Pojavnost raka dojke oscilira i više nego pet puta u različitim zemljama svijeta. Potomci migrantica, koje dolaze iz zemalja s niskom stopom raka dojke, stječu već nakon 3. generacije višestruko povišeni rizik za nastanak raka dojke koji odgovara novoj zemlji. Ovo nesumnjivo upućuje na utjecaj ekoloških čimbenika i stila življenja na etiologiju raka dojke.

Udio genetskog opterećenja, kao i točan udio ekoloških čimbenika je u većini slučajeva raka dojke veoma teško ustanoviti. Sigurni genetski, odnosno reprodukcijski rizični čimbenici su nasljedna mutacija tumorskog supresorskog gena BRCA1 i BRCA2 (oko 5% svih pacijentica s karcinomom dojke), srodnici prvog reda s rakom dojke osobito prije 40. godine života, starost prilikom prve menstruacije kao i u vrijeme nastupanja menopauze, ukupno trajanje reprodukcijskog perioda, starost kod prve i broj iznešenih trudnoća, kao i pretilost u postmenopauzi. Najsigurniji rizični čimbenik kod sporadičnog raka dojke je duljina izloženosti endogenim estrogenima tijekom života, odnosno prosječna razina estrogena i broj menstruacijskih ciklusa tijekom života. Ekološki čimbenici moduliraju rizik nastanka raka dojke širom svijeta za 5 do 10 puta.

U razmatranja nastanka sporadičnih (ne-nasljednih) formi raka dojke, koje čine 90 - 95% svih slučajeva oboljenja značajnu ulogu igraju:

• visok unos kalorija (šećeri, masti, proteini) tijekom dijetinjstva uz nizak utrošak energije, što vodi ubrzanom rastu, pretilosti tijekom djetinjstva i adolescencije, i ranoj pojavi prve menstruacije;
  
• uporaba alkohola;
  
• nizak sadržaj povrća i biljnih vlakana u prehrani;
  
• izloženost jonizirajućem zračenju prije 40. godine života;
  
• pušenje prije 16. godine starosti i
  
• najznačajniji biološki čimbenik u nastanku raka dojke je sigurno trajanje izloženosti endogenim i egzogenim estrogenima tijekom života.

Kao mogući protektivni čimbenici diskutiraju se vitamin C i A, karotenoidi, povrće kao što je zelje i kupus, te biljne namirnice bogate vlaknima, kao i nezasićene masne kiseline iz maslinovog ulja.

Najznačniji ekološki čimbenik, koji utječe na nastanak raka dojke - kako protektivnog, tako i visoko rizičnog karaktera je prehrana. Pri tome bitnu ulogu igraju ukupan energetski unos, tjelesna aktivnost, dodatak antioksidativnih tvari, kao i fitoestrogena prehrani. Poznato je kako je učestalost raka dojke najmanja u kulturama s vegetarijanskom prehranom, odnosno učestalost raka dojke je najniža u društvima u kojima prehrana sadrži manje masti, posebice životinjskih masti i više povrća, voća, žitarica i mahunarki. I s druge strane, prehrana bogata mastima u industrijskim društvima gdje je visoka učestalost raka dojke gotovo redovito uključuje velike količine nezasićenih i djelomično hidrogeniziranih masti, a one se obično povezuju s istodobno velikom uporabom rafiniranih ugljikohidrata i nedovoljnim unosom antioksidansa, te svježeg voća i povrća.

Vrlo zanimljiv pristup kineske medicine prema raku dojke otkriva kako se u Kini rak dojke smatra bolešću čiji je uzrok melankolija. Osjećaj težine u grudima onemogućava dobru cirkulaciju i povećava količinu "sluzi", što navodi na dva zaključka. Potrebno je poboljšati cirkulaciju u grudima, te smanjiti količinu "sluzi", čime će se povećati izgledi za sprječavanje nastanka raka. Najlakši način da se ovo postigne je izbjegavati hranu kao što je sir, čokolada, pržena hrana i mlijeko. U kineskoj prehrani nema mliječnih proizvoda, u njihovoj prehrani prevladavaju žitarice i zeleno povrće.

U sprječavanju nastanka raka dojke, kao i u sprječavanja nastanka recidiva nakon operacije ili zračenja zbog raka dojke, prehrana može pomoći na više načina. Osnovni tip prehrane koja se ovdje preporučuje je vegetarijanska prehrana, s malim sadržajem masti. To je prehrana koja se sastoji od sirovih namirnica, kao što su povrće, voće, žitarice, orašasti plodovi i sjemenke. Neke namirnice su osobito ljekovite u odnosu na rak dojke. Ovdje spadaju:

• Soja, proizvodi od soje i lima grah: Izoflavoni i fitoestrogeni sadržani u ovim namirnicama štite od raka dojke. Niska učestalost raka dojke u Japanu većinom se pripisuje značajnim količinama soje u svakodnevnoj prehrani.
• Lan: Laneno sjeme je bogato omega - 3 masnim kiselinama, koje posjeduju zaštitno djelovanje u nastanku raka dojke.
• Riba: Losos, tuna, sardina, skuša i haringa sadrže obilje omega - 3 masnih kiselina.
• Kupusnjače: Povrće kao što je kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, brokoli i prokulice sadrže značajne količine indol-3-karbinola. Mogući mehanizam djelovanja ovih namirnica je promjena metabolizma estrogena, pri čemu raste produkcija 2-OH estradiola u odnosu na 4-OH i 16-alfa-OH-estradiol.
  

Ljutu, začinjenu hranu, masnu hranu te stimulativna sredstva kao što su kava, crni čaj, droge i alkohol treba izbjegavati. Alkohol je dobro potvrđen rizik u nastanku raka dojke. Eksperimentalno pojačava staničnu proliferaciju, kao i broj estrogenskih receptora (ER alpha) u tumorskim stanicama, pa je pretpostavljeni mehanizam djelovanja porast razine endogenih estrogena. Alkohol povisuje rizik nastanka raka dojke osobito u kombinaciji s hormonskom estrogenskom terapijom, pri čemu glavnu ulogu igra značajno povišenje razine estrogena.

Prehrana s visokim udjelom masti, osobito zasićenih masti povećava stvaranje slobodnih radikala. Ovo povećano stvaranje slobodnih radikala oštećuju stanice, a te stanice u pokušaju samoobnavljanja mogu maligno alterirati. Osobito štetna kombinacija je masna prehrana uz alkohol i pušenje. Za razliku od prehrane bogate zasićenim mastima, mediteranska dijeta označava prehranu bogatu nezasićenim masnim kiselinama iz maslinovog ulja u kombinaciji s povrćem i voćem, i usprkos povišenom unosu masti povezana je s niskim rizikom nastanka raka dojke. Tako rizik nastanka raka dojke opada za nekih 2% kod supstitucije zasićenih masnih kiselina s mono-nezasićenim masnim kiselinama, i čak 13% kod zamjene zasićenih masnih kiselina s poli-nezasićenim masnim kiselinama.

Povećani unos namirnica bogatih vlaknima s udjelom od najmanje 20 g/dan, snižava rizik nastanka raka dojke. Pretpostavljeni mehanizam djelovanja je smanjenje crijevne reapsorpcije estrogena (enterohepatička recirkulacija estrogena) putem biljnih vlakana. Pri tome, sve vrste namirnica bogatih vlaknima nemaju jednak zaštitni učinak. Zeleno povrće kao i žitarice imaju najjači zaštitni efekat, dok je korjenasto povrće prije povezano s čak lagano povišenim rizikom za nastanak raka dojke. Namirnice koje se preporučuju su: pšenične klice, ražev kruh, zobene pahuljice, bijeli grah.

Kako slobodni radikali potiču stvaranje raka, te njegovu ponovnu pojavu, antioksidansi u prehrani mogu izravno utjecti na usporavanje stvaranja slobodnih radikala. Postoje različiti protokoli uzimanja antioksidativnih vitamina u cilju zaštite tkiva dojke od štetnih učinaka slobodnih radikala. Većina ovih preporuka sadrže slijedeće elemente:

• vitamin A (5.000 do 50.000 IU)
• beta karoten (do 100 mg)
• vitamin B1 (400 mg)
• vitamin B6 (500 mg)
• folna kiselina (3,2 mg)
• vitamin C (do 5 g)
• koenzim Q10 (270 mg)
• laneno ulje (1 žličica)
• melatonin (do 10 mcg)
• piknogenol (150 mg)
• sok aloe vera (oko 3 dl).

Ključnu ulogu u sprječavanju štetnih učinaka slobodnih radikala imaju elementi u tragovima. Naše tijelo sadrži neke antioksidirajuće proteine kao što je superoksid dismutaza koja neutralizira slobodne radikale nastale oksidacijom . Ipak kako bi ovaj enzim ostvario svoj antioksidacijski učinak, neophodni su cink, bakar i mangan. Nedostatak bilo kojeg od njih stvara uvjete za nedovoljno antioksidacijsko djelovanje, a posljedica je povećana sklonost prema raku dojke. Ostali mikroelementi u tragovima značajni u sprječavanju nastanka raka dojke, a koji se mogu uzimati i dodatno su selen, krom i molibden.

Dr.Vesna Harni

Literatura: 1. Adzersen KH, Eustachi A, Gerhard I. NATUM. Stellungnahme zu Umwelt, Ernährung und Brustkrebs. Frauenarzt 1999; 10:1233-1239 2. Levi F, Paache C, Lucchini F et al. Dietary intake of selected micronutrients and breast cancer risk. Int J Cancer 2001; 91 (29): 260-263 3. Hulka BS, Moorman PG. Breast cancer: hormones and other risk factores. Maturitas 2001; 38 (19): 103-113 ... ostale reference