Epitelni tumori jajnika | Neepitelni tumori jajnika | Tumorski biljezi Stadiji raka jajnika | Liječenje raka jajnika

Epitelni tumori jajnika čine najveću grupu novotvorina (neoplazija) jajnika: 50 - 75% svih dobroćudnih tumora jajnika, i 85 - 90% svih primarnih malignih tumora jajnika čine tumori koji nastaju od pokrovnog epitela jajnika. Najveća učestalost epitelnih karcinoma je u dobi od 70. godina. Osobito ova grupa tumora ukazuje na različite prijelazne, Borderline (tumors of borderline malignancy - carcinomas of low malignant potential CLMP) - međuforme između dobroćudnih i zloćudnih epitelnih tvorevina, koje se analogno prekancerozama kod drugih genitalnih tumora mogu posmatrati kao intermedijarna grupa tumora. Intermedijarni oblici se odlikuju pojačanom proliferacijom i staničnom atipijom, bez znakova invazivnog rasta. Borderline tumori se odlikuju dugotrajnim tijekom, kao i visokom stopom izlječenja.

Histološki se razlikuje nekoliko skupina epitelnih tumora jajnika, od kojih svi ne posjeduju maligni potencijal. Prema svjetskoj zdravstvenoj organizaciji WHO koja se temelji na histogenezi - pretpostavci da određeni tumori potječu od pojedinih normalnih struktura u jajniku, razlikuju se sljedeći epitelni tumori jajnika:

• I Serozni tumori:
  • benigni (cistadenom, površinski papilom, adenofibrom, cistadenofibrom);
    
  • granične malignosti - Borderline (cistadenom, površinski papilom, adenofibrom, cistadenofibrom);
    
  • maligni (adenokarcinom, papilarni adenokarcinom, papilarni cistadenokarcinom, površinski papilarni adenokarcinom, maligni adenofibrom i cistadenofibrom).
• II Mucinozni tumori:
  • benigni (cistadenom, adenofibrom i cistadenofibrom);
    
  • granične malignosti - Borderline (cistadenom, adenofibrom, cistadenofibrom);
    
  • maligni (adenokarcinom i cistadenokarcinom, maligni adenofibrom i cistadenofibrom).
• III Endometrioidni tumori:
  • benigni (adenom i cistadenom, adenofibrom i cistadenofibrom);
    
  • granične malignosti - Borderline (cistadenom, adenofibrom i cistadenofibrom);
    
  • maligni (karcinomi: adenokarcinom, adenoakantom i maligni adenofibrom i cistadenofibrim, endometrioidni stromalni sarkom i miješani medodermalni tumor).
• IV Mezonefroidni tumori:
  • benigni (adenofibromi);
    
  • granične malignosti - Borderline;
    
  • maligni (karcinomi i adenokarcinomi).
• V Brennerov tumor:
  • benigni;
    
  • proliferirajući;
    
  • maligni.
• VI Miješani epitelni tumori:
  • benigni;
    
  • granične malignosti - Borderline;
    
  • maligni.
• VII Nediferencirani karcinom
• VIII Neklasificirani epitelni tumori.

Prognostički kriteriji obuhvaćaju:

• histološki tip tumora - najbolja prognoza je kod "low-malignant potential" tumora (benigni, borderline), potom slijede mucinozni adenokarcinom, endometrioidni karcinom i serozni adenokarcinom;
• stupanj diferencijacije, struktura i pripadnost tumora dobroćudnim (70%), borderline (5 - 10%) ili malignim (20 - 25%).
• obrazac rasta: egzofitički (papilomatozni) i/ili endofitički (endocistički) rast.
  

Serozni tumori jajnika

Kod ovih tumora jajnika tipičan je histološki nalaz kubičnih neoplastičnih stanica žljezdanog epitela koji sliči epitelu jajovoda, i luči bistru, vodenastu, seroznu tekućinu. Najčešće se radi o tumorima cističnog oblika, a ovisno o stupnju stanične displazije, odnosno invazivnosti rasta razlikuju se benigni cistadenomi, borderline cistadenomi (CLMP), kao i cistadenokarcinomi.

Čak 50 - 70% seroznih tumora jajnika su benigne prirode i veoma dobre prognoze, a najčešće se javljaju između 30 i 40 godine života, ali i u postmenopauzi. Češće se javljaju jednostrano (80% dobroćudnih cistadenoma), a pojava intracističnih proliferacija (papilarni cistadenomi), kao i obostrano javljanje cistadenoma predstavljaju znake sumnjive na malignitet. Definitivna procjena digniteta ovih tumora može se ustanoviti tek nakon citološke i histološke obrade tumora.

Serozni borderline cistadenomi se javljaju s učestalosti od 9 - 15% svih seroznih tumora jajnika. Njihov rast je također cističan, papilaran i u 50% egzofitičan (tipa cvjetače). U 14 - 40% razvijaju se primarno obostrano, a često se šire izvan jajnika. Prijelaz u maligni oblik se procjenjuje na oko 13% borderline tumora. Prognoza je odlična, a 5-godišnje preživljavanje se očekuje u 75 - >90% pacijentica.

Serozni cistadenokarcinomi čine oko 50% svih karcinoma jajnika. Javljaju se dva do četiri puta češće nego odgovarajući borderline tumori. Za razliku od ostalih seroznih tumora jajnika, osim jake proliferacije kao i ekstremne stanične atipije, kod ovih tumora je prisutan i intenzivan invazivni rast. U oko 35 - 50% slučajeva serozni cistadenokarcinomi nastaju primarno obostrano. Optimalan tumorski biljeg kod seroznih cistadenokarcinoma je CA 125. 5-godišnje preživljavanje kod ovih tumora iznosi 15 - 30%.

Mucinozni tumori jajnika

Predstavljeni su cističnim tumorima građenim iz cilindričnih neoplastičnih stanica u čijoj citoplazmi se stvara sluz koja se izlučuju i nakuplja u vidu viskoznog ili želatinoznog sadržaja u šupljini ciste. Učestalost mucinoznih tumora jajnika iznosi 10 - 18% svih tumora jajnika, a mucinozni adenokarcinom čini oko 15% svih primarnih malignih neoplazija jajnika. Obično nastaju jednostrano (90%) i mogu doseći velike razmjere (promjer 15 - 30 cm i težina 4 - 5 kg). Oko 75% ovih tumora razvija se multilokularno (cista izdijeljena pregradama u manje cistice), a vrlo često se nalaze i solidni dijelovi. Mucinozni tumori jajnika imaju u cijelosti povoljniju prognozu u odnosu na serozne tumore, što je prije svega posljedica činjenice da je kod mucinoznih tumora odnos benignih prema malignim tumorima 8:2, dok je kod seroznih tumora ovaj odnos 6:4.

Benigni mucinozni cistadenomi čine 77 - 87% mucinoznih tumora jajnika. Najčešće nastaju u dobi između 30 - 50 godine života, a nerijetko se javljaju i u dječijoj dobi ili dobi adolescencije. Prognoza ovisi o histološkoj slici i najčešće je vrlo dobra.

Borderline mucinozni cistadenomi čine oko 5 - 15% mucinoznih tumora jajnika. U oko 10% se razvijaju primarno obostrano, a rast je uglavnom jednostran. Prognoza je odlična, a 5-godišnje preživaljvanje u stadiju I iznosi 98%.

Mucinozni cistadenokarcinom čini oko 15% svih mucinoznih tumora jajnika. Pokazuju širok spektar različitih stupnjeva zrelosti, tako da je često problematično postaviti granicu prema borderline ili benignim mucinoznim tumorima jajnika. U oko 20% slučajeva se javljaju primarno obostrano, što je znatno rjeđe nego kod odgovarajućih seroznih tumora. Često su povišeni tumorski biljezi CEA i CA 19-9, kako u serumu, tako i u intracističnoj tekućini, a povremeno i AFP. 5-godišnje preživljavanje u stadiju I iznosi 66%.

Endometrioidni tumori jajnika

Ova vrsta tumora jajnika potiče od žljezdanog epitela koji veoma sliči sluznici maternice. Nastaju ili iz žarišta endometrioze u jajniku ( 5 - 10 - 17%) ili što je češće iz pokrovnog epitela jajnika. Oko 4% ovih neoplazija je benignog karaktera, 19% odgovara kriterijima borderline tumora. U oko 77% su primarni endometrioidni karcinomi. Učestalost ovih karcinoma je u blagom porastu, a 16 - 33% svih karcinoma jajnika pripada ovoj grupi tumora. Gotovo trećina ovih tumora je u trenutku postavljanja dijagnoze prisutna obostrano, a u stadiju I/II tek oko 13%. Upadljivo česta je povezanost s karcinomom sluznice maternice ili njegovim predstadijima: kod 15 - 26% pacijentica s endometriodinim tumorom jajnika nalazi se istodobni karcinom endometrija, a daljnjih 12% pacijentica imaju adenomatoznu hiperplaziju sluznice maternice. Tumorski biljeg za endometrioidni karcinom jajnika je AFP. Kod tumora u stadiju I/G1 prognoza je izvrsna, 5-godišnje preživljavanje iznosi gotovo 100%, a ukoliko se računaju svi stadiji zajedno 40 - 55%.

Mezonefroidni tumor

Histološki su građeni od svijetlih stanica koje sadrže značajne količine glikogena, odakle potiče i naziv tumor svijetlih stanica (clear cell carcinoma). Potiče iz paramezonefroidnih stanica koje su predhodnica Müllerovog epitela, a koje su zadržale potencijal za transformaciju u svijetle stanice. Benigni, kao i borderline tumori ove vrste su veoma rijetki, njihova učestalost se procjenjuje na najviše 2% borderline tumora jajnika. Udio mezonefroidnog karcinoma iznosi 5 - 11% svih karcinoma jajnika. Javljaju se u svim dobnim skupinama nakon 25 godina, a češće u starijoj životnoj dobi. Prognoza je slična prognozi mucinoznih i endometriodinh tumora. 5-godišnje preživljavanje u stadiju I iznosi 60 - 80%, za sve stadije skupno 40 - 50%.

Brennerov tumor

Kod ove vrste tumora radi se o tzv. miješanoj epitelno-mezenhimalnoj neoplaziji, koja se histogenetski razvija iz celomskog epitela. Histološka slika sliči tumorima mokraćnog sustava, odnosno epitelne stanice su slične stanicama prijelaznog epitela. Učestalost je 1.5 - 2.5 % svih tumora jajnika. Ovi tumori su u 99% benigne prirode i nastaju prije svega samo na jednom jajniku. U oko 15 - 30% se istodobno javlja neoplazija drugog tipa na suprotnom jajniku, najčešće serozni ili mucinozni cistadenom ili karcinom. U 5 - 6 % se javljaju kontralateralni teratomi. U oko 1 - 2% svih Brennerovih tumora dolazi do maligne alteracije (prosječno u dobi 60 - 68 godina). Prognoza ovih tumora slična je prognozi ostalih karcinoma jajnika.

Dr.Vesna Harni
	Literatura: 1.Interdisziplinäres Tumorzentrum Tübingen. Das Ovarialkarzinom. Juni 1996. 2. Diestl J, Buchholz F, Stoll P. Das ovarielle Deckepithel und seine histogenetische Beziehung zum Ovarialkarzinom. Geb Fra 1986; 46:561-565 3. Fleichauer AT, Olson SH et al. Dietary Antioxidants, Supplements and Risk of Epithelial Ovarian Cancer. Nutr Cancer 2002; 40 (2): 92-98 ... ostale reference