Konizacija je dijagnostički i istodobno terapijski postupak prilikom kojeg se uzima dublji isječak vrata maternice u vidu konusa. Površina vrata maternice predstavlja pri tome bazu konusa, a cirkularni rez se vodi i kontrolira uz pomoć Schillerove jodne probe ili kolposkopski. Veoma je bitno da se sve sumnjive promjene nađu unutar baze konuse. Dubina i širina ovoga konusa ravna se osim prema Schillerovoj probi ili kolposkopskom nalazu, i prema životnoj dobi pacijentice.

Po pravilu je konus plitak i široke baze kod mlađih pacijentica. Kod starijih pacijentica konus može biti i uže baze, ali se zato pruža visoko u cervikalni kanal gotovo do samog unutrašnjeg ušća vrata maternice. Uz konizaciju se ranije obavezno obavljala i frakcionirana kiretaža, danas je to fakultativni zahvat uz konizaciju, rezerviran za peri- i postmenopauzalne pacijentice.

Konizacija

Konus se potom u cijelosti fiksira i postupno, u serijama od najmanje 12 blokova uz dodatni endocervikalni rez histološki obrađuje. Samo na ovakav način može se u potpunosti procijeniti ponašanje neoplazije. Pri tome je vrlo važna informacija da li tretirana promjena zahvaća ili ne zahvaća rubove konusa. Ukoliko su rubovi konusa slobodni, tada je konizacija i konačni zahvat. Ako promjena zahvaća neki od rubova, liječenje se ne smatra završenim. Potrebno je načiniti ili rekonizaciju ili histerektomiju, ovisno o starosti pacijentice, kontrolnom PAPA testu i želji pacijentice za daljnjim rađanjem.

Klasična konizacija podrazumijeva odstranjenje tkiva kirurškim nožem - skalpelom, pa se stoga naziva i kirurška konizacija ("Messerkonisation"). Ukoliko se umjesto kirurškog noža koristi laserski zrak, ovaj tip konizacije se označava laserska konizacija ("Laserkonisation"). U novije vrijeme veoma popularna metoda konizacije je elektrokirurška resekcija transformacijske zone vrata maternice uz pomoć metalne omčice i visokofrekventne struje, tzv. LEEP (Loop Electrosurgical Excision Procedure) ili LLETZ / LETZ (Large Loop Excision of the Transformation Zone).

Prednosti ove tehnike su jednostavnost zahvata, kraće vrijeme operacije, mogućnost ambulantnog zahvata, kao i manje postoperacijske tegobe. Zona nekroze na rubovima preparata kod korektnog izvodjenja LLETZ odgovara otprilike onoj kao kod CO2-laserske tehnike, pri čemu se lateralno oštećenje tkiva smanjuje s primjenom većih frekvencija, tako da histološka procjena rubova preparata ne bi smjela predstavljati problem.

Rane komplikacije konizacije su naknadno krvarenje (ca 4%), kao i upalni procesi u maloj zdjelici (parametritis, adneksitis). Kasne posljedice su stenoza cerviksa (suženje kanala vrata maternice) s mogućnošću ograničenja koncepcije ili otežanog otvaranja vrata maternice prilikom porođaja. U moguće komplikacije ubraja se i insuficijencija cerviksa - prijevremeno otvaranje vrata maternice tijekom naredne trudnoće, što može biti razlog spontanom pobačaju ili prijevremenom porođaju. Obje vrste komplikacija su rezultat veoma visokog konusa, zbog čega se kod mlađih žena konus izrezuje što je moguće pliće.

Dr.Vesna Harni

Literatura: 1. Rheintaller A. Kommentar zur ACOG Committee Opinion. Die Bedeutung der elektrochirurgischen Schlingenresektion bei der Beurteilung von abnormalen Pap-Test, Seminar des Frauenarztes, Frauenarzt 1998; 3:451-453 2. Beck L, Berg D, Leidenberger E, Pfleiderer A. Die Früherkennung des Zervixkarzinoms. Gynäkologe 1996; 29:781-794 3. Silz T, Sudik R, Pöschel B. Differenziertes Vorgehensweise bei suspekten Zytologiebefunden der Cervix uteri, gyn 1996; 1:30-32 ... ostale reference