HPV infekcija | CIN | PAPA test | Kolposkopija | Konizacija | LETZ Stadiji raka vrata maternice | Liječenje raka vrata maternice

U gotovo svim zemljama svijeta zadnjih godina se bilježi konstantan pad učestalosti raka vrata maternice, što je prije svega zahvaliti poboljšanoj ranoj dijagnostici predstadija i promjena koje prethode predstadijima raka vrata maternice. Ranijih godina je rak vrata maternice činio i do 70% svih genitalnih karcinoma, dok se danas računa s učestalošću od nekih 35 - 50% svih genitalnih karcinoma žena s tendencijom daljnjeg pada.

U Europi se pojavnost raka vrata maternice kreće od 12 - 30/100.000 žena, a posljednji podatci Zavoda za javno zdravstvo RH govore o incidenciji raka vrata maternice od 16/100.000 žena u Republici Hrvatskoj. Rak vrata maternice ne spada u 5 vodećih malignoma u žena u našoj zemlji. Ipak je još uvijek najčešće dijagnosticirani malignom u žena od 20 - 29 godina, te drugi najčešće dijagnosticirani malignom u skupini žena od 30 - 39 i od 40 - 49 godina.

Predisponirajući rizični čimbenici u nastanku raka vrata maternice su:

• rani seksualni kontakt;
• česta promjena partnera;
• promiskuitet;
• loša genitalna higijena;
• niži socijalno ekonomski status;
• HPV (Humani Papilloma Virus) i HSV-2 (Herpes simplex Virus) infekcija;
• veći broj poroda.

Osobita uloga u nastanku raka vrata maternice pripisuje se HPV infekciji (high-risk tipovi: 16 i 18), pri čemu se istodobno odigravaju 2 procesa. Integracijom viralne DNK u stanični genom, osobito produkcijom E6 i E7 viralnih proteina stimulira se i održava stanična dioba koja je neophodna za nastanak i rast karcinoma. Drugi proces je inaktivacija tzv. supresorskih gena stanice koji normalno učestvuju u procesu supresije viralnih gena i inhibiciji produkcije viralnih proteina. U isključivanju djelovanja supresorskih gena značajnu ulogu igraju pušenje kao i druge kronične infekcije vrata maternice (HSV kao i vjerojatno klamidijska infekcija).

Razvitak raka vrata maternice odvija se u oko 90% slučajeva preko predstadija i u oko 10% bez ikakvih predznaka (spray - karcinom). Predstadij raka vrata maternice je CIN 3 (teška displazija i CIS: Carcinoma in situ). Displazija označuje smetnje u razvitku i sazrijevanju epitela vrata maternice s različitim stupnjem stanične atipije, koja podrazumijeva nepravilan izgled jezgre, nepravilnu veličinu jezgre, nepravilan odnos jezgre i citoplazme, promjene u kromatinu.

Kod teške displazije poremećeni rast stanica se nalazi u više od 2/3 debljine epitela, kod CIS promjene zahvaćaju cijelu debljinu epitela. Razlika između CIS i invazivnog karcinoma je histološke naravi: kod CIS je još uvijek intaktna bazalna membrana - tanka membrana koja dijeli epitel od subepitelnog vezivnog tkiva u kojem se nalaze limfne i krvne žile (stroma). Kod invazivnog karcinoma dolazi do prodora atipičnih (malignih) stanica kroz bazalnu membranu.

Histološki se u 90 - 95% slučajeva radi o karcinomu pločasto-slojevitog epitela: skvamozni karcinom ili planocelularni karcinom vrata maternice. U 5% slučajeva nastaje adenokarcinom vrata maternice i u 0 - 5% slučajeva ostali karcinomi (najčešće karcinom rezervnih stanica). Prema Wentz-u se razlikuju tri stupnja zrelosti ovih karcinoma (grading):

• G1 - visoko diferencirani karcinom;
• G2 - umjereno diferencirani karcinom i
• G3 - nediferencirani karcinom.

Prema WHO razlikuju se:

• Keratinizirajući karcinom (G1) i
• Ne-keratinizirajući karcinom:
  • karcinom velikih stanica (G2) i
  • karcinom sitnih stanica (G3).

Simptomi raka vrata maternice ovise kako o stupnju raširenosti tumora, tako i o stadiju bolesti. Predstadiji raka vrata maternice obično ne pokazuju nikakove, a rani stadiji tek neke simptome. Ove promjene se obično otkrivaju slučajno prilikom redovitih godišnjih konzultacija. Uznapredovali stadiji u oko 90% slučajeva pokazuju jasne simptome.

Kardinalni simptom kod raka vrata maternice je nepravilno krvarenje. Nepravilno krvarenje se javlja kao međukrvarenje ili smeđkast iscjedak, ali i kao krvarenje u postmenopauzi i prije svega kontaktno krvarenje (krvarenje kod spolnog odnosa ili prilikom defekacije). Drugi važni simptom je pojava sukrvavog iscjetka, obično neugodnog mirisa. Pored ovih simptoma mogu se javiti bolovi u donjem dijelu trbuha koji se mogu širiti u različitim pravcima (obično u uznapredovalim stadijima s zahvaćenošću susjednih organa).

Dijagnoza raka vrata maternice postavlja se na temelju:

• ginekološkog pregleda u spekulima (invazivni karcinom);
• citološkog nalaza: PAPA test, čiji se senzitivitet procjenjuje na 80 - 90% (učešće lažno pozitivnih rezultata 10 - 15%);
• kolposkopije: metoda promatranja površine vrata maternice uz povećanje od 6 - 40 puta;
• biopsije: ciljano uzimanja isječka sa sumnjivih dijelova vrata maternice uz histološku analizu i
• konizacije: dijagnostičko-terapijski postupak kada se u vidu konusa uzima manji ili veći dio vrata maternice i potom šalje za histološku analizu.
  

Klinička dijagnostika obuhvaća osim navedenih i sljedeće metode: cistoskopija, rektoskopija, kolonoskopija, intravenozni urogram, ultrazvuk, CT, evtl. scintigram male zdjelice odnosno trbuha. Tumorski biljezi značajni za skvamozni karcinom vrata maternice su: SCC i CEA. Metode kliničke dijagnostike služe za točnu preoperativnu procjenu stadija bolesti, kao i određivanje adekvatnog tretmana ovisno o stadiju bolesti.

Prognostički kriteriji:

Izlječenje od raka vrata maternice, mjereno s 5-godišnjim preživljavanjem iznosi u stadiju 0: 100%, u stadiju I: 75% (stadij Ia: 98%), stadiju II: 50%, stadiju III: 25% i stadiju IV: 0-5%.

Dr.Vesna Harni
	Literatura: 1. Leodolter S. Zervixkarzinom. Öster Ärztezeitung 1998; 4:32-37 2. Beck L, Berg D, Leidenberger E, Pfleiderer A. Die Früherkennung des Zervixkarzinoms. Gynäkologe 1996; 29:781-794 3. Bradley JP: Quickreview: Cervical Cancer. The Internet J Gynecol Obstet; 2002; (1):2 ... ostale reference