kiselinom).
Ovo se ulje obično standardizira na 8% gama - linolenske kiseline.
Biološka aktivnost stanice, a time i naše zdravlje ovisi o masnoćama, ali ne bilo kojim masnoćama. Bitna je ravnoteža između omega-6 i omega-3 kiselina.

Kako prirodnim putem, bez tegoba ući u menopauzu?
Kvaliteta življenja u trećoj dobi ovisi o načinu življenja, izloženosti stresu, ishrani i fizičkoj aktivnosti tijekom cijelog života, pa tako i razdoblje menopauze. To znači smanjiti unos zasićenih masnoća, a povećati unos nezasićenih, povećati tjelesnu aktivnost, ne pušiti, hraniti se cjelovitim žitaricama, svježim voćem i povrćem, unositi dovoljno hrane sa vlaknima i jesti dnevno soju. Smanjiti unos pića sa ugljičnim dioksidom, jer sadrže velike količine fosfora, koji onda dovodi do povećanog gubitka kalcija, odnosno povećane resorpcije kostiju. Jesti što manje hrane životinjskog porijekla koja je uzgojena, jer sadrži izuzetno visoke količine hormona. I ono najvažnije, usporiti životni ritam. To su ujedno i preporuke za prevenciju karcinoma dojke, kao i za smanjenje rizika nastanka kardiovaskularnih bolesti.

Biljni preparati u našim ljekarnama

Mr.pharm Ines Buhač
	Literatura: 1. Barrett, J. Phytoestrogens: Friends or foes? Environmental Health Perspectives 1996: 104:478-82. 2. Costello, C. H., and E.V.Lynn. Estrogenic Substances from Plants: Glycyrrhiza Glabra. J Am. Pharmaceutical Soc. 1950;39: 177-180. 3. Raven P., Evert R., Eichorn S., Biology of Plants, W.H.Freeman and Company, New York, 1999. ... ostale reference